Od Korza 40 (ispred ulaza u PD Kamenjak) krećemo u Nepoznato. Na kraju izleta opustit ćemo se u Nepoznatom ugodnom ambijentu gdje se može popiti i pojesti nešto nepoznato.  

Od Podkilavca krećemo stazom "pod Planinu" prema Hahlićima (oko 2.30 h hoda). U domu "Hahlić" (1097 m) ćemo se odmoriti i nešto toplo popiti (ako bude). Dom je okružen lijepom šumom smreke i planinske bukve.

Nedaleko planinarskog doma nalaze se tri male lokve. Područje Hahlića dobilo je ime po tim lokvama koja su se izvorno zvala "Kalići", ali zbog iskvarenog govora postala su „Hahlići“.

Moguć je odlazak na neki od okolnih vrhova.

Tradicionalni uspon uz Dan PD Kamenjak, ovaj put povodom 57. godišnjice Kamenjaka, počinje već od restorana PUTNIK.

Lakša grupa (obitelji s malom djecom itd.) pridružit će se na ugibalištu ceste kod Kamenjaka.

Visokogorci zatim prelaze bespuće grebena Kamenjaka - obavezna je kaciga, vodič je Zoran Doričić (098 943 4447).

Imamo i ekipu koja će na vrh Kamenjaka krenuti od vrata Kamenjaka na Korzu! Oni kreću u 5 sati, vodič je Mario Glavaz (095 797 5353). Traži se nadprosječna kondicija.

Bicikliste vodi Bojan Šenkinc, molimo dodatnu prijavu na 091 158 5645.

Završni dio ovogodišnje ture po Opatijskoj obilaznici ili "obrnuto" planinarenje - spuštanje sa Poklona prema Opatiji.

Aute ćemo ostaviti u Opatiji (od 1.12. slobodan parking u crvenoj zoni), i na Poklon otići javnim prijevozom (Linija 34 u 9,40, cijena karte 21 kunu).

Na ruti su dvije kontrolne točke, slap Rečina i Pečnik (641 mnv).

Za kraj u Opatiji bajnoj na volju - kava, piva, pizza....

Markacisti PD Kamenjak 2014. godine na Platku su markirali tri nove izletničke šetnice ukupne dužine 23 km (suradnja s Goranskim sportskim centrom i PGŽ): staza Sleme (žutobijele crte), staza Radeševo (zelenobijele crte) i staza Jasenovica (plavobijele crte).

Šetnice su obilježene posebnim turističkim oznakama kako bi se razlikovale od uobičajenih crveno-bijelih planinarskih markacija koje se također nalaze na pojedinim djelovima staza.

Polazak s glavnog parkirališta. Poslije šetnje vraćamo se u dom "Platak" ili "Sušak" na odmor i okrepu (fakultativno).

Šetnica „Jasenovica“ (plavobijele crte) vodi poljama Mali Pribeniš i Veli Pribeniš, gdje se često mogu vidjeti konji i ovce na ispaši. Staza uključuje lagani uspon na vrh Jasenovicu (1338 m) sa kojeg se vide planinarski domovi na Risnjaku i Snježniku u nacionalnom parku "Risnjak". Povratak je uz planinarski dom Platak.

Okupljanje planinara je na parkiralištu Delta u 7.00 h. Potom krećemo autima prema Poklonu. Start je predviđen oko 8.00 h. Staza je duga 6,5 km i prolazi kroz šume i pašnjake Ćićarije te izbija na četiri vidikovca s predivnim pogledima na Istru. Na stazi se nalazi čak 20 land art radova umjetnika Borisa Pecigoša.

Više o land art stazi na sljedećem linku: https://boris-pecigos.com

Krećemo s prijevoja Treskavac (330 m) do vrha Obzova (569 m). Oko sat i pol hoda.

Laganim usponom preko Velog vrha stižemo se na hrbat Obzove, kojim se, prateći markaciju kroz kamenjar, za 40' stiže do vrha.

Obzova je najviši vrh na otoku Krku. Kao i cijelo visinsko područje oko njega, i on je potpuno kamenit. Zanimljive su velike lokve u blizini vrha koje su služile za napajanje stoke.

Sa vrha se vidi najveći dio otoka Krka, Riječki zaljev i Učka, otoci Cres i Lošinj i njihovi najviši vrhovi (Sis i Televrin). Također se lijepo vidi Velebit i naselja ispod njega.

Nakon kraće pauze, pečatiranja, slikanja i uživanja u vidicima nastavljamo grebenom prema jugu i nakon prijevoja Veli Hlam (480 m) - oko 2 h hoda, spuštamo se u Bašku - oko 1,5 h hoda.

Teren je kamenjar sa škrapama i oštrim kamenjem.

Nakon predaha i razgleda krećemo kući pjevajući!

Poslije okupljanja na Delti krećemo obalnim putem automobilima do Plomina - Labina - Barbana - Bičići. U Bičićima je početak kružne staze sv. Martina. Na dan sv. Martina najbolje je proći njegovu stazu. Tehnički podaci kažu da je staza duga 14 km i potrebno je oko 4-5 sati za njezin obilazak. Poslije obilaska staze krećemo automobilima u Krculi na ručak kojeg smo najavili od 15 do 16 sati. Kod prijave potrebno je uplatiti 100 kn od kojih se 60 kn odnosi na prijevoz, a 40 kn na ručak. U cijenu ručka uključena domaća maneštra s kobasicom i desert fritule. 

Vlak iz željezničkog kolodvora  Rijeka kreće u 7.25 h. Doći na kolodvor najkasnije u  7.00h da bi se stigle kupiti karte.

Silazimo na željezničkoj postaji Drivenik i krećemo do vrha Medviđak. Treba oko 1,5 h hoda. Uspon na vrh zahtijeva malo spretnosti i rukama.

Medviđak je vrh na granici Gorskog kotara i Primorja, uzdignut na gornjem rubu strme padine koja se spušta prema Vinodolu. Iako je 100 m niži od obližnjeg Kobiljaka, privlačniji je od njega jer omogućava lijep vidik. Osim toga, vrh Medviđaka je kamenita glavica stožastog oblika, dobro uočljiva s morske strane i iz Gorskog kotara. Sjeverna mu je strana pokrivena šumom, a južna gola i izložena suncu. Taj labirint šume i krša nekoć je bio dobro stanište medvjeda pa je vrh vjerojatno po njima i dobio ime. Osim imena Medviđak, mogu se čuti i varijante Medveđak i Medvejak. Vidik obuhvaća Riječki zaljev, Kobiljak, Zagradski vrh, Viševicu, Tuhobić i ž. st. Drivenik.

Na vrhu je metalni žig (jedna od točki Hrvatske planinarske obilaznice).

Nakon odmora krećemo do Velikog Kobiljaka (oko 1,5 h hoda).

Kobiljak je greben koji se uzdiže iznad Ličkog polja, a vrh Veliki Kobiljak (1.119 m) koji je kontrolna točka HPO-a nije i najviši vrh nego je to Kanculova glavica (1.120) bez markiranog pristupa.

Nakon okupljanja na Delti odlazim prema Platku i parkiramo aute na lokaciji Veliko Snježno.

Kružna tura uključuje tri vrha - Brankov vrh, Jelenc i Planinu.

Sudjeluje i planinarska škola na svom prvom jesenskom izletu.

JESENSKA PLANINARSKA ŠKOLA PD KAMENJAK započela je upisivati polaznike. Škola je namijenjena članovima planinarskih društava - početnicima i ostalima koji žele proširiti znanje, iskustvo i vještine kako bi sigurno i ugodno odlazili u planinu i vratili se doma.Škola je ujedno odlična priprema za nastavak specijalističkog školovanja - za buduće planinarske vodiče, markaciste, alpiniste...

Tko trenutno nije član planinarskog društva može se učlaniti u Kamenjak prilikom upisa u školu. Kotizacija je 300 kn. Uplate na blagajni Kamenjaka utorkom i petkom od 19 - 21 h ili internet bankarstvom na Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka IBAN: HR1524020061100075497.

Od parkirališta Delta krećemo prema Kranjskoj Gori do prijevoja Vršić. Feratom Hanzova pot penjemo se na vrh Male Mojstrovke. Dalje via normale do Velike Mojstrovke (kružna tura).

Sa željezničkog kolodvora u Skradu penjemo se na vidikovac Perić s krasnim pogled na Skrad, Kupjački vrh, Kuželjsku stijenu...

Nastavljamo prema Skradskom vrhu (1043 m) i dolazimo na vidikovac prema Javorovoj kosi, Turminu, Višnjevici i Bjelolasici.
Spuštamo se do Kavranove stijene i izvora Dobre pa preko željezničke pruge serpentinama do slapa i Doma Zeleni vir. Od doma lijevo staza vodi kanjonom kroz Vražji prolaz do Muževe hižice (špilje).
Preko Jasla se vraćamo do željezničkog kolodvora u Skradu.

Tradicionalno šumsko okupljanje početkom jeseni na kraju grada...Na livadi pod hrastom priče priča Krešimir Špralja u organizaciji Gradske knjižnice Rijeka - Dječji odjel Stribor. Kamenjakovi planinarski vodiči brinu o svemu ostalom.

Vikend prije slovenskog Snežnika vodimo vas na hrvatski Snježnik!

Nakon okupljanja na Delti, krećemo automobilima prema Platku. Parkiramo na velikom parkiralištu.
Od doma krećemo do donje stanice žičare Radeševo put Snježnika (1506 m).

Nakon kraćeg odmora na vrhu ili kod planinarskog doma Snježnik, ovisno o vremenskim uvjetima, nastavit ćemo put Guslice (1490 m).
Od Guslice se vraćamo kružnom stazom preko velikog doma na Platku.

Početak jeseni idealan je za posjet Hrvatskom zagorju, Ivanščici i Kalniku.

Nakon ovogodišnjeg izleta zapadnom Ivanščicom, sada ćemo proći istočni dio, odnosno Varaždinski planinarski put - pet kontrolnih točaka sa najvišim vrhom Čevo (865 m). Malo ćemo i skrenuti s puta, napiti "dušu i tjelo" na izvoru Belski dol.

Nakon toga premještamo se na Kalnik. Smjestit ćemo se u domu, pojesti fažol ili zagorske štrukle i odmoriti se za nedjeljui:

A) grupa - FERATA (kratka i slatka);

B) grupa - 7 zuba. Na stazi je mjestimice potrebno korištenje ruku. Stijene su vrlo atraktivne, sa svakog zuba se pruža prekrasan pogled, a najzanimljivije je penjanje kroz uski kamin i provlačenje kroz prolaz u stijeni.

Planinarsko krstarenje otocima sjevernog Jadrana 22 - 27.9.2018. ima u planu upoznavanje planinarskih, prirodnih i kulturno-povijesnih ljepota otoka sjevernog Jadrana, uz kupanje, zabavu i druženje.

1. dan - subota 22.9. ujutro: bus Rijeka-Zadar, ukrcaj i smještaj u dvokrevetnim kabinama na brodu, razgledavanje Zadra, kupanje na morskim orguljama, večera na brodu.

2. dan - nedjelja: plovidba Zadar - Mandre, uspon na najviši vrh otoka Paga sv. Vid, razgledavanje grada Paga, kupanje. Lakša grupa šeta Mandre-Šimuni-Kolan.

3. dan - ponedjeljak: plovidba Mandre - Rab sa kratkim zaustavljanjem i razgledavanjem maslinika u Lunu, uspon na najviši vrh otoka Raba Kamenjak. Lakša grupa vraća se istim putem a teža grupa spušta se u Lopar. Kupanje i razgledavanje grada Raba.

4. dan - utorak: plovidba Rab - Osor, uspon na Osoršćicu (lakša i teža grupa), kupanje i razgledavanje Nerezina i Osora.

5. dan - srijeda: plovidba Osor - Martinšćica, uspon na vrh Helm i Lubenice, silazak u Valun i ukrcaj na brod, plovidba do grada Cresa, kupanje i razgledavanje. Lakša grupa drži se broda i razgledava Martinšćicu i Valun.

6. dan - četvrtak: plovidba Cres - Rijeka, iskrcaj sa broda na riječkoj rivi.

Aranžman od šest dana/pet noći na bazi polupansiona (noćenje, doručak i večera na brodu) iznosi 2.350,00 kn. Lučke pristojbe oko 200 kn plaćaju se na brodu. Autobus Rijeka-Zadar naknadno.

Prilikom prijave obavezna je uplata prve rate od minimalno 500 kn, po mogućnosti internetom. Prijave do popunjena 34 mjesta na brodu. U slučaju odustajanja iz bilo kojeg razloga, uplata se vraća samo ako se to mjesto popuni sa liste čekanja. Tko želi, može sklopiti policu osiguranja za slučaj odustajanja.

35. Memorijalni pohod na Učku organiziramo povodom 75. obljetnice "Pazinskih odluka" iz 1943. godine o priključenju Istre, Rijeke, Dalmacije i otoka Hrvatskoj.

Teža grupa kreće autima sa Delte u 7 sati. Polazak je iz Medveje, kroz Lovransku Dragu i preko sedla do vrha Vojak (1396 m) gdje stiže oko podne. Uspon bi trebao trajati oko 4 sata, a silazak do Medveje oko 3 i pol sata. Izlet je kondicijski vrlo zahtjevan, posebno prilikom silaska s planine. Dodatne informacije kod Mirte na 092 266 1712.

Lakša grupa kreće autima sa Delte u 8 sati. Ide uobičajenom stazom od planinarskog doma na Poklonu. Polazak na stazu je oko 10.30 nakon dolaska lokalnog autobusa iz Opatije. Susret svih sudionika pohoda bit će na vrhu Učke oko 12 sati.

Kod prijave molimo naznačite grupu i da li na Deltu dolazite autom.

Krećemo u 6,30 s Delte i vozimo se prema Mrkoplju i Tuku. Nastavljamo makadamom do 13. kilometra gdje ostavljamo automobile. Tu ćemo započeti pješački dio izleta Mrkopaljskim planinarskim putem prema južnoj skupini Samarskih stijena. Obilazak traje nominalno 6 sati. Teren je vrlo razveden i zanimljiv. Na mjestima gdje je moguće izabrati težu i lakšu varijantu, kretat ćemo se težim putem. Po povratku s kružne staze svratit ćemo do Ratkovog skloništa. Do automobila se vraćamo preko vrha Samarskih stijena u sjevernoj skupini.

Krećemo iz mjesta Razdrto starim putem prema crkvici sv. Hijeronima do vrha Grmada (1209 m). Kod Vojkove koče (1248 m) je duži odmor. Vrh Pleše (1261 m) je nekoliko minuta od doma, sa fantastičnim pogledom na dolinu Ajdovščine, kotlinu Postojne, Snežnik, Vremščicu, Slavnik...

Nastavljamo prema Suhom vrhu (1313 m), prolazimo pored vodospreme koju su gradili ratni zarobljenici u 1. svj. ratu, spuštamo se pored crkvice sv. Brica sa starom tisom u selo Strane. Na putu prema Šmihelu vidimo bunkere i topovske utvrde iz doba talijanske okupacije. Na padinama kod vrha Kaculj (648 m) su ostaci Japodske tvrđave Metullum koju je 35. god. pr.n.e. osvajao rimski car August.

Nastavljamo valovitim livadama do Predjamskog grada gdje je odmor pred povratak doma (moguć individualni posjet gradu). 

Nakon okupljanja na Delti, slijedi polazak prema Karlobagu. Usput stajemo u Sv. Jurju i na vidikovcu Cesaričkom. Obilazimo Kubus (927 m), kamenu kocku na prijevoju iznad Oštarija, sa lijepim pogledom prema moru i otocima.

Planinarenje započinjemo u Oštarijama od crkve, te skrećemo desno sporednim kolnim putem uz potok Ljubicu i preko livada 30' do ulaza u šumu. Zatim stazom do uspona za Filipov kuk (1055 m), žig i povratak na stazu do skretanja za Ljubičko brdo (1320 m). Vrh je travnat, s drvenim križem, uz široke vidike na vrhove Južnog Velebita, more, Dabarske kukove i Oštarijsko polje.

Moguć je i posjet rodnoj kući Nikole Tesle u Smiljanu (cijena: 20 kn za umirovljenike i studente, 30 kn za zaposlene).

Petak: polazak u 16 sati sa Delte, smještaj u Poštarskom domu na Vršiču.

Subota:  polazak u 6 sati prema vrhu Jalovca. Gore idemo preko Zavetišča pod Špičkom (uspon 1034 metra) a vraćamo se preko Jalovške Škrbine. Staza je vrlo duga, izuzetno naporna i zahtjevna. Vidjet ćemo zašto je Jalovec u grbu Planinske zveze Slovenije.

Nedjelja: polazak u 7 sati preko Kopiščarjeve poti (uspon 934 metra) na vrh Prisojnika. Staza je izuzetno naporna i zahtjevna, smatra se tehnički najzahtjevnijom u Sloveniji. Povratak u dom i odlazak u Rijeku.

Na izlet se mogu javiti i planinari koji žele dva dana samostalno šetati do susjednih domova i laganih vrhova u blizini.

Početak kolovoza tradicionalno je rezerviran za druženje na 2 kotača čabarskim krajem. Planinarsko društvo Kamenjak iz Rijeke i Promotiv Travel Outdoor vas pozivaju na biciklističko druženje u najšumovitijem predjelu Gorskog kotara – na Kamenjakovu Goransku Biciklijadu (KGB) 4–5.8.

I ove godine povezujemo zaleđe Rijeke, točnije Grobničko polje i Čabarski kraj. Polazak na backpacking avanturu je u subotu, 4.8. u jutarnjim satima s Grobničkog polja, a ruta se nastavlja preko Gumanca i Milanovog vrha do Tršća gdje ćemo prenoćiti. Sljedećeg dana (5.8.) se vraćamo preko Platka i najatraktivnijeg dijela Grobničkih Alpa nazad do Grobnika.

Osim ugodne i ne pretjerano zahtjevne vožnje, imat ćemo priliku isprobati downhill i enduro stazu na brdu Rudnik kod Tršća te okušati penjačke sposobnosti u Adrenalinskom parku Gorski lazi. U svakom slučaju, očekuje nas biciklistički vikend prepun sadržaja i doživljaja!

Više informacija o rutama na www.gorskikotarbike.com

Prijave putem online obrasca https://goo.gl/MCrGz5

U cijenu uključeno:
1 polupansion u Apartmani i sobe Jurković ili Planinarskoj kući Frbežari, 2 vođene biciklističke ture, vođenje, organizacija, GPS trag, plan trasa sa visinskim profilom, obrok nakon ture u nedjelju, okrjepe, lunch paket, poklon iznenađenja.

Ovo je nova, jednodnevna varijanta izleta jer dom još nije osposobljen za smještaj. 

Vozimo se do Bovca i penjemo žičarom do stanice D (2200 m).

Lakša grupa:

Prestreljnik (2499) - vrh Osojnice (2371) - Dom Petra Skalarja - stanica D žičare. Ukupno oko 4,5 sati hoda. Nakon silaska u Bovec posjetit ćemo slap Boka, oko sat i pol hoda.

Teža grupa:

Prestreljnik - vrh Osojnice - Hudi Vršič (2478) - Srednji Vršič (2543) - Kaninska Škrbina - Visoki Kanin (2587). Ova dionica spada u najljepše ture po Kaninskoj skupini. Povratak istim putem do žičare.Ukupno 7,5 sati hoda. 

Via Dinarica na graničnom prijelazu Prezid/Babno polje ulazi iz Slovenije u Hrvatsku na svom putu do Albanije.

U Prezidu možemo razgledali Zavičajnu zbirku, Etno kuću Vesel i Parni stroj iz početka XIX. stoljeća.

Vražji vrtec (904 m) sa ostacima talijanskog bunkera iznad graničnog prijelaza je vidikovac s pogledom na slovenska sela, Babno polje i slovenski Snežnik.

Od Vražjeg vrteca pratimo trasu Goranskog planinarskog puta (GPP). Put prelazi preko travnatog Kozjeg vrha (odašiljač) i spušta se do gostionice u selu Kozji Vrh (927 m). Planinarske markacije vode kroz selo Gorači prema Tatinskoj dragi (810 m, spomenik, žig ). Zatim strmo kroz šumu u brojnim zavojima do Tropetarske stijene sa prekrasnim vidikom na Čabar. Stari građeni put spušta se na izvor rijeke Čabranke (524 m).

Stižemo u središte grada Čabra, gdje možemo pogledati Zrinski dvor.  Nastavljamo uzbrdo prema selima Loknari, D. Vrhovci, Kraljev Vrh (drugo najviše selo u Hrvatskoj), odakle silazimo u mjesto Tršće.

Krećemo u petak u 16.00 sati u pravcu Logarske doline. Aute parkiramo kod doma Planinara i slijedi strmi uspon do doma na Klemenčnoj Jami gdje spavamo. U petak hodamo 1,5 sati.

Subota

U 7.00 sati krećemo. Slijedi oštar uspon na Ojstricu (2350 m). Savladavamo visinsku razliku od 1100 m. Nakon kraćeg odmora nastavljamo preko Škarja do Planjave (2394 m). Sa Planjave se spuštamo u kuću na Kamniškom sedlu gdje noćimo. Ukupno hodamo u subotu 12 sati.

Nedjelja

Krećemo u 7.00 sati prema vrhu planine Brana (2352 m). Vraćamo se istim putem u dom. Nakon okrjepe nastavljamo preko Okrešlja do slapa Rinka i Orlovog gnijezda. Od Orlovog gnijezda do automobila imamo još sat vremena kroz Logarsku dolinu. U nedjelju hodamo 10 sati.

Ovo je naporna i zahtjevna tura, stoga se računa na odličnu fizičku kondiciju svih sudionika.

U organizaciji Odsjeka za veterane, ovaj put posjećujemo slovensku regiju Notranjsku. Od sela Runarsko spuštamo se u kanjon Kadice sa nekoliko slapova koji se ruše u kade po kojima je kanjon dobio ime. Tu je i nekoliko osamljenih obeliska.

Nakon odmora u selu Betonovo nastavljamo do doma na Travni gori (940 m) gdje je duža pauza za ručak. Zatim odlazimo na 20 minuta udaljeni vrh Marinovec (1029 m).

Na kraju se spuštamo do autobusa u selo Nova Štifta. 

Tre cime di Lavaredo jedno je od najljepših mjesta u Dolomitima - pogledi na stijene, jezerca, spomenici alpinistima palim u 1. svjetskom ratu (poprište sukoba talijanske i austrijske vojske, danas pod zaštitom UNESCO-a), brojni planinarski domovi, ferata...

Krećemo od doma Auronzo (2320 m) sjeverozapadno oko Tre cime prema riffugio Locatelli (2450 m). Zatim pješačka grupa nastavlja kružnom stazom preko prijevoja Lavaredo do doma Auronzo.

Visokogorska grupa ulazi u feratu De Luca-Innerkofler i penje se na vrh Monte Paterno (2744 m). Silazak sa ferate je na prijevoj Lavaredo i povratak pješačkom stazom do doma Auronzo.

Okupljanje izletnika je na Poklonu. Start je predviđen u 2 h. Laganim tempom se uspinjemo na vrh Vojak (KT HPO 10.6., 1396 m) gdje čekamo izlazak Sunca. Nakon fotografiranja i upijanja prvih sunčevih zraka spuštamo se drugim putem nazad na Poklon.
Pohod se organizira u znak sjećanja na Avelina Ćepulića koji je s prijateljima izveo 1. noćni uspon na Učku dana 4.7.1852. godine, te isti opisao u časopisu "Neven" 13.7.1852. godine. Ovo je ujedno i prvi planinarski putopis u hrvatskoj književnosti.

Da ne zapostavimo riječki prsten ovaj put vas vodimo na obližnji vrh Kičelj (605 m). Sa vrha se pruža predivan pogled na kanjon Rječine te ga svakako vrijedi posjetiti. Nakon vrha slijedi još jedna poslastica, izvor Rječine.

Staza je tehnički lagana, a kondicijski lagana do umjereno teška. Do vrha imamo oko 2 sata hoda. Zatim se spuštamo do izvora Rječine i produžavamo do mjesta Kukuljani. Tu čekamo lokalni autobus za povratak u Rijeku (linija br. 12A).

ČETVRTAK 21.6. Polazak sa Trga bana Jelačića u 22 sata

PETAK 22.6. Manastir Ostrog, smještaj u bungalovima Eko katuna Štavna. Večera i druženje s domaćinima.

SUBOTA 23.6. Doručak i polazak na Vasojevički kom. Večera i odmor.

NEDJELJA 24.6. Doručak i odlazak na Kučki kom. U popodnevnim satima povratak. Odmor, večera i druženje.

PONEDJELJAK 25.6. Doručak i polazak autobusom prema Grebaji gdje spavamo također u katunima. Prije dolaska do Grebaje obići ćemo Plavsko jezero, vodopad Grlje, Savino oko, Alipašine izvore. Večera i druženje.

UTORAK 26.6. Doručak i polazak na Očnjak i Vezirovu bradu. Večera i noćni obilazak mjesta.

SRIJEDA 27.6. Doručak i polazak na Volučnicu, Talijanku i Popadiju. Povratak u katune, večera i druženje.

ČETVRTAK 28.6. Doručak i odlazak autobusom na Cetinje, Njegošev Mauzolej na Lovćenu i dalje do Kotora. Nastavljamo put do Igala gdje noćimo. Tu imamo osiguranu večeru, noćenje i doručak. 

PETAK 29.6. Doručak, odlazak iz Crne Gore, uspon na Snježnicu - naš najjužniji tisućnjak. Zatim šetnja po Stradunu i povratak u Rijeku u kasnim večernjim satima.

SMJEŠTAJ: Uključeno je 7 polupansiona (doručak, večera i noćenje - vegetarijanci i bezglutenci se trebaju najaviti kod prijave). Tri noći na Štavnom, tri na Grebaji, jedna u motelu kod Igala. Za 7 polupansiona potrebno je ponijeti 200 € u autobus.

Broj sudionika ograničen je na 35. Kod prijave uplatiti 400 kn (internet bankarstvom ili u tajništvu). U slučaju otkazivanja akontacija se ne vraća već je potrebno naći zamjenu.

Četvrti kamenjakov velebitski izlet ove godine vodi nas na Premužićevu stazu, i to njen najatraktivniji dio - od Zavižana do Alana, s prolaskom kroz Rožanske kukove. Posjetit ćemo Rossijevu kolibu a spretniji planinari mogu se popeti na usputne vrhove Gromovaču i Crikvenu.

Stazu za dame i gospodu gradili su u ljutom kršu vrijedni Podgorci 1930-1933. godine prema projektu Slavonca Ante Premužića. Za novac se pobrinuo Senjanin Ivan Krajač, tadašnji ministar u vladi Kraljevine Jugoslavije. Dvojica prijatelja potrudila su se izgraditi i kuću na Zavižanu kao i Rossijevu kolibu.

Rossijeva koliba je velikim trudom brojnih volontera nedavno obnovljena, (VIDI).

PD Kamenjak je na Platku 2011. prvi put bio domaćin predstavnika mnogih planinarskih društava od Slovenije do Bugarske. Ove godine smo domaćini u Tršću - u našoj planinarskoj kući "Frbežari", šatorima i okolnom privatnom smještaju.

Članovi Kamenjaka i drugi planinari mogu se pridružiti programu međunarodne ekipe kako slijedi:

Subota, 9.6.

Teža grupa:okupljanje u 9.30 u Gerovu. Planinarski uspon kroz Lazac na Risnjak, povratak istim putem. Ulaznica u NP kupuje se individualno u domu na Risnjaku (25 kn). Vodič Robert Bilandžija, 091 614 0140. 

S velikog parkirališta ispod Planinarskog doma "Zavižan" započinjemo uspon na zavižanski Veliki Pivčevac (1676 m). Uspon srednje teškom stazom do vrha i silazak na drugu stranu do ulaska na Premužićevu stazu traje oko 4 sata s pauzama. Planinari koji su se umorili mogu otići u dom, a ostali nastavljaju šetnju kroz Velebitski botanički vrt u trajanju od oko 1 sat. Po izlasku iz botaničkog vrta, tko želi može otići u dom, a ostali nastavljaju uspon na Veliku kosu (1602 m) u trajanju od oko 1 sat. Po spuštanju s Velike kose proći ćemo pored doma i popeti se na Vučjak (1644 m), uživati neko vrijeme u pogledu i spustiti se u dom na odmor i Velebitsko pivo, tko voli.

1. dan: vožnja do Mariborske koče, razvažanje automobila do Andrejevog doma na Slemenu; šetnja do Ruške koče na Arehu.

2. dan: Ruška koča na Arehu - Koča na Pesku: 5 sati hoda

3. dan: Koča na Pesku - Grmovškov dom na Velikoj Kopi: 5 sati hoda

4. dan: Dom na Velikoj Kopi - Poštarski dom: 5 sati hoda

5. dan: Poštarski dom - Andrejev doma na Slemenu; povratak po automobile kod Mariborske koče; povratak u Rijeku

U 5.30 krećemo iz Rijeke prema polaznom mjestu Belec. Uz obaveznu kavu po putu u planu je doći do našeg polazišta Belec oko 8.30 sati.

Iz mjesta Belec krećemo prema zaselku Juranščin a dalje nas put vodi kroz poučnu ekostazu Belice (2 h). 

Kraća pauza kod Planinarskog doma Belecgrad uz mogućnost odlaska do ostataka stare gradine Belecgrad.

Nakon pauze nastavljamo uspon do samog vrha Ivanščice (1060 m). Pečatiranje HPO, fotografiranje i uživanje u pogledu sa željezne piramide na vrhu, a zatim se spuštamo do obližnjeg Planinarskog doma Ivanščica na ručak i odmor.

Nakon odmora i ručka slijedi silazak do autobusa i povratak u Rijeku. 

Povratak u Rijeku je planiran u kasnim večernjim satima.

SUBOTA:
U 5.00 sati krećemo iz Rijeke.

Oko 8 sati stižemo na parkiralište kod V. Vaganca te čekamo da vozači prebace automobile do parkinga u V. Paklenici gdje će naš put završiti.

Kada se ponovno okupimo krećemo prema Bojincu. Dolazimo pod Bojin kuk (KT HPO 13.5., 1110 m) koji je tehnički težak za popeti. Vodič će na terenu procijeniti tko sve može pristupiti usponu.

Nakon spusta se upućujemo prema V. Rujnu gdje radimo pauzu kod crkve Velike Gospe (920 m).

Nakon kraćega odmora krećemo prema Buljmi i našem odredištu za taj dan, pl. skloništu "Struge". Budući da sklonište ima kapacitet od 15 ležajeva nosit ćemo i šatore. Ovdje postoji mogućnost spremanja toplog obroka na ognjištu. (Potrebno ponijeti sav pribor sa sobom)

NEDJELJA:
Najkasnije u 8.00 krećemo prema najvišem vrhu Velebita, Vaganskom vrhu (KT HPO 13.6., 1757 m). Zatim se spuštamo istim putem preko Buljme nakon čega skrećemo u kanjon Velika Paklenica. Mogućnost objeda u pl. domu Paklenica ili kod "Dinka".  Povratak u Rijeku bi trebao biti do 20.00 h.

Kamenjakov odsjek veterana vodi nas u kanjon Čepa (Tscheppaschlucht). To je zaštićeni prirodni krajolik u Austriji, nekoliko kilometara od granice sa Slovenijom. Staza ide kanjonom i uzvodno prati dvije planinske rječice: u početku Loiblbach, a kasnije Bodenbach. Priroda je prekrasna - strmi usjeci, visoke stijene i brojni slapovi. Najstrmiji dijelovi staze su uređeni i osigurani (viseći mostovi, drvene i metalne stepenice, ograde i sl.) ali ipak oprez je dobrodošao.

Nakon što svi zajedno prođemo kroz cijeli kanjon stižemo u Bodental, malo turističko mjesto, gdje će nas čekati autobus. I okolica Bodentala je lijepa za šetnju, ali vjerujem da će se većina odlučiti za uživanje u lokalnim specijalitetima u nekoj od tri domaće gostionice.

Po dolasku u Zagreb i kave u "Vinceku" odlazimo u MUO – Trg Republike Hrvatske 10, na izložbu „Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost“.
Nakon toga se uspinjemo na Gornji grad u Klovićeve dvore, gdje ćemo uz stručno vodstvo razgledati izložbu "Katarina Velika – carica svih Rusa".
Potom slijedi pauza za odmor i okrepu.
Zatim odlazimo do Umjetničkog paviljona – Trg kralja Tomislava 22, na izložbu
"Emanuel Vidović – pasatist i modernist", povodom obilježavanja 150. godišnjice od rođenja i 65. godine smrti.
Povratak s Autobusnog kolodvora za Rijeku u 18.55 h.

Cijene ulaznica:
MUO: pojedinačna odrasli 40 kn, umirovljenici 20 kn
Klovićevi dvori: pojedinačna odrasli 60 kn, umirovljenici 50 kn
Umjetnički paviljon: pojedinačna odrasli 50 kn, umirovljenici 30 kn
Pojedinačna tramvajska karta za polusatnu vožnju u jednom smjeru iznosi 4 kn

Osmo "Proljeće u Šumi Striborovoj" i ovaj put u sklopu Tjedna dobre dječje knjige. Projekt se odvija već osam godina u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka. 

Pozvani su mali i veliki planinari s obiteljima, vrtići, niži razredi osnovnih škola, susjedi...

Prvi dan uspon na Konjuh 1328 m/nm

Drugi dan prijelaz preko Bandijerke 1261 m/nm i planinarenje do izvora Muške vode. Kladanj i obilazak Djevojačke pećine.

Treći dan kružna staza Javorje - Stupari - Javorje (Borina staza).

Četvrti dan razgledavanje Tuzle i, nažalost, povratak kući.

Okupljanje na parkiralištu Delta i odlazak u grad Bakar, odakle u 10 h krećemo na razgledavanje znamenitosti grada Bakra uz stručno vodstvo.
Nakon završenog razgledanja, oko 14 h odlazimo u restoran "Vidikovac" da uz druženje i okrepu obilježimo četvrtu godišnjicu Odsjeka za veterane.

Ovaj izlet planirali smo povodom Dana planeta Zemlje i naš cilj ovaj put neće biti planinski vrh nego Eko centar Beli, koji se uspješno bavi očuvanjem prirodnog i kulturnog bogatstva sjevernog djela otoka Cresa, poznatog pod nazivom Tramuntana. Okupljamo se na parkiralištu Delta u subotu, 21.04.2018. u 05.45 sati, gdje ćemo se brzo rasporediti po vozilima i točno u 6.00 krenuti prema Brestovi gdje bi trebali stići do 7.00 sati da ne zakasnimo na trajekt. Na trajektnom pristaništu nije dozvoljeno parkiranje i parkirna mjesta ćemo potražiti uz cestu. Najviše mjesta ima 200 metara prije pristaništa s lijeve strane neposredno prije velikog lijevog zavoja. Na parkiranje, kupovinu karte i ukrcaj na trajekt može se potrošiti i 15-20 minuta. Trajekt kreće u 07.30 i nitko ne bi smio zakasniti, jer je sljedeći tek u 09.30 sati. S Porozine u 8.00 sati započinjemo naš uspon po Tramuntani. Srednje teškom stazom uz razgledavanje prirodnih ljepota krša, livada i starih hrastovih šuma prijeći ćemo sa zapadne na istočnu obalu otoka Cresa. U Eko centar Beli i prihvatilište za bjeloglave supove trebali bi stići oko 12.00. U Centru postoji stalni postav zanimljive izložbe o bjeloglavim supovima, te prirodnim i kulturnim znamenitostima Tramuntane. U 13.30 krećemo natrag prema Porozini gdje bi trebali stići na predzadnji trajekt koji kreće u 18.00 sati.

Pored tradicionalnog zimskog uspona na Viševicu (1.428 m) kada je ona jako vjetrovita, bijela i hladna, ovaj put želja nam je posjetiti je u proljeće, "odjevenu" u zelena polja medvjeđeg luka i prvih vjesnika proljeća.

Automobilima se vozimo od Delte do Vagabundine kolibe (868 m) gdje ostavljamo vozila.

Srednje teškom stazom krećemo kroz šumski krajolik. Ukoliko nas posluži suho i sunčano vrijeme - uživat ćemo u mirisima i zvucima ranog proljeća. U slučaju hladnijeg ili vlažnog vremena, za očekivati je više blata usljed čega će i uspon i povratak biti nešto teži i sporiji.

Dolaskom na greben do vrha će nas vjerojatno ispratiti vjetar, ali na vrhu, isto tako, dočekati nagrada za trud - lijepi pogled na okolne planinske vrhove i doline među njima.

Vraćamo se prema vozilima istim putem.

"Staza kamenih stupi" je "oživljeni" stari put kroz brdo Klamarušu, nad selom Baretići u blizini Grižana. U minulim vremenima bio je poveznica naseljenih mjesta sa šumskim predjelima. Duž staze otkriva se prekrasan krajolik te prirodni i kulturno-povijesni spomenici (sakralni objekti, gradina...).

Riječ je o kružnoj stazi koja počinje i završava u centru Grižana. Duga je oko 10 km, savladava 380 m visinske razlike kroz preko 1300 isklesanih ili ugrađenih u stijene kamenih stepenica (stupi).  Njome su, ali i drugim stazama na tom području (Zabral, Bačvica...), stanovnici vinodolskih sela nosili grožđe, smokve i trešnje, u II. svjetskom ratu i sol, te ih na području Gorskog kotara mijenjali za žito, krumpir i grah. Staza ulazi i u selo Gobići, inače rodno mjesto proslavljenog hrvatskog slikara minijatura Julija Klovića, u svijetu zvanog Michelangelo minijatura.

Nakon obilaska Klovićeva kraja, staza se penje do usjeka brda Klamaruše, gdje se nalaze dvije atraktivne špilje: Karlova peć gornja i donja, te izlazi na sam vrh planine na oko 600 metara nadmorske visine. Tu se nadovezuje na postojeću planinarsku stazu Litica prema vidikovcu Pridva, te se otuda s druge strane vraća prema polazištu u mjestu Grižane.

SUBOTA: U 06.00 krećemo iz Rijeke. Prva destinacija za taj dan je rijeka Čikola i nedavno postavljena ferrata. Dijelimo se u 2 grupe.

GRUPA A: Krećemo na trosatni prolazak kroz kanjon Čikole po ferrati koju su članovi HPK "Sv. Mihovil" postavili 2015. godine. Ferrata je srednje zahtjevna, a posebna je po nabujaloj Čikoli koja "tutnji" ispod nas.

GRUPA B: Šetnja kroz Drniš, djelomični obilazak kanjona po uređenoj šetnici i obilazak Drniške Gradine koja se nalazi na 334 m nadmorske visine te ispijanje kave u centru Drniša.

GRUPA C: Poziv alpinističkom odsjeku da iskoriste ovu priliku za dvodnevni posjet atraktivnom penjalištu Osoje.

Sljedeća postaja su nam selo Lišane otkud krećemo prema domu Promina gdje noćimo. Na raspolaganju nam je dobro opremljena kuhinja kao i roštilj što ćemo iskoristiti te pripremiti roštilj.

Za polaznike pl. škole će se odraditi vježba.

NEDJELJA: U 8.00 krećemo iz doma prema vrhu Čavnovka, najvišoj točki na Promini, a ujedno i kontrolnoj točki HPS-ove obilanznice.

Nakon vrha spuštamo se nazad u Lišane te autobusom krećemo nazad u Rijeku.

Uskršnji ponedjeljak idealan je dan za provođenje u prirodi i trošenje blagdanskih kalorija.

Stoga ćemo se okupiti na parkiralištu Delta, te krenuti kroz Tunel Učka u pravcu Pazina. U šetnju ćemo se uputiti iz starog dijela grada Pazina, prema Pazinskom kaštelu iz X. stoljeća - najbolje sačuvanoj utvrdi u Istri. Put dalje teče mostom Vršić koji se nadvija nad Pazinskom jamom, jedinstvenim hidrogeološkim fenomenom. S Gortanova brijega pruža se prekrasan pogled na cijeli kraj. Obilazak se može produžiti do zaseoka Beram, poznatog po crkvici Sv. Marije na Škriljinah, koja čuva u svojoj unutrašnjosti ciklus fresaka Vincenta iz Kastva iz 1474. godine, od kojih je najpoznatija freska Ples mrtvaca. Put dalje nastavljamo sjevernim grebenom oko grada koji je prekriven gustim šumama. Na pojedinim se mjestima s grebena pružaju predivni pogledi na pazinsku kotlinu i jezero Butoniga. Najznačajnije atrakcije izleta su dva skrivena i relativno nepoznata lokaliteta - slapovi Pazinski krov i Zarečki krov. Njihova ljepote osobito dolazi do izražaja u proljetnim mjesecima, kada korita obiluju vodom. Kružna staza vratit će nas do početne pozicije.

Željnima još druženja uz dobru kapljicu, prije povratka kući predlažemo posjet Gračišću, svega 10-ak km udaljenom od Pazina. Tog se dana ulice srednjovjekovnog Gračišća pretvore u veliku oštariju na otvorenom gdje se održava tradicionalna Smotra vina središnje Istre.

Povratak u Rijeku u poslijepodnevnim satima.

Polazak u 6.30 h sa Jelačićevog trga i dolazak u Fažanu do 8 h. Polazak brodićem na Brijune u 9 h, a povratak u 13 h. Nakon razgledavanja Brijuna odlazimo do Nove Vasi gdje ćemo na imanju Silvia Legovića ručati, a nakon ručka razgledati jamu Baredine. Poslije ugodnog boravka i druženja na obiteljskom imanju očekuje nas u Višnjanu Korado Korlević koji će nam u dužem druženju održati predavanje, a potom slijedi obilazak zvjezdarnice. Nakon ovako bogatog dana punog događanja čeka nas povratak u Rijeku gdje bi trebali stići oko 21 sat.

Osnovna ideja ovog izleta je posjet muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju. Apoksiomen je grčki brončani kip visine 192 cm, koji je više od 2000 godina ležao na dnu mora u blizini otoka Lošinja, slučajno otkriven i izvađen iz podmorja 1999. godine.

Ostale aktivnosti:

- razgledavanje Velog Lošinja

- uspon na vidikovac (crkvicu) Sv. Ivan (231 m, uspon i silazak oko 1,5 h)

- šetnja uz more oko predivnog poluotoka Čikat (borova šuma, plaže, turustički objekti, oko 2 h laganog hoda)

- razgledavanje Malog Lošinja

- eventualni zajednički ručak (detalji naknadno)

Nastavak druženja na Opatijskoj obilaznici. Nastavljamo od lovačke kućice Brdo (825) prema planinarskom domu Poklon (922). Između tih dvaju točaka naići ćemo na vrhove Brložnik (1093), Orlove stijene (1072) i Crkveni vrh (1101).

Vjerujem da će nas za nagradu u domu dočekati hladno, toplo, iće ili piće, kako kome na volju.

Nakon okupljanja na parkiralištu Delta, vozimo u pravcu Krasa i Dobrinja, gdje na parkingu kod kapelice ostavljamo automobile. Prolazimo kroz napušteno i zaboravljeno selo Dolovo, u kojem se nalazi nekoliko starih kamenih kuća. Hodajući uz suhozide osjećamo miris bora i šmrike.

Put nas dalje vodi do utvrde Gradec. Kaštel je podignut daleko od morske obale, skriven od pogleda, povrh drevnog kolnog puta kojim su bili povezani grad Krk na zapadnoj obali otoka s poljoprivredno bogatim općinama na istočnom dijelu otoka – Dobrinjem i Vrbnikom. Gradec je očuvana romantična ruševina okruženom šumom, daleko izvan dosega asfalta, dostupan pravim ljubiteljima prirode i tišine.

Vraćamo se kružnom stazom preko Rovoznika i Risike do početne pozicije.

U nastavku druženja predlažemo razgledavanje Dobrinja - grad muzeja ili odlazak u Vrbnik na čašu nadaleko poznate vrbničke žlahtine.

Povratak u Rijeku u poslijepodnevnim satima.

Ruta: Plomin - Standar - Labin

Okupljanje i piće dobrodošlice do 9.30 u Plominu.

Iz Plomina staza silazi u Plominsku luku odakle nakon 2 sata hoda stižemo na Standar (474 m), KT5 Istarskog i Labinskog planinarskog puta, s pogledom na Cres, Krk...

Nakon pauze nastavljamo prema Labinu i za dva sata stižemo na cestu koja spaja Labin i Rabac.

Tu će autobus/i čekati planinare kojima je dosta hodanja.

Preostali planinari će se podijeliti u dvije grupe:

Grupa A - sajlama se spušta na dno kanjona odakle se staza penje do centra Labina

Grupa B - stotinjak metara nastavlja uzbrdo cestom i blažom se nizbrdicom uključuje na markiranu stazu.

Od ceste do Labina trebat će nam oko 1 sat hoda.

Ovjera dnevnika, druženje i ručak bit će u lokalu "VELO KAFE" smještenom u starom gradu Labinu.

Odsjek za veterane PD Kamenjak vas poziva na izložbe u Zagrebu!

Polazimo za riječkog autobusnog kolodvora na Žabici u 7.10 sati.

Po dolasku u Zagreb i kave u "Vinceku", uspinjemo se na Gornji grad i u Klovićevim dvorima razgledamo izložbu: "Vlaho Bukovac 1/3 pariško razdoblje 1877.–1893.g.", a vjerovatno i ponovimo razgledanje izložbe "Retrospektiva Vasko Lipovac". Zatim odlazimo do Etnografskog muzeja na izložbu "Dim", priču o duhanu.
Slijedi pauza za predah uz okrepu.

Nakon pauze odlazimo do Moderne galerije gdje ćemo razgledati izložbu "Zbirka Kallay" i na kraju do Umjetničkog paviljona na izložbu "Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona".

Povratak iz Zagreba s autobusnog kolodvora za Rijeku je u 18:55.

Nakon okupljanja na Delti krećemo prema Buzetu, sve do željezničke stanice Buzet gdje parkiramo aute (do 9 sati) i uzbrdicom započinjemo pješačenje prema najzapadnijem vrhu u Istri, Žbevnici.

Na stazi će nam se naći selo Slum koje je poznato po vjerovatno najstarijem stablu stoljetne lipe šupljeg debla, nakon kraće stanke nastavit ćemo preko sela Brest (gdje se može natočiti voda) do planinarske kuće te dalje serpentinama gdje ćemo biti do izlaska na travnati greben u zavjetrini.

U slučaju burnog vremena pripremite toplu kapu i rukavice jer po izlasku na otvorenu padinu hodat ćemo još oko 20 minuta izloženi doista hladnim zimskim uvjetima, ali zato će nam se s najviše točke Žbevnice ponuditi pogled na cijeli greben Ćićarije, Brest, slovenske i talijanske Alpe, Dolomite, Tršćanski zaljev...

U povratku ćemo zastati kod planinarske kuće te uz stanku sa "balkona" uživati u istarskim pogledima. Po povratku za Rijeku stat ćemo u Lupoglavu kod "Albe" na okrijepu sa maneštrom od bobići (i kobasicom) i druženje.

OPO 1 - ili prvi dan šetnje po ruti Opatijske planinarske obilaznice, upoznajmo svoj kraj, ili obiđimo brežuljke koji su nam najbliži, ili Pod Učkun...

Za početak obilazimo KT2 Veprinac (519) - Orjak (706) - Majkovac (853) - Zvoncev vrh (972) - Budišinac (948) -  KT7 Brdo (825) i nazad prečicom do polazišta.

Idealan izlet za odmoriti oči, udahnuti svježi primorski zrak i skupljanje kondicije, bez većih napora osim uspona prema Zvoncev vrh, koji je i najviša točka obilaska.

Teža staza: Polazak iz Lovrana do Vojaka. Staza nije zahtjevna ali je vremenski duga 4,5 do 5 sati hoda. Ako kod gostiju iz Tuzle ne bude interesa krenut ćemo iz Lignja do Vojaka (3,5-4 sata hoda).

Lakša staza: Od Poklona do Vojaka 1,5 sati hoda.

8 sati - Polazak s parkirališta na Delti

9 sati - Polazak iz Mošćeničke Drage, parkiralište pored buffeta „Sportski“

Pješačka tura kreće iz Mošćeničke Drage mitsko-povijesnom stazom preko sela Potoki i Trebišće do vrha Perun (881 m). Do vrha se strmom stazom uspinjemo oko tri i pol sata, za što je potrebna solidna kondicija (do vrha ima oko 13 km). Spuštamo se drugom stranom, preko Mošćenica do plaže Sv. Ivan u Mošćeničkoj Dragi. Obalnom šetnicom se vraćamo na polaznu točku.

Tura ovom zanimljivom stazom, uz visinsku razliku od oko 880 m koju trebamo svladati, traje oko 7 sati, bude li snijega, možda i nešto više.

Nakon ugodne vožnje autobusom od trga Bana Jelačića do Vagabundine kolibe (868 m) prijavit ćemo se organizatorima pohoda PD Strilež i pridružiti se ostalim planinarima u tradicionalnom zimskom usponu na Viševicu (1.428 m). Staza je srednje teška, ali tradicionalno na ovom pohodu prekrivena snježnim pokrivačem zbog kojeg nemojte zaboraviti gamaše. Dolaskom na greben do vrha ćemo stići u pratnji vjetra i niske temperature. S vrha se pruža lijep pogled na okolne planine i doline.

Od parkirališta na RT-u Kričin nastavljamo markiranom stazom preko uvala Bunculuka, Jablanova, Storišče do uvale Vela Vrženica odakle se ulazi u kanjon Vrženice. Nakon što izađemo iz kanjona na raskrižju idemo desno preko prijevoja Rebica do Vele Luke. Nastavljamo dalje markacijama do uvale Mala Luka odakle se penjemo na vrh Corinthia. Istom stazom vračamo se nazad do raskrižja na izlazu iz kanjona odakle ovaj put idemo desno i kružno se vračamo do kampa Bunculuka i auta. 

Tradicionalni zimski uspon na Zavižan ovaj put kreće iz Gornje Klade. Prolazimo kroz raznovrsne vegetacijske pojase Podgorja u bjelinu zavižanskih vrhova. U nedjelju povratak istim putem.

Naše planinarenje počinje na parkiralištu "Črne njive". Polazimo do vrha Ahac (799 m). Nastavljamo dalje šumom do ispod Golog vrha (869 m), te se penjemo po Rebri na Srednji vrh (923 m) i nastavljamo grebenom prema Kozleku (997 m). Na vrhu se nalazi planinarski dom gdje se možemo okrijepiti. Nakon odmora krećemo ispod Gradišča (874 m) spuštajući se prema selu Trpčane gdje ćemo u lokalnoj gostionici objedovati.

Povratak u Rijeku je oko 19 sati.

Grupa A i B: Uspon od Bjelskog do planinarskog doma "Klek" (1000 m): oko 1 sat hoda 
Grupa A: Nakon dolaska do planinarskog doma, nastavlja do vrha Kleka.

Tradicionalni je prilaz iz sela Bjelskog na cesti Ogulin - Jasenak. Nakon uspona kroz šumu stiže se do planinarskog doma pod vršnom stijenom Kleka. Uspon od doma na sam vrh traje pola sata, trebaju povremeno i ruke (postavljene su sajle za osiguranje). 
S vrha se pružaju lijepi vidici prema Ogulinu, jezeru Sabljacima, Bjelolasici, a pogled posebno privlače slikovite stijene Klečice.

Prema narodnoj predaji, vrh Kleka je okupljalište vještica u olujnim noćima pa su one postale svojevrstan simbol Kleka i Ogulina. Klekova stijena ispod vrha bila je prva škola hrvatskih alpinista i u njoj je izveden velik broj prvenstvenih penjačkih uspona. 

U Ogulinu polaznici planinarske škole i ostali zainteresirani planinari posjećuju u srednjovjekovnom Frankopanskom kaštelu, sagrađenom oko 1500 godine, Zavičajni muzej u kojem se nalazi između ostalih (poput zbirke Ivane Brlić Mažuranić, rođene u Ogulinu 1874.) i alpinistička zbirka.

Ogulin je za planinare važan jer je odavde 1874. godine započeo razvitak hrvatskog planinarstva i alpinizma. U alpinističkoj zbirci mogu se vidjeti zanimljivi izlošci poput dnevnika i cipela prvih penjača na Kleku, kamen s vrha Mount Everesta koji je donio Stipe Božić, dokumenti i slike s hrvatskih himalajskih ekspedicija, penjački vodiči nedavno preminulog Stanka Gilića i drugo. 

U samom središtu grada Ogulina nalazi se fenomen hidrogeološkog spomenika prirode. Kanjonom kroz samo središte grada, svoj tok završava rijeka Dobra - ponire ispod kamenih i strmih litica u ogromnom otvoru: Đulin ponor se sa špiljom Medvedicom nastavlja u najduži speleološki objekt Hrvatske. Do sada je istražen čak 15 701 metar sustava.

Prema legendi Đulin ponor dobio je ime po mladoj djevojci Đuli koja je u 16. st. živjela u Ogulinu. Legenda kaže da su Đulu roditelji obećali starijem plemiću za ženu. U to doba su se vodile velike bitke sa Turcima, te je u Ogulin stigao mladi krajiški kapetan Milan Juraić. Milan je branio frankopansku utvrdu u Tounju. Prema legendi, Milan i Đula su se zaljubili na prvi pogled. No, Milan je smrtno stradao u jednoj od bitaka sa Turcima. Čuvši za tu vijest, Đula se zbog nesretne ljubavi bacila u ponor rijeke Dobre, te od tada Ogulinci zovu taj ponor Đulinim ponorom.
Đulin ponor nalazi se u središtu Ogulina. Dubok je 40 metara. Njime završava živopisni klanac rijeke Dobre koja nestaje u dubinu zemlje pod kamenom liticom. Nad liticom je smješten stari frankopanski grad Ogulin (Frankopanski kaštel) sagrađen početkom 16. stoljeća. Đulin ponor prima poplavne vode rijeke Dobre kada se povisi vodostaj u kanjonu. Izletnici i turisti ovaj hidrogeološki spomenik prirode mogu razgledati s dva vidikovca koji se nalaze u blizini Frankopanskog kaštela i drugi nasuprot njega u Parku izviđača. Kamene litice Đulina ponora često su vježbalište alpinista, a podzemni svijet Ogulina privlači speleologe.

Na kamenoj litici vrlo lako možete uočiti profil muškarca, za koji narod kaže da je to kapetan Milan koji gleda kuda je nestala njegova Đula.

Nakon razgleda muzeja i penjanja na Klek idemo na degustaciju i kupnju sireva u mini siranu Mišćević u Josipdolu.