Vlak kreće u 7.27 h sa želj. kolodvora Rijeka i njime stižemo do želj. postaje Meja. Krećemo putem prema Ljubibelju (oko 1 h hoda) sa kojega je vidik na sve strane. Spuštamo se sj. stranom Ljubibelja te stižemo do ceste Meja - G. Jelenje. Nastavljamo do predjela Koritnjak te panoramskim putem spuštamo se prema Škrljevu. Nastavljamo kroz naselje do Sv. Kuzma gdje ćemo u "Zelenoj dolini" objedovati.

Autobus se vraćamo u Rijeku oko 18 sati.

Tradicionalni uspon uz Dan PD Kamenjak, ovaj put povodom 56. godišnjice Kamenjaka, počinje nakon kave u PUTNIKU. Polazak na stazu sa ugibališta na cesti kod Kamenjaka. Idemo kružnom stazom preko Malog i Velikog Kamenjaka.

Lakša grupa ima kraću stazu (obitelji s malom djecom, dio veterana itd.)

Visokogorci prelaze bespuće grebena Kamenjaka, obavezna je kaciga, vodič je Zoran Doričić (098 943 4447).

Ove godine imamo i ekipu koja će na vrh Kamenjaka stići od vrata PD Kamenjak na Korzu! Oni kreću u 5 sati, vodič je Mario Glavaz, molimo dodatnu prijavu na 095 760 6245.

Bicikliste vodi Bojan Šenkinc, molimo dodatnu prijavu na 091 158 5645.

Tradicionalna akcija darivanja krvi dogovorena je za petak, 15.12. u 10 sati u poliklinici KBC-a Rijeka, organizira Igor Korlević (091 256 611).

Okupljamo se na Delti, kao i uvijek. Vozimo cca 60 km do Labina i sljedećih 20 km do Skitače koja se nalazi na jugu prema Crnoj punti. Domaćini PD Skitača organiziraju ovaj izlet povodom Sv. Lucije zaštitnice očiju i grada Labina 13.12.

Legenda kaže da je Sveta Lucija hodajući svijetom došla do stijene na rubu sela Skitače. Umorna je sjela na stijenu gdje je i zaspala. Kada se probudila iduće jutro opazila je kraj sebe tek nastali izvor na kome je umila svoje oči. Od tada taj izvor neprestano teče, a vjernici su uzimali tu vodu i milovali svoje oči, pogotovo oni koji su bili slabovidni.

Domaćin će nas povesti u 9 h na stazu koja se svake godine mijenja. Ove će se godine ići u smjeru Ripende oko 4 h hoda. Poslije pohoda postoji mogućnost jela i druženja u pl. domu Skitača.

Točno u 8 sati krećemo sa parkirališta na Delti. U 9.30 ulazimo na Brestovi, gdje ostavljamo vozila, na trajekt za Porozinu. Odatle idemo novomarkiranim stazama Tramuntane, koje su uredili markacisti PD Kamenjak, prema Ivanju, Koncu pa sve do rta Jablanac. Istim putem vraćamo se natrag.

U 18 sati ukrcavamo se na trajekt za Brestovu.

Ugodna vožnja turističkim autobusom u pravcu Buzeta i graničnog prijelaza Sočerga. Po dolasku u Sečergu krećemo na planinarsku stazu Veli Badin. Veli Badin je dio platoa kraškog grebena koji se proteže od Trsta do obronaka Učke, a nalazi se u prosjeku na 330 m nadmorske visine. Njegova zapadna strana poznata je pod nazivom „Kraška rob". Hodamo po samom rubu grebena koji se proteže neposredno iznad graničnog prijelaza Slovenije i Hrvatske, odakle se pružaju prekrasni vidici prema Buzetu i vrhu Učke. Staza završava prirodnim kamenim mostom čija širina luka iznosi 6 m, visina 4 m, a debljina luka 1,5 m.

Glavna znamenitost ovog grebena je stijena „Veli Badin“ (359 m n/m) visoka 28 m i još tri izdvojene stijene visoke 17 m, od kojih je jedna dugačka 90 m. Gledano iz podnožja - stijene imaju oblik velikog vala konveksnog –udubljenog oblika. Stijene se lokalno nazivaju i "Ušesa Istre" jer nalikuju na prirodno uho koje 'sve čuje i vidi' u Istri i Deželi. Stijene su jedinstveni prirodni fenomen, na čijem području se nalaze brojne biljne i životinjske vrste i njihova staništa. U ovim stijenama gnijezde se zaštićene i rijetke vrste ptica. Penjanje po stijenama je strogo zabranjeno!

Nakon povratka u Sočergu slijedi odmor uz okrjepu u nekom od lokalnih ugostiteljskih objekata ili hranom iz ruksaka. Istraživanje krasa dalje nastavljamo šetnjom prema selu Sokoliči, nedaleko kojeg se nalazi još jedna prirodna znamenitost - slap Veli Vir.

Povratak prema Rijeci u poslijepodnevnim satima.

Naš put kreće od spomenika J. Ressla (izumitelj brodskog vijka i graditelj cesta u Trnovskom gozdu), preko Otiške visoravni sa pogledom na dolinu Vipave i Trnovski gozd. Proći ćemo kraj Otiškog okna kroz koje se vidi Ajdovščina. Nastavljamo preko padina Podrte gore i Kovka prema Colu.

Nakon okupljanja na Delti, krećemo automobilima prema Platku.
Planinarsku turu ćemo započeti kod donje stanice žičare Radeševo odakle krećemo put Snježnika (1506 m).
Nakon kraćeg odmora na vrhu ili kod planinarskog doma Snježnik, ovisno o vremenskim uvjetima, nastavit ćemo put Guslice (1490 m).
Od Guslice se prema startnoj točci vraćamo kružnom stazom preko velikog doma na Platku.

Subota: autobusom dolazimo do pl. doma Pod Reško planino. Nakon predaha krećemo ka vrhu Reške planine (925 m, oko 45 min.). Nastavljamo preko Popela, Urankara i Jelenca (seoska gazdinstva), te dolazimo na prijevoj Vrhe, od kojega do doma u kojem ćemo prenoćiti imamo 4 km. Sveukupno 4 sata hoda.

Nedjelja: nakon doručka krenut ćemo prema vrhu Gozdnik (1090 m). Na vrhu se nalazi otvoreni bivak. Staza nas dalje vodi po grebenu uz crkvu sv. Mohora do Doma na Šmohorju. Uspet ćemo se i na vrh Malič (936 m n/v). Ukupno vrijeme hoda: 5 sati. Nakon odmora spustit ćemo se u Laško, odakle ćemo krenuti ka Rijeci.

Ova atraktivna staza prava je poslastica za ljubitelje netaknute prirode i razigranih vodenih tokova središnje Istre, u kojima je voda oblikovala jezerca, brzake i slapove.
Nakon jednosatne vožnje autobusom od Rijeke do Buzeta, krećemo najprije uzvodno sjevernom stranom rijeke Mirne te uz kamenito korito rječice Drage gdje nas u manje od kilometra duljine očekuje uspon od 100 metara visinske razlike i pet lijepih slapova. Putem ćemo naići na napuštena okna starih rudnika ugljena te na oronule kamene kuće obrasle bršljanom u selima Glistonija i Šćaveti, napuštenim zaseocima Blatne Vasi gdje dosežemo najvišu točku na stazi. Put nas potom vodi u smjeru juga prema Kotlima, a nakon predaha ispod šestog slapa i uživanja u pogledu na slikovite kotle, krećemo šumskom stazom iznad rijeke na sjeverozapad. Put se uz povremene uzbrdice uglavnom spušta, prolazeći i pored sedmog slapa. Rijeku Mirnu potom prelazimo još tri puta te se vraćamo do početne točke ove prekrasne staze.

Nakon okupljanja na Delti i raspoređivanja po autima krećemo za Labin gdje parkiramo, napravimo kraću pauzu za kavu i krećemo na pohod između 8.30 i 9 sati. Spuštamo se u Prtlošku jarugu te penjemo do Majala i dalje nastavljamo kroz sela. Putem nastavljamo do crkvice Sv. Mateja te nastavljamo preko Velikog Kola do Skitače (425 m n.v.). Tamo slijedi okrepa (iz ruksaka). Ovisno o kondiciji i vremenu odlazimo do svjetionika na Crnoj Punti te se vraćamo nazad do Labina.

Staza dijelom Istarskog planinarskog puta pruža lijepi pogled na Kvarnerski zaljev, Učku i okolne otoke, a sa Skitače se po lijepom vremenu pogled prostire prema Medulinu, Puli i Veneciji.

Poklon (922 m) – Mali Planik (1259 m) - Veliki Planik (1272 m) – Korita (1010 m) - Poklon (922 m)

Pohod počinje u 8,30 sati sa Poklona koji je najpogodniji prilaz, kako zbog činjenice da je Poklon lako dostupan, tako i zbog toga što taj prilaz nema strmih uspona jer vodi kolnim putom.

Poklon (922 m) je prijevoj koji spaja planinske masive Učku i Ćićariju, a ime je dobio iz čina pučke pobožnosti. Naime, još prije izgradnje istarske željeznice 1876. godine, vjernici iz Istre koji su hodočastili trsatsko svetište Djevice Marije u Rijeci, stoljećima su putovali upravo preko ovog prijevoja. Kada bi došli do Poklona, s kojeg se pruža prekrasan pogled na Kvarnerski zaljev, redovito bi se poklonili zavjetnoj crkvi Trsatske Gospe. U spomen tom činu na vidikovcu je postavljen križ.

Nekoliko godina nakon izgradnje željeznice, u ljeto 1887. godine, na Poklonu su zaljubljenici u prirodu okupljeni u "Oesterreichische Touristen Club" izgradili prvu planinarsku kuću na Učki koju su posvetili kraljevni Stefaniji, supruzi Njegovog Carskog i Kraljevskog Veličanstva kraljevića Rudolfa, kćerci belgijskog kralja Leopolda II.

Od pl. kuće Poklon idemo cestom 100 m prema Istri, a potom šumskom cestom gdje nas markacija vodi širokim šumskim putom do livada i krških predjela, nakon kojih ponovno ulazi u šumu. Slijeva u šumi prilazi šumska cesta, pa markacija iz Brgudca, a zatim se cesta malo strmije penje na prijevoj između V. i M. Planika.

Popest ćemo se na Mali Planik (1259 m) - ljepši i širi vidik nego na Velikom Planiku, te se vraćamo na prijevoj. S prijevoja ima 8' po travnatoj kosini do Velikog Planika.

Veliki Planik (1272 m) najviši je vrh Ćićarije. Vrh je s istočne strane travnat i kamenit, a s drugih je strana šumovit. Vidik s vrha orijentiran je na Učku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar.

Dalje nas staza vodi prema Koritima.

Na livadi pod liticom Brajkove stijene smjestio se nepresušni izvor pitke vode Korita iz kojeg se voda prelijeva u deset masivnih drvenih korita u čijem je podnožju poveća lokva bogata biljnim i životinjskim životom.
Ova je konstrukcija imala važnu funkciju u zahvatu vode za ljudsku upotrebu i napajanje blaga, zbog čega je ovo mjesto imalo iznimnu važnost za život lokalnog stanovništva.

Uz izvor je uređeno odmorište s kojega se pruža prekrasan pogled na planinski masiv Učke. Postavljene su i poučne table koje govore o kulturnom i prirodnom značaju ovog mjesta.

Nedaleko od izvorišta nalazi se planinarski dom “Na Koritima”.

Nakon Korita nam slijedi povratak na Poklon (4 h hoda).

Ovaj put u Šumu Striborovu dolazi nam dobri duh iz goranskih šuma Davor Grgurić s vrećom punom šumskih priča i legendi Gorskog kotara. 

Poštovani članovi,

Pozivam vas u našu planinarsku kuću u Frbežarima da zajednički odradimo važne poslove uređenja interijera - bojanje i gletanje zidova, sitni stolarski radovi, postavljanje laminata, čišćenje, uređenje okućnice...

Dobrodošli su svi volonteri, pogotovo članovi sa profesionalnim znanjem u izvođenju radova.

Polazak je u subotu 7.10. u 8 sati sa Delte a povratak u nedjelju 8.10. navečer. Imamo i opciju da se dođe samo u nedjelju - taj dan Kamenjak nema planinarski izlet.

Kamenjak osigurava besplatni puni pansion - večera, noćenje, doručak i ručak. Osim radova, bit će vremena i za druženje i šetnju...

Molim zainteresirane da mi se jave na tel. 091 514 6158 ili na e-mail: vlatkomatic4@gmail.com
 

Planinarski pozdrav,
 
Vlatko Matić, pročelnik odsjeka za gospodarstvo

Poseban autobus dovodi nas do lugarnice na šumskoj čistini Suho u zaleđu Klane.

Od lugarnice idemo prema Previjku. Nakon 3 km hoda dolazimo na okretište pa na markirani put kroz labirint stijena i vrtača Pakleno (ispod Nape). Nakon otprilike 1,30 h ulazimo u zapadni dio Paklena te se dalje teža grupa penje na vrh Obruča (1376 m) i onda ide u dom a lakša grupa nastavlja ravno do planinarskog doma.

Nakon odmora spuštamo se prema Podkilavcu i Dražicama na lokalni redovni autobus za Rijeku. 

Okupljeni na željezničkoj stanici u Borutu oko 9 sati krećemo stazom sv. Silvestra prema crkvi sv. Mihovila na borutskom groblju. Staza je nazvana po crkvi koja je stajala uz put prema Draguću, ali se danas od nje gotovo ništa ne vidi. Uzbrdo se penjemo prema prvom vidikovcu s kojeg ćemo ugledati panoramu Borutskog potoka, zvonike Lindara, Gračišća, Gologorice, a potom Učku i Hum. Putem će nas s desne strane pratiti prastari suhozid koji je dijelom od 1525. do 1797. bio granica između austrijske i venecijanske Istre. Nastavit ćemo prema najvišem dijelu središnje Istre, gradine Stari Draguć na 503 m, od kuda se staza zaobilazno vraća na stazu prema Draguću. Stoga, ako je netko umoran i osjeća se ugodno u društvu "čuvara starog Draguća" (hrastovi prekriveni ''biskama''), tu će nas pričekati. U Draguću ćemo uživati u panorami i pogledati originalne crkvene freske. Nakon odmora vraćamo se malo istom stazom te se potom odvajamo prema selu Grdinići i Borutu. 

Grossvenediger – Južni pristup kroz dolinu Dorfertal

Dan 1:

Za južni pristup slijedimo cestu do Matrei (mjesto u Osttirol), a zatim kroz dolinu Virgental do sela Hinterbichl, 1329m. Ovdje se može parkirati po kućama u selu, ili se voziti oko 500 metara od sela, a zatim na križanju skrenuti udesno i preko ceste doći do većeg parkirnog mjesta uz kamenolom. Može se uzeti i taksi do doma Johannishütte, 2121m ili jednostavno prošetati pješice sve do doma preko makadamske ceste kroz lijepu dolinu Dorfertal.
Iz doma Johannishütte nastavlja se do sljedećeg doma Defreggerhaus, 2962 m. Iz Johannishüttea prvo prelazimo preko malog potoka, a onda počinje uspon po lijepim travnatim i stjenovitim padinama. Penje se sve više i više, i uskoro dolazi do točke na 2802 m gdje se prvi put vidi dom. Po oblucima i stijenama stiže se do doma. Ako smo na dvodnevnom izletu prijedlog je da se isti dan uspne na nekoliko metara viši greben gdje se može vidjeti glečer Inneres Mullmitzkees.

Dan 2:

Od doma se ide oko 100 m do grebena gdje treba napraviti ledenjački navez, malo sići, i zatim prijeći veliki ledenjak Rainerkees. Tu je tijekom cijele godine lijep široki put po snijegu, do prijevoja Rainertörl na 3422 m, između Hoher Aderl, 3504 m, na lijevo i Rainerhorn, 3560 m, na desno. Moramo biti oprezni na pukotinama.

Sa prijevoja penjemo se na vrh velikog ledenjačkog bazena Oberer Keesboden. Odavde strmo dolazimo do grebena Grossvenedigera. Na kraju imamo ravan i vrlo prozračan grben do vrha Grossvenedigera.

Silazimo po istoj ruti.

Upoznat ćemo najviše vrhove i druge planinarske atrakcije te ostale turističke ljepote Korčule, Mljeta, Lastova i Pelješca. Smještaj u hotelu "Borik" u mjestu Lumbarda na otoku Korčuli - dvokrevetne sobe na bazi polupansiona (doručak i večera). Broj je ograničen na 48 putnika.

Prijevoz iz Rijeke autobusom koji nam je na raspolaganju cijelo vrijeme ovog putovanja.

U srijedu se penjemo iz Orebića na sv. Iliju, najviši vrh poluotoka Pelješca (961 m). Razgledavanje franjevačkog samostana i crkve Gospe od anđela, crkva Gospe od Karmena, upoznavanje Orebića...

Na Mljet idemo turističkim brodom sa rive ispred našeg hotela. U planu je uspon na najviši vrh Velji grad (514 m) i razgledavanje Nacionalnog parka.

Na Lastovo idemo redovnim trajektom iz Vele Luke do kuda će nas prebaciti naš autobus. Penjemo se do vrha Sozanj (231 m) i na vrh Hum (417 m), upoznajemo ljepote otoka koji je čitav proglašen parkom prirode.

Na otoku Korčuli penjemo se na vrh Kom (508 m), upoznajemo prirodni fenomen Kočje (posebni rezervat šumske vegetacije), razgledavamo mjesta Blato, Velu Luku... Posebno su atraktivne pješčane plaže u Lumbardi gdje smo smješteni.

Na povratku za Rijeku pogledat ćemo živopisni Ston i njegove zidine.

Ove godine 34. Memorijalni pohod na Učku ima dvije staze:

Teža grupa kreće sa liburnijske obale. Polazna točka je u Medveji, zatim do Lovranske Drage i preko Sedla do vrha Vojak (1396 m) gdje stižemo oko 13 sati. Uspon bi trebao trajati oko 4 sata, a silazak do Medveje oko 3 i pol sata. Izlet je kondicijski vrlo zahtjevan, posebno prilikom silaska s planine.

Lakša grupa ide uobičajenom stazom od planinarskog doma na Poklonu. Polazak na stazu je u 10.30 nakon dolaska lokalnog autobusa iz Opatije. Susret svih sudionika pohoda bit će na vrhu Učke.

Kod prijave molimo naznačite grupu i da li na Deltu dolazite autom.

U ovo doba godine  uobičajeno se posjećuje izložba slika u dobrinjskoj galerij Infeld. Tema ovogodišnje izložbe su Hrvatski slikari 20. stoljeća
Također je uobičajeno da do Dobrinja hodamo iz jednog od obalnih mjesta. Ovaj put su kao ishodište ture izabrane Njivice iz kojih ćemo krenuti nakon jutarnje prve pričesti. Iz centra Njivica krećemo raznovrsnim putevima prema Sužanu gdje ćemo nakon dva sata laganog hoda, odmoriti uživajući u pogledu s obližnjeg vidikovca. Okrepljeni ćemo nastaviti prema Klanicama i, nakon kraće pauze prema središtu Dobrinjštine, cilju današnje ture.

Subota

Polazak iz Rijeke sa parkirališta Delta u 5 sati. Iz Svetog Roka vozimo prema prijevoju Mali Alan te još kratko makadamom do parkirališta odakle nastavljamo pješke na vrh Sveto brdo, najmarkantniji vrh Velebita a po visini drugi velebitski vrh nakon Vaganskog vrha od kojeg je 6 metara niži. Do vrha treba oko 4 sata hoda a prolazimo pokraj Planinarskog skloništa Dušice. Nakon odmora na vrhu vraćamo se do automobila te odlazimo u Sveti Rok.

Noćimo u hostelu u Svetom Roku.

Nedjelja

Nakon doručka u hostelu (vlastiti doručak ili domaći doručak u hostelu  po cijeni od 30 kuna) odlazimo prema Baškim Oštarijama.
Sa prijevoja Takalice uspinjemo se prema Konjevači, a usput obilazimo i vrh Veliki Sadikovac (točka Hrvatske planinarske obilaznice).

Po usponu vraćamo se u automobile i nastavljamo za Rijeku.

Sa svima znanog polazišta krećemo autoputem prema izlazu Ravna Gora odakle dalje starim goranskim cestama prema zaselku Male Drage. U Malim Dragama ćemo odmoriti naše "konjske snage" i krenuti pješaka prema jednoj od točaka GPP-a i HPO-a, vrhu Okrugljak (886 m) do kojeg se dolazi djelomice šumom, a djelomice poljskim putem. Sa vrha nema otvorenih vidika ali nagrada može biti pečat u dva dnevnika.

Od Okrugljaka krećemo dalje prema Razdrtom otkud je polazišna točka za Orlovu stijenu koja se nalazi na samo 581 mnv, ali ćemo nadoknaditi nedostatak vidika sa Okrugljaka, odmoriti oči pogledom na Sloveniju :) i rijeku Kupu. Staza ide gotovo po ravnom terenu, samo povremeno malo dobivajući ili gubeći na visini.

Krenut ćemo iz Rijeke u smjeru Škofje Loke pa preko Železnika nastaviti do sela Prtovč gdje započinje uspon na Ratitovec. Preko prijevoja Razor stići ćemo do planinarske kuće na Ratitovcu (1642 m), a odatle preko niza vrhova: Altemaver (1678 m), Kremant (1658 m), Kačji rob (1575 m), Mišji grund (1266 m) doći do Litostrojske kuće na Soriškoj planini (1306 m). Ondje ćemo se nakon dulje stanke i okrepe ukrcati u autobus i vratiti u Rijeku.

Ravna gora je najsjevernija gora Hrvatskoga zagorja. Smjestila se u gornjem porječju rijeke Bednje i smatra se posljednjim ogrankom Alpi. Prostire se u dužini od 13 km od zapada (Trakošćan) prema istoku (Donja i Gornja Voća).

Ravna gora uz prirodne ljepote kraških pojava kao što su stijene i pećine, po čemu je jedinstvena na području sjeverne Hrvatske

Najviši vrh Ravne gore je na nadmorskoj visini od 686 metara i na njemu je podignut vidikovac (razgledna piramida - visoka 11 metara. .

S piramide na vrhu pruža se širok vidik na cijelu Ravnu goru te na Zagorje, Donačku goru i Boč u Sloveniji, pa sve do Kamniških Alpa

Polazak iz Rijeke preko Zagreba, Lepoglave dolazimo do dvorca Trakošćan.

TRAKOŠĆAN je najpoznatiji i najljepši srednjovjekovni zamak u Zagorju. Sagrađen je u 14. stoljeću, a temeljito obnovljen sredinom 19. stoljeća u neogotičkom stilu. Danas je u njemu zanimljiv muzej velikaškog života u 25 soba, zbirka oružja i galerija slika. U okolici dvorca uređena je park-šuma s jezerom, koja upotpunjuje skladnu cjelinu krajolika s romantičnim zamkom.

Ovisno o interesu, dio grupe ostaje u šetnji park šumom okolica jezera Trakošćan.

Planinarenje započinjemo ulazom u šumu kod hotela.

Ugodan put se blago penje do sela Vrbanići te kroz njega do Kotarščaka u kojem je križanje puteva.

Nastavljamo preko sela Meljana kroz vinograde i poslije šumom po dugačkoj jsruzidolazimo do Filićevog doma

(660 m, n/v ) stoji na glavnom grebenu Ravne gore, oko 500 m istočno od vrha.

Dom je vrlo velik. Pred domom su ljuljačke za ljetni odmor, vidikovac Balkon, a iza doma igralište. S vidikovca Balkon lijep je vidik na dolinu Bednje i na Trakošćan, oskrbljena hranom i pićem.

Krećemo prema kapelici Sveta Tri Kralja, nalazi se na hrptu Ravne gore, u blizini vrha na kojem stoji visoka razgledna piramida. Crkvicu sv. Tri kralja je 1629. godine dao sagraditi grof Ivan Drašković.

Put nastavljamo do Planinarske kuće“Pusti duh (672 m, n/v) nalazi se u predjelu lijepe borove šume, 500 metara sjeverozapadno od vrha Ravne gore. To je romantična zidana prizemnica uređena u lovačkom stilu, oskrbljena pićem.

Preko vrha Velikih pećina, prema zaselku Šveci iznad Cvetlina vračamo se do dvorca .

Ovisno o vremenu dogovorno posjet dvorcu ili u povratku u Krapini posjed muzej krapinskih neandertalaca.

Kolovoz je rezerviran za druženje na 2 kotača čabarskim krajem. Planinarsko društvo Kamenjak iz Rijeke i Promotiv Travel Outdoor vas i ove godine pozivaju na biciklističko druženje u najšumovitijem predjelu Gorskog kotara – na Kamenjakovu Goransku Biciklijadu (5 – 6.8.)

Za razliku od prošle godine kada smo se okupili u Tršću i istraživali sjeverni dio Gorskog kotara te dio Slovenije, ovog puta ćemo krenuti od Platka prema Tršću i sljedećeg dana se vratiti nazad. Osim ugodne i ne pretjerano zahtjevne vožnje imat ćete priliku isprobati novouređenu downhill i enduro stazu na brdu Rudnik kod Tršća ili okušati svoje penjačke sposobnosti u adrenalinskom parku Gorski lazi. U svakom slučaju, očekuje nas biciklistički vikend prepun sadržaja i doživljaja!

DAN 1
Okupljanje sudionika kod Velikog doma na Platku od 9 do 10 sati nakon čega krećemo u smjeru Cajtiga. Nastavljamo makadamom prema Lascu i Lividragi gdje nas čeka okrjepa u obliku laganijeg ručka. Nakon predaha krećemo dalje u smjeru Medvedovog štanta gdje ćemo kratko zastati i uživati u pogledu s istoimenog vidikovca. Spuštamo se potom prema Farjevom lazu i nastavljamo prema Tršću. Poslijepodnevne sate ćemo iskoristiti za spust po novoj enduro stazi Rudnik te posjet adrenalinskom parku Gorski lazi. Nakon aktivnosti zajednička večera i noćenje u sobama Jurković ili u planinarskoj kući Frbežari.

DAN 2
Nakon doručka krećemo u smjeru Milanovog vrha gdje nas nakon 15-ak km čeka degustacija autohtonih vrsta sireva OPG Pintar te posjet gateru s jelenskom divljači. Nakon pauze krećemo dalje u smjeru Smrekove Drage uživajući u vožnji gustom jelovom šumom te svježem planinskom zraku. Pri tom nas očekuje i jedan poduži uspon te spust do Platka za nagradu. Na kraju ture u Velikom domu na Platku će nas dočekati sa zasluženim ručkom nakon čega ćemo se rastati do neke sljedeće prilike.

Više informacija o rutama na www.gorskikotarbike.com.

On-line prijave: putem on-line obrasca https://goo.gl/pZB4dA  

U cijenu uključeno:
2 vođene biciklističke ture, smještaj na bazi polupansiona, 2 ručka, degustacija autohtonih proizvoda, organizacija, GPS trag,  nagrade i prigodni pokloni

29. - 30. 07. 2017

Pozivam vas na 3. Kamenjakov uspon na Tofanu di Rozes. Dvodnevni izlet je namijenjen svim planinarima sa adekvatnom opremom i prethodnim iskustvom na feratama.

Prvi dan: Dolazak u Cortinu d' Ampezzo nakon cca. 4.5 h vožnje gdje ćemo se smjestiti u kamp. Ostatak dana smo turisti u Cortini d' Ampezzo.

Drugi dan: Autima se prebacujemo do ishodiša našeg uspona, na parkiralište Rif.A.Dibona.  Odavde krećemo stazom 404 do ulaza u feratu Giovanni Lipella. Vrijeme uspona po ferati je oko 6h te još oko 4 sata za pristup i povratak do doma.

Nakon odmora i okrijepe krećemo doma.

U Rijeci smo oko 22 h.

 

IZMJENA:

zbog zauzetosti doma noćit će se u kampu pored Cortine u šatorima.

Sveta planina... Vjerojatno je najpoznatija široj javnosti po spornoj granici između Hrvatske i Slovenije, koja ni dan danas nije riješena.

Zanimljiva planina s dva naziva, dvije crkve, jednim TV odašiljačem, jednom geodetskom piramidom…, i jednom zgradom u kojoj je slovenska vojska.

Vrh Sveta Gera najviši je vrh Žumberačkog gorja, Gorjanca i sjeverozapadne Hrvatske, ali i granica Hrvatske i Slovenije.

Dok Slovenci vrh zovu Trdinov vrh prema svom književniku Janezu Trdini, hrvatsko ime za vrh je Sveti Ilija. Taj naziv je gotovo zaboravljen danas te se češće koristi stari slovenski naziv Sveta Gera.

Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 m, smjera istok – zapad, 1178 m visok (prema nekim izvorima 1181 m). Najviša točka planine, nalazi se na hrvatskoj strani, označena je 15 metara visokim betonskim geodetskim stupom s ljestvama.

S hrvatske strane nalaze se natkriveni ostaci grkokatoličke crkve Svetog Ilije, gdje je uređeno jednostavno planinarsko sklonište.

Dvadesetak metara dalje, sa slovenske strane, nalaze se crkva Sv. Jere iz 15. stoljeća.. U blizini je 94 m visok telekomunikacijski toranj, na čijoj ogradi se nalazi metalna kutija s upisnom knjigom i žigom „Transverzale PD RTV Ljubljana“.    

Put autobusom na relaciji Rijeka - (Slovenija) Vinica - Črnomelj - Metlika - Novo Mesto - Gabrje             

Pješačenje započinjemo u centru sela Gabrje (368 m), asfaltnom cesta, makadamom, šumskom stazom za 1 h dolazimo do planinarskog doma "Pri Gospodični na Gorjancih" (822 m). Dom je lijep i uređen, s bogatom i jako ukusnom ponudom hrane i pića. Dom se nalazi ponad studenca Gospodična, koji je zaštićen kao povijesna i prirodna znamenitost. Za vodu iz studenca Janez Trdina, slovenski spisatelj i veliki zaljubljenik u Gorjance i podgorske gorice, zapisao je u svojoj bajci da ima moć pomlađivanja te da je „slajša od medu in malvazije“.

Na vrh Sv, Gere dolazimo za 1 h. Krećemo prema domu Sv. Miklavž gdje stižemo za 1 sat. Povratak preko doma Gospodična u Gabrje, oko 2,30 h.

Polazak autobusa je u petak 14.7. navečer u 23 sata. Ujutro stižemo na Passo Pordoi (2239 m), odakle krećemo u tri grupe na vrh Piz Boe (3152 m) - najpopularniji vrh Dolomita, prvi susjed slavne Marmolade.

Lakša pješačka grupa ide gondolskom žičarom na visinu 2950 m, zatim pored dva planinarska doma za oko dva sata hoda stiže na vrh gdje je treći dom. Silazak žičarom ili pješice za oko tri sata hoda.

Teža pješačka grupa penje se cijelim usponom i za oko četiri sata hoda stiže na vrh, s odmorom u domu na pola puta. Silazak žičarom ili pješice za oko tri sata hoda.

Visokogorska grupa uspinje se feratom "Cesare Piazzetta", jednom od najtežih u Dolomitima, ukupno do vrha oko četiri data hoda. Silazak žičarom ili pješice za oko tri sata hoda.

Okupljanje izletnika je na Poklonu. Start je predviđen u 2 h. Laganim tempom se uspinjemo na vrh Vojak (KT HPO 10.6., 1396 m) gdje čekamo izlazak Sunca. Nakon fotografiranja i upijanja prvih sunčevih zraka spuštamo se drugim putem nazad na Poklon.
Pohod se organizira u znak sjećanja na Avelina Ćepulića koji je s prijateljima izveo 1. noćni uspon na Učku dana 4.7.1852. godine, te isti opisao u časopisu "Neven" 13.7.1852. godine. Ovo je ujedno i prvi planinarski putopis u hrvatskoj književnosti.

SUBOTA:

Krećemo u 5 iz Rijeke.

Oko 8 sati stižemo na parkiralište kod V. Vaganca te čekamo da vozači prebace automobile do parkinga u V. Paklenici gdje će naš put završiti.

Kada se ponovno okupimo krećemo prema Bojincu. Dolazimo pod Bojin kuk (KT HPO 13.5., 1110 m) koji je iznimno težak za popeti te zahtjeva korištenje Y kompleta radi sigurnosti. Vodič će na terenu procijeniti tko sve može pristupiti usponu.

Nakon spusta se upućujemo prema V. Rujnu gdje radimo pauzu kod crkve Velike Gospe (920 m).

Nakon kraćega odmora krećemo prema Buljmi i našem odredištu za taj dan, pl. skloništu "Struge". Budući da sklonište ima kapacitet od 15 ležajeva nosit ćemo i šatore. Ovdje postoji mogućnost spremanja toplog obroka na ognjištu. (Potrebno ponijeti sav pribor sa sobom)

Budući da sklonište ima ograničen kapacitet ležajeva, a ne postoji mogućnost rezervacije postoji vjerojatnost da nećemo imati mjesta za spavanje u zatvorenom. Iz tog razloga morate imati ili šator ili adekvatnu vreću za spavanje na otvorenom.

NEDJELJA:
Najkasnije u 8.00 krećemo prema najvišem vrhu Velebita, Vaganskom vrhu (KT HPO 13.6., 1757 m) nakon čega se spuštamo u kanjon Velike paklenice u čijem dnu nas čekaju naši auti.

U 7.00 sati krećemo preko Gornjeg Jelenja, Mrzle vodice i Crnog Luga do mjesta Razloge, gdje se nalazi parkiralište i ulaz u NP Risnjak. S tog mjesta započinje 8. pohod na izvor rijeke Kupe u organizaciji i pod vodstvom službenih vodiča Nacionalnog parka. Okupljanje sudionika planirano je u 8.00 sati, a početak pohoda u 9.00, kao i prethodnih godina. Pješačka tura traje oko 3 sata, te nije kondicijski niti tehnički zahtjevna. Na početku nizbrdo srednje teškom stazom do izvora Kupe, a potom laganom kružnom stazom natrag (Razloge – izvor Kupe – nizvodno uz Kupu do Donjih Kupara – prijelaz preko mosta na desnu obalu Kupe – povratak cestom prema Razlogama). Tura prolazi i Dolinom leptira, gdje ćemo posjetiti Rodnu kuću rijeke Kupe bogatu zanimljivostima iz života rijeke.

Kotizacija za pohod iznosi 30,00 kn (uključeno vođenje, obilasci centara za posjetitelje I majica NP Risnjak).

Organizatori su zamolili da na vrijeme javimo broj planinara naše grupe. Molim zainteresirane da se prijave do utorka 27.06.2017.

Staza valova započinje u Povilama a završava u Jadranovu. Staza prolazi uz samo more koristeći raspoložive staze, postojeće šetnice i prometnice naselja.

Veći dio staze prolazi kroz naselja Povile, Novi Vinodolski, Selce, Crikvenicu, Dramalj, Perhate, Kloštar, Havišće i Jadranovo.

Od turističkog naselja Novi Resort u Novom Vinodolskom pa do uvale Slana u Selcima staza prolazi nenaseljenim područjima kao i od poluotoka Kačjak u Dramlju do Perhata u Jadranovu te je samo u tom dijelu označena.

Unatoč tome da se staza pruža uz samo more te prolazi mahom naseljenim područjem zadržala je čar nedirnute prirode u svim njenim osobitostima.

Mi ćemo proći dionicu od Novog Vinodolskog do Crikvenice.

Okvirni daljinar:

Novi Vinodolski - Selce oko 3 h hoda

Selce - Crikvenica oko 1 h hoda

Izlet za sve, ali prvenstveno za najmlađe, koje će sigurno obradovati da se na putu do Bitoraja nalazi zabavni park koji možemo posjetiti u povratku.

Prema samom Burnom Bitoraju se i kreće iz smjera parka, prolazi se poljskim putem zatim kroz bukovu šumu do ponovnog izlaska na poljski put. Sve je dobro markirano i jednostavno za snalaženje.

Sam vrh je visok 1385 m i čini ga skupina golih, vapnenačkih stijena koje strše desetak metara iznad šumskog pojasa i tako dočaravaju posjetitelju gotovo alpski doživljaj, a osim toga omogućuju širok vidik na bitorajske šume, gotovo sve vrhove Gorskog kotara, preko riječkog zaljeva i na Učku.

Malo ispod vrha (15') nalazi se jednostavno drveno planinarsko sklonište Bitorajka u kojem ćemo usput predahnuti.

Bitoraj pripada Velikoj kapeli i drugi je vrh po veličini u zapadnom Kapelskom lancu nakon Viševice, treći u cijelom masivu.

Vidik je otvoren od Risnjaka na zapadu do Bjelolasice na istoku, a neposredno ispred u nizini je Sunger i Mrkopalj.

SUBOTA 17.06.17.  Polazak sa Jelačićevog trga u 00,15 sati. Vožnja na relaciji Rijeka – Beograd – Sofija – Borovec. U večernjim satima dolazak u Borovec. Smještaj u planinarskom domu "Šumnatica" (višekrevetne sobe). Večera i druženje sa domaćinima.

NEDJELJA 18.06.17. Doručak i polazak autobusom do žičare u Borovcu, vožnja žičarom do Jastebrskog odakle započinjemo uspon na MUSALU (2925 m), najviši vrh Bugarske i cijelog Balkana. Povratak istim putem do žičare i u Borovec. Autobusom do mjesta Sapareva banja gdje smo smješteni u dvo i trokrevetnim sobama. Večera i odmor.

PONEDJELJAK 19.06.17. Doručak i odlazak do žičare za planinarski dom Rilska jezera odakle krećemo na vrh VAZUF (2669 m) i obilazak sedam rilskih jezera. U popodnevnim satima povratak do žičare i u hotel. Odmor,kupanje, večera i druženje.

UTORAK 20.06.17. Doručak i polazak autobusom u obilazak Rilskog manastira, nastavak vožnje do Banskog. Smještaj u hotelu, večera i druženje.

SRIJEDA 21.06.17. Doručak i polazak do žičare te uspon na vrh VIHREN (2914 m). Povratak do žičare i spuštanje u Bansko. Večera i noćni obilazak Banskog.

ČETVRTAK 22.06.17. Doručak i polazak autobusom za Sofiju i dalje do planinarskog doma ALEKO. U popodnevnim satima uspon na CRNI VRH (2290 m). U domu večera i druženje.

PETAK 23.06.17. Doručak i odlazak do Sofije. Slobodno vrijeme za obilazak Sofije. U kasnim popodnevnim satima povratak do doma ALEKO. Večera, druženje i priprema stvari za povratak u Rijeku.

SUBOTA 24.06.17. Doručak i povratak u Rijeku u kasnim večernjim satima.

Smještaj: uključeno je 7 polupansiona (doručak, večera i noćenje): jedno noćenje u pl. domu "Šumnatica", dva noćenja u hotelu "Sapareva banja", dva noćenja u hotelu u mjestu Bansko, dva noćenja u pl. domu "ALEKO ". Za 7 polupansiona potrebno je ponijeti 175 €. Račune za smještaj plaćat ćete sami u smještajnim objektima.

Broj sudionika ograničen okvirno na 35 planinara. Kod prijave obavezna uplata 400 kn (net-bankingom ili u tajništvu). Za listu čekanja potrebna je minimalna akontacija od 400 kn.

Aranžman uključuje: prijevoz autobusom do svih mjesta koja su planirana za obilazak. Smještaj u planinarske domove ili hotele. U smještaj uključeno je noćenje, doručak i večera.

Okupljanje će biti na parkiralištu Delta sa kojeg ćemo se automobilima uputiti prema Podkilavcu. Molim kod prijave u društvu napomenuti ako ste vozač.

Uspon kroz Mudnu dol je, kako tehnički tako i kondicijski, zahtjevan.

Cilj nam je osvojiti vrh Fratar 1353m.

Ručak i odmor će biti u pl. domu Hahlići.

Osnovna planinarska oprema prilagođena godišnjem dobu. Ponijeti dosta vode. Ručak u domu.

U subotu 10. lipnja u 8.00 sati osobnim vozilima krećemo s Delte prema planini Velika Slavica (1120 m). U podnožju planine na kraju sela Slavica čekati će nas organizatori pohoda PD "Pljusak". Na dogovorenoj poziciji priključiti ćemo se ostalim sudionicima pohoda. Početak pješačkog uspona vodiči "Pljuska" planirali su između 9.00 i 9.30 sati. Staza je je lagana i vodi nas do vrha kroz zelenu goransku šumu. S vrha se pruža pogled prema Risnjaku, Brestovoj Dragi i Mrkoplju. Ovisno o interesu planinara do vozila ćemo se vratiti istim putem ili kružnom stazom preko "fajera".

Prva utvrda u nizu nam je Stari grad Dubovac, nakon čijeg obilaska odlazimo u posjet Muzeju grada Karlovca smještenog u najstariji dio grada Karlovca, karlovačku tvrđavu šesterokrakog oblika nazvanu "Zvijezda", te uz stručno vodstvo obilazimo Stari grad.
Po dogovoru slijedi pauza za predah uz okrepu.
Zatim odlazimo do Starog grada Ozlja. Na povratku uz kratko zadržavanje prolazimo uz utvrdu Bosiljevo, čije razgledavanje nije dozvoljeno zbog ruševnog stanja.

S parkirališta Delta krećemo u 8.30 sati. Vozimo se oko sat vremena do Begovog Razdolja (1078 m), najvišeg naseljenog mjesta u Hrvatskoj. Tu ćemo se nakratko zaustaviti ispred restorana "Planinski raj". Tko želi može prošetati mjestom ili popiti kavu. U 10.00 sati autima krećemo na vožnju od 6-7 km asfaltiranom i bijelom cestom do Vrbovske poljane (1240 m), gdje ćemo parkirati i započeti uspon na Bjelolasicu. Uspon do vrha traje oko sat i pol mekanom zemljanom stazom kroz bukovu šumu, koja bi do tada trebala zazeleniti i planinarima pružiti zaštitu od sunca. Zadnjih 30 minuta naći ćemo se na vrlo strmom i kondicijski zahtjevnom usponu. Na kraju uspona svakog planinara čeka nezaboravan vidik koji se pruža sa svih vrhova Bjlolasice. S Kule (1534 m), najvišeg vrha Gorskog kotara i naše županije, proći ćemo hrptom planine i za 20 minuta doći do skloništa "Jakob Mihelčić" (1460 m). Od skloništa ćemo "Braninim putom" hodati još sat vremena kroz šumu natrag do naših vozila.

Ovaj izlet podijelili u dvije grupe: prva, namijenjena planinarima, obići će jezera i popeti se na obližnji vrh Medvjeđak, dok će druga, namijenjena izletnicima i djeci, u laganoj šetnji obići jezera uzduž i poprijeko.

Plitvička jezera ubrajaju se u najljepše prirodne znamenitosti Europe, a 8. travnja 1949. godine Sabor Narodne Republike Hrvatske proglasio ih je nacionalnim parkom. Trideset godina kasnije, ljepotu ovog prirodnog fenomena uvidjela je organizacija Ujedinjenih naroda te je cijelo ovo područje uvrstila u Listu svjetske kulturne prirodne baštine od opće i izuzetne vrijednosti za čovječanstvo. To je šumoviti planinski predio koji mjestimično poprima prašumske oblike i kroz koji se, jedno ispod drugog, niže šesnaest prekrasnih jezera i jezeraca kristalne modrozelene boje. Vodom ih pune mnoge rječice i potoci, a međusobno su spojena pjenušavim kaskadama i šumnim slapovima, među kojima je i slap potoka Plitvica, visok 78 metara. Svako od jezera ima više narodnih imena, a vrlo su poznate i legende o njima. Najpoznatija od brojnih legendi svakako je ona o Crnoj kraljici. Prema njoj, Plitvička su jezera nastala nakon velike suše. Ljudi, žvotinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode. Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavila Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom. Ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Kiša je padala tako dugo dok razina vode nije narasla dovoljno da oformi jezera. I od tada u tom kraju nikada ne nedostaje vode. Uz mnogobrojne vrste ptica i sitne divljači, u nacionalnom parku Plitvička jezera ima i srna, medvjeda, vukova, divljih svinja, divljih mačaka, a u vodama pastrva. Tijekom obilaska šetnice, kraj svakog imenovanog jezera naći ćete ploču s njegovim imenom, površinom i dubinom. Slične oznake susrest ćete i o drugim pojavama, kao to su narodni nazivi nekih slapova ili neke značajne karakteristike fenomena prirode. Nakon dolaska našeg autobusa do ulaza u Nacionalni park i kraćeg odmora uz dogovor o detaljima izleta, razdvojit ćemo se na dvije spomenute grupe od kojih će svaka krenuti svojim putem, da bi se kasnije opet susrele i zajedno vratile u Rijeku.

Grupa A

Od ulaza broj dva krećemo prema šumovitom i osamljenom vrhu Oštrog Medvjeđaka (889 m) koji se uzdiže iznad područja Plitvičkih jezera. Staza se najprije lagano spušta, a zatim kroz šumu u blagim zavojima 40 minuta penje do Hrnjakuše, dijela na kojem je padina prekrivena paprati. Odatle ponovno ulazimo u šumu i penjemo se na prijevoj između Oštrog i Tupog Medvjeđaka, te u nekoliko oštrih serpentina dolazimo do vrha. Na vrhu je žig Hrvatske planinarske obilaznice uzidan u stijeni, a sam vrh je umjetno napravljeni stup od naslaganog kamenja. S vrha Oštrog Medvjeđaka nastavljamo prema Tupom Medvjeđaku (868 m ) i Turčiću (801 m) te prema ULAZU 1 - Rastovača odakle krećemo u razgledavanje jezera. Posebnost staze koja povezuje vrhove Medveđaka su stare bukove šume prepuštene prirodnom razvoju. Upravo je to jedan od uvjeta bogatstva i raznolikosti ovog područja biljnim i životinjskim svijetom, posebno vrstama koje su zbog sve manjeg broja takvih staništa u svijetu rijetke i ugrožene. Od velikih zvijeri utočište ovdje nalaze: vuk (Canis lupus L.), ris (Lynx lynx L.), te smeđi medvjed (Ursus arctos L.) po kojem je čitav masiv dobio ime. Na stazi je moguće pronaći tragove i čuti glasanja rijetkih i zanimljivih vrsta faune (sisavci, ptice) te ovisno o godišnjem dobu uživati u raznolikosti flore. Duž staze postavljeni su poučni panoi koji upoznaju posjetitelja sa šumskim ekosustavom te drugim prirodnim posebnostima i znamenitostima. Potpuni doživljaj Nacionalnog parka Plitvička jezera nije moguć bez upoznavanja šumskih ekosustava koji prekrivaju više od ¾ njegove površine.

Vrhovi Medvjeđaka:

Oštri Medveđak (889 m) Umjetno načinjena zaravan od naslaganog kamenja, velika 4x20 m, najviši je vrh Medveđaka. Vidik seže na Ličku Plješivicu, dolinu Une (Bihać), dolinu Korane, Drežnik Grad, Selište Drežničko, Rakovicu, Vaganac i Ličko Petrovo Selo.

Tupi Medveđak (868 m) Odavde je impresivan pogled na 6 Plitvičkih jezera (Prošćansko jezero i Ciginovac, Okrugljak, Galovac, Gradinsko jezero te Kozjak), Ličku Plješivicu i Malu Kapelu. Ovaj vršak obrastao je bukvom i javorom gluhačem. Južnu padinu ispod samog vrha čini kamenjar žestike (Rhamnus falax Boiss.).

Turčić (801 m) Najniži vrh Medveđaka s kojega se pruža dojmljivi pogled na jezero Kozjak, hotel „Jezero“, okolicu Velikog slapa te sela Poljanak i Plitvica. Za lijepog i vedrog dana vidi se Bjelolasica, najveća planina masiva Velike Kapele.

Grupa B

Cilj ove grupe je obići stazu oko svih jezera Nacionalnog parka. Taj je put vrlo poznat i malo je onih koji o njemu ne znaju baš ništa. Zato samu stazu nećemo posebno opisivati, ali ćemo reći nešto o jezerima. Ona se dijele na dvije cjeline - Gornja i Donja jezera. Do Donjih jezera provozat ćemo se električnim vlakićem, a zatim prošetati od slapa Plitvica do jezera Kozjak, te Gornja jezera razgledati sa turističkog brodića.
Na nepropusnoj podlozi nastala su Gornja jezera: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i najveće plitvičko jezero – Kozjak. Donja jezera: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod, kanjonski udubljena u vapnenačku podlogu, dio su propusnog područja, gdje voda ponire i gubi se kroz brojne pukotine u podzemlje. Na površini između isprepletene mreže brojnih udubljenja zvanih vrtače, kao “tornjići”, strše vapnenački blokovi.
Gornja jezera napajaju Bijela i Crna rijeka, a na kilometar od ušća u Prošćansko jezero spajaju se u Maticu. U Prošćansko jezero uz jugozapadni zaljev Liman utječe i manji potok Sušanj, dok cijelom zapadnom obalom nailaze manja vrelca s kraćim tokovima. Slične pritoke utječu u jezero Kozjak kao što su potok Matijaševac i Jasenovački potok, dok potok Silicu u Kozjačkoj dragi možemo smatrati bujicom.
Značajna pritoka Kozjaka na istoku je Riječica u duboko usječenoj i od bujne šume skrivenoj i razvedenoj dolini s brojnim sedrenim kaskadama i bistrim dolomitnim izvorima. Na kraju jezerskog sustava nailazimo na potok Plitvicu s pritokom Sartuk koji posjeduju, kao i Crna i Bijela rijeka, svojstva krših izvora i vodotoka. Napuštajući svoj kanjon preko plitvičke visoravni, ruši se potok Plitvica 78 metara visokim slapom u donjojezerski kanjon i spajajući se s vodama Novaković broda u Sastavke, rađa rijeku Koranu.


Grupa B započinje na južnom ulazu ("Ulaz 2") i omogućuje obilazak cijele jezerske zone Parka šetnjom. Program uključuje šetnju istočnom obalom jezera "Kozjak", zatim povrh istočne strane kanjona "Donjih jezera" sve do "Velikoga slapa". Na povratku, uživat ćete u obilasku povrh zapadne strane kanjona i uz zapadnu obalu jezera "Kozjak", a potom stazom povrh uzvišenja "Stubica" s čijeg se "Tomićeva pogledala" pruža najljepši pogled na "Ciginovac" i prostranstvo "Prošćanskoga jezera". Po silasku sa "Stubice" šetnja se nastavlja uz "Gornja jezera". Slijedi prelazak jezera "Kozjak" kratkom brodskom linijom i dolazak na polaznu točku " "Ulaz 2".

Od 12. do 14. svibnja u Baški se održava CRNA OVCA - Festival janjetine, individualizma, kreativnosti, otočne baštine, popularne kulture i sporta, a program je bogatiji nego ikad. U okviru Crne ovce održat će se Ovčarski pohod - pješačka tura po poučnoj stazi Baška – Zarok – Batomalj – Pod Lipicu koja će vam pokazati etnološko bogatstvo i bioraznolikost endemskih vrsta bašćanskog kraja. Iz centra Baške krećemo uz plažu u smjeru Zaroka te nastavljamo uz korito Vele Rike i brojne pašnjake dok nas promatraju stada ovaca koja su neizostavni dio zaleđa Baške. U Batomlju nas čeka degustacija autohtonih proizvoda nakon čega se lagano uspinjemo do predjela Pod Lipicu. Slijedi kraća pauza te povratak u Bašku, nakon čega se ostajemo zabavljati i sudjelovati u brojnim zanimljivim programima Crne ovce, te uživati u gastronomskim delicijama janjetine!

PROGRAM CRNE OVCE:
9:00 Okupljanje sudionika planinarskog pohoda i biciklijade
10:00 Polazak na Ovčarski pohod (Baška – Zarok - Batomalj - Pod Lipicu – Baška); kružna pješačka tura po poučnoj stazi; trajanje: oko 4 h/ 8,5 km
10:00  Beeeciklom do Mjeseca
11:00  Corinthia Cup - jedriličarska regata
13:00  Baška na pijatu - prezentacija lokalnih specijaliteta
15:00  Mrgar na rivi - prezentacija šišanja ovaca
17:00  Predavanje Korada Korlevića
17:00  Janjetina u kotliću - kuharski višeboj u spravljanju janjećeg kotlića
21:00  koncerti: TBF, LET3
te mnoga druga iznenađenja: Kazališna predstava Teatra Exit, dizanje posjetitelja u balonu na topli zrak,  Palada Street art, Promenadni nastup KUD-ova, Halubajski zvončari

Krećemo ujutro s parkirališta Delta. Idemo do Račje Vasi, a dio automobila ćemo prebaciti do Brgudca. Dok se vozači ne vrate mi ćemo uživati u prirodi i mirisima proljeća. Od Račje Vasi put do Orljaka nas vodi po šumskoj cesti i kasnije šumskom putu. Na Orljaku ćemo se odmoriti i zatim nastavljamo prema Koritima po Borisovom putu. Nakon odmora na Koritima krećemo prema Brgudcu. Orljak je dio IPP-a.

Pozivamo vas na trodnevno druženje u Gorskom kotaru i našoj planinarskoj kući u Frbežarima.

PROGRAM IZLETA:

29.04.2017 – SUBOTA
- polazak sa Delte u 8:00
- uspon na vrh Veliki Risnjak, KT HPO 9.6., 1528 m
(Horvatova staza, oko 6h hoda, ručak iz ruksaka ili u domu po želji, srednje teška staza)
- Večera u pl. kući Frbežari

30.04.2017 - NEDJELJA
- Doručak u pl. kući Frbežari
- uspon na Sokolske stijene i vrh Rudnik, KT HPO 9.5., 1052 m
(oko 6h hoda, srednje teška staza)
- Ručak pl. kući Frbežari
- odmaranje i slobodno vrijeme
- Večera pl. kući Frbežari

01.05.2017 - PONEDJELJAK
- Doručak pl. kući Frbežari
- obilazak Staze zvijeri (lagana šetnjica kroz šumu, oko 1h)
- Ručak pl. kući Frbežari
- šetnja do izvora Čabranke (lagana šetnjica kroz šumu, oko 1h, mogućnost kupnje svježe pastrve iz ribogojilišta)
- povratak u Rijeku u popodnevnim satima

Adrenalinsko druženje u Parku Glavani + kupanje/šetnja u Rabcu

Pozivamo vas na zajedničko druženje sa brojnim sadržajima u Adrenalinskom parku Glavani u Istri, smještenom kraj gradića Barban, gdje putem skrećemo prema Rabcu, atraktivnom turističkom središtu sa biserno bijelim plažama i kristalno plavim morem. Hrabri će se na jednoj od plaža okupati, jer kupanje u moru ljekovita je praksa tijekom cijele godine, a oni zimogrozniji će prošetati ili se ugostiti u nekom od lokalnih kafića.
Osvježeni i procirkulirani nastavljamo prema Parku Glavani: https://www.glavanipark.com/hr/

Adrenalinski park nudi sadržaje za sve uzraste i želje, tako da svatko može izabrati nešto za sebe. Cjenik za grupe od 10 ljudi ili više je umanjen za 33% : https://www.glavanipark.com/hr/cijene
Visokogorcima, a i ostalima ovaj bi izlet bio izvanredna vježba i svima preporučam: vježba, žuta, plava, crna ruta za 80 kuna. Trajanje ove ture je oko 3 sata. Tko ne želi uzeti sve do crnog nivoa može slobodno uzeti neke niže nivoe – žuti, plavi ili se zabavljati na ostalim sadržajima i stazama za šetnju.

Park je također primjeren i djeci tako da oni sa obitelji slobodno mogu povesti cijelu obitelj sa sobom.

Nakon adrenalinskih akcija imamo mogućnost roštilja koji se nalazi u parku i koji je na raspolaganju gostima. Stoga sve pozivam na roštilj i druženje nakon aktivnosti.

Svatko neka za roštilj donese ono što hoće, zajedno sa pićem, prilogom i priborom za jelo.

Krenut ćemo prema Karlovcu, a nakon stanke za kavu nastaviti prema Vojniću i preko Radonje stići na obronke Petrove gore do Lovačke kuće Muljava. Ovdje započinje naš kružni obilazak na kojem ćemo posjetiti Mali i Veliki Petrovac sa opustošenim spomenikom NOB-u, ruševinama pavlinskog samostana i mjestom navodne pogibije posljednjeg hrvatskog kralja Petra Svačića. Vidjet ćemo i ostatke partizanske bolnice iz II svjetskog rata. Nakon povratka u Muljavu gdje možemo dogovoriti obrok, vraćamo se u Rijeku.

Dana 22. travnja 2017. godine (subota) održava se 25. pohod na Medvednicu. Pohod se održava od 1993. godine pod nazivom «Tragom 1. izleta PD "Nikola Tesla", a od 2003. godine pohod se održava pod nazivom: Rusov pohod odnosno preimenovan je po nadimku zaslužnog člana PD "Nikola Tesla", inicijatora i pokretača pohoda Antuna Željka Matišina- Rusa koji je preminuo u kolovozu 2002. godine.

Upisna mjesta pohoda su kod potoka Bliznec na zagrebačkoj strani i u mjestu Pila kod Stubičkih toplica, na zagorskoj strani Medvednice. Ove godine smo odlučili krenuti sa zagorske strane. Nakon kratkog razgleda Stubičkih toplica idemo premu mjestu Pila.
 
Okupljanje sudionika je između 7,30 i 10,00 sati u mjestu Pila gdje će se obavljati upis sudionika, izdavanje knjižica i kontrolnih listića. Sudionici će, ako žele uz uplatu 15 kuna, dobiti kontrolni listić (taj iznos od 15,00 kn je donacija za Društvo), a na ime toga organizator će nas počasti s domaćim finim kolačima i čajem. Također, na upisnim mjestima su info-punkovi za pružanje informacija vezanih za pohod.
 
Smjer pohoda je:

• Pila – dom na Hunjki - vrh Sljemena/TV toranj - planinarski dom «Runolist»
• povratak je prema zagrebačkoj strani: planinarski dom «Runolist» - parkiralište kod potoka Bliznec

Kontrolna točka 1 je u mjestu Pila sa zagorske strane strane, dok je na Hunjki kontrolna točka 2. Na kontrolnim točkama  se ovjeravaju kontrolni listići, a na cilju pohoda (KT-3) se ovjerava obilazak pohoda i dodjeljuju priznanja, i to:

• za 3 sudjelovanja na pohodu - brončana značka
• za 5 sudjelovanja na pohodu - srebrna značka
• za 7 sudjelovanja na pohodu - zlatna značka
• za 10 sudjelovanja na pohodu - plaketa
• za 15 sudjelovanja na pohodu – posebna plaketa
• za 20 sudjelovanja na pohodu - posebna značka

Trasa pohoda ima, uz uobičajene planinarske markacije, prigodne oznake s natpisom «Rusov pohod».

Na cilju pohoda, u planinarskom domu "Runolist", organizirana je planinarska zabava uz živu glazbu, a u domu se mogu dobiti i razna jela i pića po popularnim cijenama.

U 7 h sa trga bana Jelačića krećemo put Istre. Naša početna točka je gradić Barban od kojega se spuštamo prema rijeci Raši. Prolazimo mjesto Puntera, Hrboki i uz more se penjemo do mjesta Rakalj. Za snažnije planinare na kraju izleta postoji mogućnost spuštanja do luke Rakalj. Dužina puta je oko 16 km, vremenski oko 6 h hoda. Na putu je predviđena marenda, svega onoga što nam je ostalo od Uskrsa (švedski stol). Izlet inače možemo slobodno nazvati uskršnje čišćenje. Na izletu ćemo obilježiti treću godinu od osnutka Odsjeka veterana.

U 5.30 krećemo iz Rijeke prema Krapini. Uz obaveznu kavu po putu u planu je doći do našeg polazišta Podgora Krapinska oko 8.30 sati.

Planinarenje ćemo započeti sa zapadne strane planine Strahinjčice stazom koja ide preko vidikovca Slon (445 m) te nastavlja do planinarskog doma Strahinjčica. Nakon kraće pauze nastavljamo put do prekrasnog vidikovca Dedek (vidi sliku) i samog vrha Sušec (HPO - 846 m).

Vratit ćemo se istom stazom do doma gdje ćemo uzeti dužu pauzu za odmor, druženje i okrjepu. Povratak do Krapine je planiran stazom koja prolazi kraj Jelenske pećine.

Ovisno o interesu postoji mogućnost obilaska Muzeja krapinskih neandertalaca. Do muzeja bi se prevezli autobusom a polaznici koji ne žele u muzej moći će provesti ugodno vrijeme u šetnji obližnjim parkom. Karta za muzej je 50 kn, moguć je popust za velike grupe.

U planinarskom domu nema ponude hrane, no postoji mogućnost da organiziramo sa lokalnim planinarima i lovcima dostavu jednostavnog obroka (grah i kobasica), to će ovisi o broju zainteresiranih. 

Povratak u Rijeku je planiran u kasnim večernjim satima.

Kod prijave izleta naznačiti želite li obrok i\ili posjet muzeju radi organizacije istih, hvala.

Polazak vlakom s Željezničkog kolodvora Rijeka u 7.27 sati i ugodna vožnja do Delnica (700 m n/v), najvišeg grada u Hrvatskoj. Od delničkog kolodvora krećemo obilježenom, ne pretjerano zahtjevnom planinarskom stazom (oko 10 km) uz zanimljive objekte (jama Grijalica duboka 28 m, izvor Jezerke) prema Malom Petehovcu (1105 m). Na vrhu se upisujemo u upisnu knjigu te nastavljamo prema Jagodinoj stijeni, strmoj litici koja je dobila ime po djevojci Jagodi, čija nesretna ljubav je opisana u djelu Milivoja Magdića iz 1934. g. 'Jagodina ljubav'. Odmor nas čeka u Planinskom centru Petehovac gdje se možemo okrjepiti raznim jelima iz ponude restorana, po popularnim cijenama ili hranom iz ruksaka. S obližnjeg vidikovca uživat ćemo u prekrasnim vizurama na Grad Delnice, Drgomalj, Risnjak, Snežnik, Kamniške Alpe, a za vedrog vremena čak i Julijske Alpe. Povratak nas očekuje po trasi stare skijaške staze do podnožja Petehovca. Slobodno vrijeme do polaska vlaka možemo iskoristiti u centru Delnica za šetnju gradom ili posjet Popovićevom mlinu iz 1924.g.
Vlak za Rijeku kreće u 17 sati.

Ovaj izlet pripremio je Odsjek veterana.

Kod Perušića u Lici posjećujemo dva vrha-susjeda: Metlaču (800 m) i Risovac (860 m, kontrolna točka "Ličkih gorskih bisera")  http://www.pdzeljeznicargospic.hr/wp/pohodi-i-obilaznice/licki-gorski-biseri/.

Zatim ćemo upoznati obližnji Pećinski park Grabovaču - u pratnji lokalnog vodiča spustiti se u jamu Samograd, uređenu za turistički posjet, te proći poučnu stazu  https://pp-grabovaca.hr/hr/.

U povratku za Rijeku kratko ćemo razgledati vrila Gacke.

Izlet je prikladan i za obitelji s djecom +6 godina.

Ovaj izlet namijenjen je za roditelje sa djecom, predškolske i školske dobi, kao i za one kojima je lagani ritam draži.

Sisol (883) je zadnji u nizu učkarskih vrhova. Krećemo iz Brseča, mjesta koje se smjestilo na 150-metarskoj litici pa nadmorska visina koju savladavamo nije mala.

Zato je nagrada na vrhu neprocjenjiva, s jedne strane prekrasan pogled na naš Kvarner, sa druge strane na našu lijepu Istru.

Sisol je kontrolna točka u dnevniku "Oko riječkih baklji" koji možete nabaviti u tajništvu društva.

Potraga za Macmalićima, dobrim duhovima Tramuntane.

Tradicionalni pohod "Žene u planinu" ovaj put održavamo na creskoj Tramuntani, gdje kamenjakovi markacisti grade novu mrežu putova.

Nakon plovidbe trajektom od Brestove do Porozine krećemo laganim usponom do vidikovca Novograjice (391 m), s pogledom na Krk, Velebit, planine riječkog zaleđa, sela Rosulje i Pojane...Poslije odmora nastavljamo do napuštenog sela Niske u središnjem dijelu Tramuntane.

Slijedi staza do sela Filozići do konobe Igora Zlatkova (OPG) gdje se možemo osvježiti. Na imanju se, pored autohtonih domaćih proizvoda, može nabaviti atraktivne drvene suvenire i uporabne predmete za kuću.

U nekom trenutku ipak ćemo morati nastaviti putom za Porozinu gdje nas u 18 sati čeka trajekt.

Lakša grupa ide direktno stazom Porozina-Filozići, a dio te grupe može još prošetati od Filozića do Dragozetića.

Ovaj izlet je kao izmišljen za planinare koji se žele taj dan maknuti od karnevalske gužve u Rijeci. Zbog karnevalske regulacije prometa, na ovaj izlet iznimno polazimo SA ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA. 

U pl. domu na Sviščakima je kavica, a potom krećemo stazom prema Snežniku. Uspon do doma na vrhu Snežnika (1.796 m) traje oko 3 sata. Po lijepom vremenu vidi se Učka, Cres...

Nakon odmora i okrepe u domu slijedi povratak ka Sviščakima, gdje je moguće ručati.

Tura: Potkilavac – Hahlići preko Borja – Vidalj – Hahlić - Potkilavac

Nakon kave u Bonacci odlazak do Podkilavca i uspon do doma na Hahlićima (1 100 m/nm) preko Borja lakšom stazom. Tko bude imao volje, a vremenske prilike dozvole, može se pridružiti na šetnji do Dnića (1 190 m/nm) i Vidalja (1 184 m/nm).

Nakon ručka u domu slijedi povratak u Podkilavac preko čeke.

Polazak s Jelačićevog trga u 7 sati. Dolazak u Vižinadu na početnu točku našeg planinarskog izleta oko 9 sati. Staza je dugačka oko 15 km. Sa zaustavljanjem po stazi i slikanjem dolazimo do Motovuna za 5 sati hoda. Poslije obilaska Motovunskih zidina odlazimo na okrjepu u pravcu Huma u konobu "Kolinasi". U konobi po popularnim cijenama možemo pojesti maneštricu, fuže ili njoke. Izlet je namijenjen za sve dobne skupine.

Početna točka ovog planinarskog izleta je pl. dom "Bijele Stijene" u Tuku (875 m). Planinarska staza od doma najprije vodi stazom uz rub šume do početka Matić Poljane (oko 1 sat hoda), travnate visoravni široke oko 300 m i dugačke gotovo 3 km. U njenom središnjem dijelu izgrađen je spomenik palim borcima iz II. svjetskog rata (u pravilnom nizu postavljeno je 28 vapnenačkih monolita).

Počinje se lagano uspinjati makadamskom cesticom po kojoj za oko 3 h stiže na prijevoj Janjčaricu. Tridesetak metara desno iznad prijevoja, na maloj zaravni, nalazi se planinarska kuća "Jančarica" (1236 m). Pokraj nje se pruža lijepi pogled na Bjelolasicu.

Hodamo dalje do 12.30 h. Radimo pauzu i lagano se vraćamo istim putem do Tuka.

Ljubavna cestica jedna je od najljepših šetnica na crikveničkome području, a koja se nalazi u neposrednoj blizini grada. Smatra se da su je osmislili Ante Premužić i Alfons Kauders, dva cijenjena šumarska stručnjaka. Zbog dolaska mnogobrojnih mladih zaljubljenih parova prozvana je Ljubavna cestica.

Ljubavna cestica duga je otprilike 8 km, a šetnjom po njoj vidjeti ćemo "Pod veli kamik" - nekadašnji izvor pitke vode i prvi crikvenički vodovod, izgrađen 1890. godine.

Odatle silazimo sa Ljubavne cestice, prelazimo potok Dubračina te posjećujemo Mediteranski labirint ljubavi gdje ćemo se na kratkoj pauzi napuniti energijom ljubavi.

Puni ljubavi opet se uključujemo na Ljubavnu cesticu na kojoj nam slijedi kasnoantička gradina Badanj.

Nastavljamo prema Kavranovoj steni gdje usput stajemo na vidikovcu sa kojeg se pruža prekrasan pogled na Tribalj i Tribaljsko jezero.

Podno stene prolazimo pokraj Kavranovog jezera odn. tzv. Lokvice, čija veličina znatno varira s obzirom na količinu padalina.

Završni dio kameniti je uspon na Kavranovu sten (290 m) sa koje se pruža predivan pogled na Crikvenicu te obalu i unutrašnjost.

Kružni obilazak Kremenjaka i Brguda (dvije kontrolne točke Istarskog planinarskog puta) s polazištem iz sela Rovini kraj Mošćenica.

SUBOTA: Dolaskom u Starigrad krećemo prema Velikoj Paklenici, pa prema pl. skloništu "Ivine Vodice" gdje noćimo.

NEDJELJA: Nakon buđenja i doručka krećemo prema Svetom Brdu, pa natrag prema Starigradu

Ova kružna staza land art prestavlja spoj umjetnićkih intervencija u formi land arta i prirodnih ljepota Ćićarije, odnosno njezinih južnih predjela oko litica Stražice i pašnjaka Sapaćice. Staza nije zahtjevna pa je prikladna i za roditelje s djecom, starije osobe te druge posjetitelje željne ugode i lagane šetnje prirodom. Vodeća misao staze jest razvijanje svijesti o važnosti povezanosti čovjeka i prirode. Čovjek je, bez obzira na otuđenost i užurbanost današnjeg načina života, neodvojivi dio prirode. Dok šećete udahnite mirise šume, osluhnite njezine zvukove, opipajte vlažnu zemlju pod prstima, osjetite moćnu energiju prirode oko sebe. Ne zaboravite potražiti radove land arta koji će vas potaknuti na promišljanje i meditaciju. Zastanite u tišini, osjetite prirodu i povežite se s njom dok promatrate umjetničko dijelo. Izlet započinjemo sa Poklona, gdje ga i završavamo.

O STAZI

KARTA STAZE

Već tradicionalni zimski vikend u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit ovoga puta počinje u mjestu Oltari. Staza se uspinje šumom sve do Zavižana. Nakon kraćeg odmora u domu, teža grupa nastavlja s obilaskom susjednih vrhova. Visokogorska grupa imat će zimsku vježbu s kompletnom opremom. Poslije večere noćna šetnja bližom okolicom.

U nedjelju još malo upoznavanja obližnjih vrhova i povratak u Oltare.

8 sati - Polazak s parkirališta na Delti

9 sati - Polazak iz Mošćeničke Drage, parkiralište pored buffeta „Sportski“

Pješačka tura kreće iz Mošćeničke Drage mitsko-povijesnom stazom preko sela Potoki i Trebišće do vrha Perun (881 m). Do vrha se strmom stazom uspinjemo oko tri i pol sata, za što je potrebna solidna kondicija. Spuštamo se drugom stranom, preko Mošćenica do plaže Sv. Ivan u Mošćeničkoj Dragi. Obalnom šetnicom se vraćamo na polaznu točku.

Tura ovom zanimljivom stazom, uz visinsku razliku od oko 880 m koju trebamo svladati, traje oko 7 sati, bude li snijega, možda i nešto više.

Vozimo se autobusom starom cestom do Liča. Nastavljamo preko Ličkog polja do planinarskog doma Vagabundina koliba na 868 m. Od doma kreće naš uspon preko šumskih vlaki do vrha Viševice. Pri usponu savladavamo 560 m nadmoske visine. Na samom Vrhu možemo uživati u prekrasnim pogledima na Gorski kotar i Kvarner.

Silazak istim putem.

Lakša grupa prošetat će do obližnjeg Zagradskog vrha.

Grupa A i B: Uspon od Bjelskog do planinarskog doma "Klek" (1000 m): oko 1 sat hoda
Grupa A: Nakon dolaska do planinarskog doma, nastavlja do vrha Kleka.

Tradicionalni je prilaz iz sela Bjelskog na cesti Ogulin - Jasenak. Razmjerno je strm, ali je najkraći. Nakon 50' uspona kroz šumu stiže se do planinarskog doma Klek pod vršnom stijenom. Uspon od doma na sam vrh traje 30', a na usponu se treba mjestimično koristiti i rukama (postavljene su sajle za osiguranje). Uspon na vrh može biti za kišnog vremena ili po snijegu vrlo opasan. Na vrhu treba izbjegavati približavanje rubu stijene jer to može biti pogibeljno.

S vrha se pružaju lijepi vidici prema Ogulinu i jezeru Sabljacima, Bjelolasici, a pogled posebno privlače slikovite stijene Klečice.

Klek je istaknuta planina na rubu Velike Kapele, iznad grada Ogulina. To je jedno od najatraktivnijih i najpopularnijih planinskih odredišta u Hrvatskoj. Ima oblik 3-4 km dugog hrpta strmih strana, na čijem vrhu je 200 metara visoka stjenovita glava. Prema narodnoj predaji, vrh Kleka je okupljalište vještica u olujnim noćima pa su one postale svojevrstan simbol Kleka i Ogulina. Klekova stijena ispod vrha bila je prva škola hrvatskih alpinista i u njoj je izveden velik broj prvenstvenih penjačkih uspona.

Oko 14 sati spuštamo se za Bjelsko te nastavljamo put za Ogulin. Svi zainteresirani posjećuju planinarski muzej (ulaz oko 15 h).

Ogulin je za planinare važan jer je odavde 1874. godine započeo razvitak hrvatskog planinarstva i alpinizma. U ogulinskom Zavičajnom muzeju smještena je alpinistička zbirka, a osim nje posebno su zanimljivi spomen soba književnice Ivane Brlić-Mažuranić i prostorija u kojoj je mjesec dana bio zatočen Josip Broz Tito. U alpinističkoj zbirci mogu se vidjeti zanimljivi izlošci poput dnevnika i cipela prvih penjača na Kleku, kamen s vrha Mount Everesta koji je donio Stipe Božić, dokumenti i slike s hrvatskih himalajskih ekspedicija i drugo.

Žig se može dobiti kod kustosa Zavičajnog muzeja u Frankopanskoj tvrđavi. U slučaju da je muzej zatvoren, treba se fotografirati ispred muzeja ili u dnevnik HPO-a utisnuti metalni žig koji se nalazi na stijeni sa spomen-pločama stradalim alpinistima u dvorištu pored dvorca.

Nakon razgleda idemo do mini sirane Mišćević u Josipdolu (oko 12 km od Ogulina) na degustaciju sireva i piće dobrodošlice. Sirevi se mogu kupiti u dotičnoj sirani.

Dragi prijatelji planinari!

Uukoliko se niste previše umorili na dočeku Nove godine, pozivamo Vas na Učku 01.01.2017. Okupljanje je na Poklonu od 9 sati i 30 min. do 10 sati i 15 min. U 10 sati 15 min. krećemo na Vojak. Predviđeni dolazak na Vojak je oko 12 sati. Na vrhu ćemo se družiti oko sat vremena. Polazak sa Vojaka natrag na Poklon je oko 13 sati.

Dođite da se zabavimo, uzajamno si čestitamo i malo planinarimo!