Izlet za sve koji su voljni protegnuti noge poslije Božića i na Sv. Stjepana prošetati okolicom našega grada Rijeke.

Vlak kreće u 7.35. Prethodno svaki planinar kupi kartu u jednom smjeru do Drivenika (25,90 kn).

Krećemo od najviše željezničke stanice u Hrvatskoj (827 m). Malo cestom, puno šumom i travnatom padinom te pred kraj uspona kroz stijene na sam vrh Medviđak. Pogled je otvoren na sve strane.

Dalje idemo nizbrdo uz šternu na Podolju do Grižana, nastavljamo do gradine Badanj i Ljubavnom cesticom dolazimo u Crikvenicu.

Planirani ukrcaj na linijski autobus iz Crikvenice je u 16.50 (karta oko 47 kn).

Molimo članove da u prijavi navedu grupu s kojom će se uspeti na vrh Kamenjaka.

Molimo sve planinare koji imaju auto da to jave u prijavi za ovaj izlet i da u autu dođu na Deltu, gdje će se popuniti potreban broj vozila. Polazak sa Delte je u 8 sati.

Tradicionalni uspon na naše matično brdo povodom okrugle obljetnice ŠEZDESET GODINA KAMENJAKA (društvo je osnovano 14.12.1961.) kreće ovaj put od restorana Putnik. Idemo kružnom stazom do vrha i nazad do Putnika.

Teža grupa ide pješice od vrata Kamenjaka na Korzu 40. Polazak je u 6 sati.

Lakša grupa, prikladna za starije članove i obitelji s malom djecom, kreće sa ugibališta pod Kamenjakom.

Bicikliste vodi Bojan Šenkinc, za pedaliranje molimo prijave na bsenkinc@gmail.com.

Nakon okupljanja na Delti odlazimo prema Platku i parkiramo aute na lokaciji Veliko Snježno.

Kružna tura uključuje četri vrha Gorske staze Branka Lončara - Jelenc, Brankov vrh, Gornji i Donji Medvejci.

Sudjeluje i planinarska škola.

Nakon okupljanja na parkingu Delta krećemo magistralom do mjesta Povile. Ovdje kreće planinarska staza prema jednom od vidikovaca "Oči Vinodola" - vidikovcu Gradina koji će nas nagraditi prekrasnim vidicima na ledeničko polje, Vinodolsku rivijeru, Velebit i Kvarnerske otoke. Nadomak vidikovca nalazi se groblje starog grada Ledenica, neobičnog okruglog oblika.

Na obližnjem vrhu, na strateškoj poziciji stoji stari utvrđeni grad Ledenice (381 m), koji se spominje još 1248. godine. Ostaci naselja opasanog zidinama i kulama vjerni su spomenik knezovima krčkim i frankopanskim.

Slijedi spust planinarskom stazom i makadamskim putem do atraktivne uvale Mala Draga, te povratak obalnom šetnicom do Povila.

Povratak u Rijeku u poslijepodnevnim satima.

Okupljanje je na parkiralištu Delta sa kojeg ćemo se automobilima uputiti prema Podkilavcu.

Iz Podkilavca krećemo stazom po Čeki prema planinarskom dom Hahlić.

Od doma nastavljamo dalje podno Nape uz Špilju preko Bucovog platoa do Južnog Paklenog.

Naš konačni cilj je Pakleno H7 od kojeg se podno Obruča vraćamo nazad prema domu i Podkilavcu.

Ukratko - zanimljiva, avanturistička i vrlo zahtjevna tura sa lijepim vidicima, laganim penjanjem po stijenama te prolazak putevima po šumi prašumskog tipa. Putem ćemo posjetiti nekoliko kontrolnih točaka kamenjakove obilaznice "Planinarski putevi Hahlića - kroz Pakleno do Nebesa".

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu spremni za vožnju i da to jave u prijavi za izlet.

Nakon ukrcaja na Delti krećemo automobilima obalnom cestom prema Vozilićima. U zaseoku Zagrad ostavljamo aute pored crkvice sv. Križa. Odavde kreće Kontraband staza br. 3. Blagi uspon vodi šumskim putem do kaštela Kožljak, smještenog na strmoj litici na 185 m nadmorske visine čiji ostaci stoje kao danonoćni čuvari Čepić polja. Staza prolazi kroz sam kaštel, a put se nastavlja strmim usponom kroz šumu. Pred vrh staza vodi kroz travu, aromatično i jestivo bilje (majčinu dušicu, kadulju i sl.). Osim ugodnoga mirisa, na stazi do prijevoja Prodol pažnju posjetitelju plijeni i pogled na plodno Čepićko polje. Od prijevoja Prodol do vrha Ozrinj (735m) pratim IPP.

Slijedi zahtjevniji spust po nemarkiranoj stazi prema zapuštenoj pruzi Lupoglav – Štalije, čiji je jedan dio zbog propadanja i ulijeganja tračnica nazvan 'pijanom prugom'. Povratak do zaseoka Zagrad.

Po završetku službenog dijela izleta, autima odlazimo do obližnjeg sela Šušnjevica gdje se nalazi novootvoreni Eko-muzej Vlaški puti koji prezentira povijest i tradicijsku kulturu Šušnjevice i njene okolice s naglaskom na vlaški (tzv. istrorumunjski) jezik te puteve kontrabandijera. Ulaznica u muzej iznosi 20 kn i plaća se direktno u muzeju.

Inače, tematske staze 'Putevima kontrabanda' upoznaju posjetitelje s dijelom lokalne prošlosti i vode uzbudljivim rutama kroz Park prirode Učka. Kontraband ili krijumčarenje odvijalo se 30-ih godina prošlog stoljeća, kada je za vrijeme talijanske vlasti proglašena 'zona franca' ili bescarinska zona u Kvarnerskoj provinciji. Švercanje robe iz bescarinske zone bio je jedan od načina preživljavanja ondašnjeg stanovništva.

Povratak u Rijeku u poslijepodnevnim satima.

Molimo sve planinare koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu i to jave u prijavi. Na Delti ćemo popuniti potreban broj vozila i krenuti autoputom do izlaza Delnice. Zatim oko 1 km starom cestom nazad i parkiramo na početku šumske ceste. Tamo nas čeka ekipa Hrvatskih šuma s malim smrekama i ponešto alata. Oni će nas ukratko podučiti pravilnoj tehnici sadnje malih smreka i uputiti na lokacije gdje je prije nekoliko godina ledolom uništio šumu.

Pošumljavanje organiziramo na Dan kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj.

Ponesite vrtni alat - motike, lopatice, krampove i slično, rukavice, stariju odjeću...

Planinarska tura započinje u Brestovoj Dragi.

Na putu prema vrhu proći ćemo kroz skupinu stijena koje se nazivaju Nadstijene ili Bitorajske bijele stijene.

Dva najizraženija izdanka ovih stijena imaju nadimke "Imperator" i "Savjetnik".

Vrh Bitoraja (1386 m) je skupina stijena koje strše iznad goranske šume koja prekriva cijelu planinu. Vrh je ujedno jedini vidikovac na grebenu Bitoraja.

Na jednoj stijeni je oznaka imena i nadmorske visine ovog vrha. U stijenu je ugrađen žig a tu je i metalna kutija s upisnom knjigom.

Vidik je otvoren od Risnjaka na zapadu do Bjelolasice na istoku, a neposredno ispred u nizini je Sunger i Mrkopalj.

Prvi zapisani uspon na Burni Bitoraj izveo je V. Borbas iz Pešte oko 1875. godine.

Česta i snažna bura pribavila je Bitoraju i ime Burni Bitoraj.

Povratak sa vrha je preko skloništa Bitorajka (15') malo ispod vrha, koje uređuju volonteri Riječkog planinarskog saveza. Nakon odmora nastavljamo planinarskom stazom prema naselju Vrata gdje nas čeka autobus.

Molimo sve planinare koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu i da to jave u prijavi za izlet. Na Delti ćemo popuniti potreban broj vozila.

Krećemo od planinarske kuće na Poklonu, šumskim putevima, preko livada i krških predjela do vrha Ošalj (1177 m). Nastavljamo malo strmije na Mali Planik (1259 m). Vraćamo se na prijevoj i po travnatoj kosini dolazimo na Veliki Planik (1272 m).

Poklon (922 m) je prijevoj koji spaja planinske masive Učku i Ćićariju a ime je dobio iz čina pučke pobožnosti. Naime, još prije izgradnje istarske željeznice 1876. godine, vjernici iz Istre koji su hodočastili trsatsko svetište Djevice Marije u Rijeci, stoljećima su putovali upravo preko ovog prijevoja. Kada bi došli do Poklona, s kojeg se pruža prekrasan pogled na Kvarnerski zaljev, redovito bi se poklonili zavjetnoj crkvi Trsatske Gospe. U spomen tom činu na vidikovcu je postavljen križ.

U ljeto 1887. godine na Poklonu su zaljubljenici u prirodu okupljeni u "Oesterreichische Touristen Club" izgradili prvu planinarsku kuću na Učki, koju su posvetili kraljevni Stefaniji, kćerci belgijskog kralja Leopolda II.

1958. godine na Poklonu je sagrađen pansion i restoran "Učka" na mjestu stare talijanske vojarnice.

1965. godine novi planinarski dom na Poklonu sagradili su planinari Planinarskog društva Opatija.

Ošalj (1177 m) - travnati vrh sa otvorenim vidici u svim smjerovima.

Veliki Planik (1272 m) najviši je vrh Ćićarije. Vrh je s istočne strane travnat i kamenit, a s drugih je strana šumovit. Vidik s vrha orijentiran je na Učku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar.

Mali Planik (1259 m) je travnato-kameniti greben koji se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Vršna točka se nalazi na jugoistočnom kraju ovog grebena. Sa vrha su otvoreni vidici u svim smjerovima.

Ovim vrhovima vodi trasa Istarskog planinarskog puta i nove Riječke planinarske obilaznice.

Vožnja autocestom Rijeka - Vrata te lokalnom cestom Vrata – Fužine – Lič.

Planinarska tura započinje u iz naselja Lič preko zaselka Podkobiljak,  šumskim putem krećemo kroz šumu do pod sam kameniti vrh Kobiljaka. Ova dionica je mjestimično jako strma. Završni uspon vodi oštrije po kamenjaru do samog vrha Velikog Kobiljaka. Na ovoj dionici, pri usponu, povremeno se mora pomagati rukama.

Planina Kobiljak je u naravi kameniti greben koji je obrastao gustom šumom. Iz njega izviruje nekoliko vrhova viših od tisuću metara.

Kobiljak omeđuje južnu stranu Lič polja i strši iznad ponora rječice Ličanke i sela Podkobiljaka, a nalazi se na razdjelnici Gorskoga kotara i Hrvatskog primorja.

Zanimljivo je da vrh koji planinari smatraju najvišim, na koji vode markacije i koji je KT HPO-a nije najviši vrh brda Kobiljaka. Naime, šumovita Kanculova glavica, koja se nalazi jugoistočno od Kobiljaka jedan je metar viša (1120 m).

Na vrhu je metalni tuljac s upisnom knjigom a pored njega, u kamen je ugrađen planinarski žig. Vrh je označen natpisom na kamenu.

S vrha su otvareni vidici u svim smjerovima a posebno je upečatljiv onaj na naselja Lič i Fužine, te vrhove Bitoraj i Viševicu.

Kobiljak je kota HPO, Hrvatske planinarske obilaznice.

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu i da to jave u prijavi za izlet.

Današnji izlet je lagana kružna tura na pitome vrhove Gomila i Marećica, s polaskom iz Račje Vasi. Izlet je prikladan i za obitelji s djecom.

Putem ćemo posjetiti pećinu Sv. Jelene, zatim kroz borovu šumu i preko Ćićke njive na vrh Gomila , 1027 m (kutija s  upisnom knjigom i pečatom).

Slijedi spust do Rašpora, lagani uspon na visoravan Kosmatica i na vrh Marećica, 790 m. Pred kraj spuštamo se na trg u Račjoj Vasi, gdje završava ova tura.

DAN OTVORENIH VRATA!

Pozivamo sve zainteresirane planinare i planinarke, studente i studentice te ostale zainteresirane građane i građanke da nam se pridruže te otkriju čari i dobrobiti planinarenja. Dođite i dozvolite da vam pokažemo zašto obožavamo svaki slobodni trenutak provoditi u prirodi.

DAN OTVORENIH VRATA organizira planinarski odsjek Index koji djeluje pri PD Kamenjak, a osnovan je u suradnji sa Studentskim centrom Sveučilišta u Rijeci. Okupljamo se u “ArtPUri” parku ispred Akademije primijenjenih umjetnosti na Trsatu (autorica je studentica Ivana Babić). Krećemo dobro uhodanim studentskim putevima kroz Kampus prema Orehovici i nastavljamo Putem mlikarice, s kraćim odmorom uz kapelicu majke Mlikarice.
Laganim korakom uz predivne poglede na vrhove Gorskog kotara i Grobničke Alpe nastavljamo grebenom Rebar prema sv. Ani. Pritom ćemo uživati u veličanstvenim pogledima - cijeli sveučilišni Kampus, Rijeka i Kvarnerski zaljev će nam doslovno biti kao na dlanu. Od sv. Ane polako se spuštamo prema polazišnoj točki odnosno sveučilišnom kampusu gdje će završiti naša planinarska tura.

Jedanaesta Jesen u Šumi Striborovoj, dugogodišnjem projektu Kamenjaka i Gradske knjižnice, donosi nam novog suradnika. Riječka Akademija primijenjenih umjetnosti dio nastavnih i vannastavnih aktivnosti provodit će ovdje i u susjednom Parku lovora.

Ovom prilikom pogledat ćemo vunenu izložbu u nastajanju na lokaciji Učionica. Zatim odskakućemo na omiljenu Livadu gdje će biti svašta nešto.  

Pridružit ćemo se 7. pohodu na Risnjak u organizaciji PD Duga. Uspon je Horvatovom stazom do Schlosserovog doma. Slijedi penjanje na vrh Risnjaka, silazak do doma i odmor te povratak preko Markovog brloga.

Lakša grupa ima duži odmor kod doma, ne penje se na vrh.

Postoji i mogućnost šetnje poučnom stazom Leska za članove koji ne bi išli na Risnjak.

Na pohodu se (osim nekoliko dnevnika PD Duga) za 50 kn može kupiti novi Vodič i dnevnik Riječke planinarske obilaznice (RPO) i udariti pečat na KT26 (vrh Veliki Risnjak).

Prijave uz uplatu do popunjenja autobusa, u tajništvu ili na račun.

Idemo spojiti more i Tuhobić (1109 m). Uspon počinjemo u Bakru na nula metara nadmorske visine. Uspinjemo se do Krasice i Hermanovim putem nastavljamo do Sviba. Od Sviba nastavljamo do željezničke stanice Meja. Nakon odmora idemo preko Hreljinskog polja na vrh Tuhobića. Uživamo u pogledu i ne možemo vjerovat od kuda smo sve došli. Sa vrha se spuštamo do mjesta Plase.

Na Plasama čekamo vlak i vraćamo se u Rijeku. Vozači izlaze ranije - u Škrljevu, od kuda će se prebaciti autom do svojih auta u Bakru.

Ajme kako će nam bit lipo!

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu i da to kažu u prijavi za izlet.

Polazak je sa parkirališta na Delti u 7,30. Oko 8,30 poslije jutarnje kave u malom domu Sušak na Platku (1127m) krećemo prema vrhu skijaške staze na Radeševu (1363 m). Sa Radeševa se spuštamo i krećemo prema Snježniku (1505 m) i to po grebenskoj stazi koja nas vodi od Rimskih vrata lijevo. Poslije malog odmora na vrhu, odlazimo divnom grebenskom stazom do vrha Guslica (1490 m). Nakon odmora, slikanja i razgledavanja velikog dijela Gorskog kotara vraćamo se na Platak do Malog doma Sušak odakle smo krenuli.

Staza nije teška, potrebno je malo korištenje ruku pred vrh Snježnika. Duljina staze je cca 14 km a vrijeme planinarenja oko 5,30 sati efektivnog hoda.

Porezen je planina između Tolmina i Cerkna. Uspon počinjemo od Petrovog brda. Putem do vrha nailazimo na brojne ostatke vojnih objekata iz 2. svjetskog rata, sve do spomenika na vrhu. Prate nas prekrasni pogledi na dolinu Soče, Tršćanski zaljev, Triglav, Karavanke, Kamniško-Savinjske Alpe...

Neposredno pod vrhom je planinarski dom za duži odmor. Nastavljamo silaskom na drugu stranu planine, pred kraj sa usputnim razgledavanjem bolnice slovenskih partizana Franja u blizini mjesta Cerkno.

PETAK: Nakon dolaska u Seline krećemo sa usponom kroz kanjon Male Paklenice. Nakon otprlike 8-9 h stižemo na naše odredište za prvi dan, pl. sklonište Ivine vodice (ili Vlaški grad) gdje bivakiramo.

SUBOTA: Zorom krećemo na uspon na Sv. Brdo nakon čega nastavljamo prema Vaganskom vrhu te cilju za drugi dan, pl. skloništu Struge gdje stižemo nakon 8-9 h hoda.

NEDJELJA: Ranim jutrom krećemo prema konačnom odredištu, kanjonu Velike Paklenice. Nakon posjeta prezentacijskom centru "Podzemni grad Paklenice" završavamo naš izlet te nakon kratkog odmora i kratkog swim stopa krećemo put Rijeke.

Kolovoz je tradicionalno rezerviran za druženje na 2 kotača čabarskim krajem. U najšumovitiji predio Hrvatske uputit ćemo se u sklopu Kamenjakove Goranske Biciklijade koja će se održati 7. i 8. kolovoza. Ove ćemo godine biciklijadu započeti u Crnom Lugu. 

Subota 7.8.: Okupljanje sudionika kod kod Pansiona NP Risnjak u Crnom Lugu od 9 do 10 sati nakon čega krećemo rubnim dijelovima Nacionalnog parka Risnjak preko Rebra i Lividrage do vidikovca Medvedov štant. Nastavljamo prema Farjevom lazu odakle slijedi završni spust prema Tršću. Za one koji žele dodatnu dozu adrenalina, mogu završni makadamski spust zamijeniti enduro stazom Rudnik ili se uputiti do adrenalinskog parka Tršće. Zajednička večera u pansionu Jurković i noćenje u Planinarskoj kući Frbežari, pansionu Jurković ili drugom privatnom smještaju (prema odabiru sudionika)
(40 kilometara / 730 metara ukupnog uspona)

Nedjelja 8.8.: Krećemo iz Tršća u smjeru Kraljevog vrha šumskom stazom do Svete Gore. Nakon predaha i uživanja u pogledu spuštamo se prema Zamostu i izvoru rijeke Gerovčice. Od Zamosta pratimo Čabranku do njezinog ušća u rijeku Kupu te nastavljamo do Gornjeg Lošca i Praprota. Povratak prema Crnom Lugu uz posjet Interpretacijskom centru u kojem se čuva tradicija starih zanata te vrijednih karnevalskih običaja. Na kraju zasluženi ručak u Pansionu NP Risnjak.
(46 kilometara / 1120 metara ukupnog uspona)

Cijena: 650 kuna

U cijenu uključeno:
– 1 noćenje
– 1 x pansion (doručak, ručak i večera),
– 2 x lunch paket,
– poklon
– 2 vođene biciklističke ture,
– 2 licencirana biciklistička vodiča
– organizacija,
– GPS tragovi
– okrepa na startu (voće, voda, snack)

Rok za prijavu: 4.8.2021.

Dvodnevno ljetno osvježenje u Gorskome kotaru sa smještajem u našoj planinarskoj kući "Frbežari":

Sokolanske stijene, vrh Rudnik, Staza predatora, Botanička staza, Staza tršćanskih rudara, izvor Čabranke...

Bit će prilike i za obnovu markacija na našim stazama te uređenje okućnice planinarske kuće. 

Molimo sve članove koji imaju auto da dođu na Deltu spremni za vožnju i da to kažu u prijavi za ovaj izlet.

Od Zavižana, sa velike početne visine, krećemo na prekrasni Mali Rajinac, najviši vrh sjevernog Velebita (1699 m). Nastavljamo preko visoravni Krasnarska jezera i spuštamo se do Kuće Velebita u Krasnu. Lakša grupa ne penje se na vrh, prolazi ispod Malog Rajinca. Nakon osvježenja u lokalnoj konobi vraćamo se doma. 

Sastanak sudionika na Jelačićevom trgu. Polazak u 6:00 h autocestom Rijeka - Karlovac prema selu Sošice, uz kratku stanku za jutarnju kavu. Od mjesta Sošice krećemo na planinarsku kružnu turu.
Prvih 30 minuta hodamo cestom do prekrasnog Sopotskog slapa. Na putu prolazimo pokraj jame Jazovka gdje ćemo napraviti kraću pauzu za obilazak spomen područja.
Nakon odmora uz slap skrećemo na šumski put u hladu Žumberačke šume prema prvom vrhu naše ture Ječmište (976 m) HPO. Kratka pauza a zatim po planinskom travnatom hrptu krećemo dalje prema drugom vrhu naše ture Pliješ (977 m) HPO.
Od vrha se spuštamo do planinarske kuće "Vodice" gdje imamo dužu pauzu za ručak i odmor u hladu šume i bistrog potočića u blizini. Nakon odmora spuštamo se nazad do mjesta Sošice i povratak u Rijeku u večernjim satima.

Jazovka
Spomen područje tragičnog dijela naše povijesti.

Sopotski slap
Jedan od najvećih slapova u Hrvatskoj, smješten je u Žumberačkoj gori. Ubraja se u skupinu Velikih slapova Žumberka a nalazi se na jednom od početnih krakova rijeke Kupčine. Impresivne tri kaskade i oko 40 metara visine smještene iznad 700 metara nadmorske visine. 

Ječmište (976m) - HPO
Ječmište je dugačko travnato bilo ispruženo u smjeru zapad – istok u proljetno doba prekriveno prekrasnim cvjetnim sagom.

Pliješ (977 m) - HPO
Pliješ je slikovit vrh iznad Sošica, među planinarima omiljen po lijepim livadama i bogatoj flori.

Planinarska kuća "Vodice"
Smještena ispod vrha Pilješ mala prizemnica s kuhinjom, blagovaonicom i dvije spavaonice. Moguć pristup vozilom po makadamskoj cesti.

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, spremni za vožnju i da to jave u prijavi za ovaj izlet.

Polazak sa Poklona je oko 2 ujutro. Laganim noćnim hodom odlazimo na Vojak, najviši vrh Učke (1396 m). Ušuškani u toplu odjeću čekamo izlazak Sunca.

POSEBNA ATRAKCIJA:

Članovi Akademskog astronomskog društva Rijeka donijet će astronomsku opremu (teleskope) kojom ćemo promatrati neke od najzanimljivijih nebeskih objekata u tom trenutku vidljivih sa Učke (Jupiter, Saturn, Andromedina galaksija, Mjesec,...). Bit će i kratko predavanje o orijentaciji u prirodi na noćnom nebu te će se  skrenuti pozornost na svjetlosno onečišćenje. Astronomi su prvi opazili sve slabije vidljivo noćno nebo, ali u moderno vrijeme i ekološki problem koji sve više predstavlja opasnost za cijeli ekosustav. Pri izlasku, Sunce će se moći neometano promatrati posebnim teleskopom za Sunce s ugrađenim H-alfa filterom.

Pohod "Zora na Učki" tradicionalno organiziramo u spomen na Avelina Ćepulića koji je s prijateljima izveo prvi noćni uspon na Učku 4.7.1852. te ga opisao u časopisu "Neven" 13.7.1852. godine.  

Nakon kave u Karlobagu, parkiramo aute na kraju asfalta na Dabarskoj kosi (943 m). Krećemo na zapad Premužićevom stazom, penjemo se na Visibabu (1160 m) i nastavljamo do Bačić kose.

Na Bačić kosi se odvaja lakša grupa, spušta se na Premužićevu stazu, odlazi do skloništa Skorpovac i vraća se Premužićevom stazom do auta na Dabarskoj kosi.

Teža grupa sa Bačić kose odlazi prvo na Bačić kuk (1304 m), najviši u nizu Dabarskih kukova. Uspon je strm i tehnički zahtjevan - traži se spretnost i vještina penjanja uz pomoć ruku. Teža grupa zatim nastavlja do Skorpovca i vraća se Premužićevom do Dabarske kose.

11. Proljeće u Šumi Striborovoj ove godine malo kasni, zavirilo je nekoliko dana u ljeto i priključilo se Dječjem festivalu Tobogan...

Šuma Striborova danas odlazi u posjet mlađem bratu u susjedstvu: Park lovora dočekat će male i velike planinare i pokazati koliko je narastao.

Lucija Pećarina pričat će priče, Mateo Matijević svirat će neobičan instrument handpan, Bia Gec govorit će o Parku lovora, Mirta Grandić predstavit će Drvenu galeriju, Tanja Badanjak najavit će iduće Toboganske atrakcije...

Projekt Park lovora započeo je lani u sklopu EPK 2020 i nastavlja se ove godine kao dio Riječkog programa lokalnog partnerstva (RPLP).

POPUNJENO! Primamo još nekoliko uplata na listu čekanja...

18-19.06.2021. Noćna vožnja do Prištine gdje stižemo u subotu oko 12 sati. Razgledavanje grada uz vodiče - nacionalna knjižnica, katedrala Majke Tereze, carska džamija sultana Mehmeda II Fatiha, muzej... Smještaj u hotel, večera i noćenje.

20.06.2021. Nakon doručka krećemo za Peć. Posjetit ćemo izvor Belog Drima, spomenik kosovskih mučenika, slapove Miruše, manastir. Smještaj u hotel u Peći, večera, noćenje.

21.06.2021. Nakon doručka krećemo kroz Rugovsku klisuru do sela Kućište u masivu Prokletija. Slijedi uspon na vrh Žuti kamen (Guri i Kuq, 2522 m), oko 9 sati hoda. Povratak u Peć, večera, noćenje.

22.06.2021. Nakon doručka krećemo preko Dečana do sela Junik i nastavljamo još sat vožnje terenskim vozilima. Uspon na Đeravicu (2656 m), najviši vrh Kosova, oko 8 sati hoda. Povratak u Peć, večera, noćenje.

23.06.2021. Nakon doručka krećemo za Prizren. Posjet tvrđavi, muzeju Albanske lige, učilište derviša Khalwati Tekke, džamija Sinan Paše... Smještaj u Prizrenu, večera, noćenje.

24.06.2021. Nakon doručka idemo na Šar planinu, vrh Velika Rudoka (2658 m), koji se također smatra najvišim vrhom Kosova, oko 9 sati hoda. Povratak u Prizren, večera, noćenje.

25.06.2021. Nakon doručka putujemo u posjet vinogradima Rahovec. Prelazimo u sjevernu Albaniju - dolina rijeke Valbone, nacionalni park Valbona. Smještaj u Valbona Fusha e Gjes, večera, noćenje.

26.06.2021. Nakon doručka nastavljamo upoznavati Nacionalni park Valbona. Penjemo se na prijevoj Qafta e Valbones (1870 m), povijesnu granicu plemena Krasnići i Šala. Slijedi uspon na Jezerski vrh (Maja Jezerce, 2694 m), najviši vrh Prokletija i cijeloga Dinarskog gorja. Smještaj u Valbona e Gjes, večera, noćenje.

27.06.2021. Nakon doručka krećemo za Rijeku, gdje stižemo u noćnim satima.

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu i da to kažu u prijavi za izlet.

S Delte krećemo prema Klani te nastavljamo cestom dalje prema Gumancu. Vozila parkiramo kod pl. kuće Rebar. odakle kreće naš pješački put prema Gumanačkom (1083 m). Poslije razgleda na livadi Gumanca idemo prema Paklenim vratima. Makadamskim putem penjemo se prema talijanskim karaulama na Železnim vratima. Put nastavlja prema Štulcu (1045 m) koji je bio značajna talijanska obrambena kota. Nakon razgleda i odmora kroz šumu i nemarkiranim stazama spuštamo se do kuće Rebar (723 m). Ovisno o slobodnom vremenu odlazimo do izvora rijeke Reke.  

Pješačku turu kojom ćemo spojiti podnožje planine Kamenjak sa planinarskim domom PD Kamenjak „Frbežari“ u Tršću i obrnuto pomičemo za početak mjeseca lipnja nadajući se ovoga puta većom srećom po pitanju vremena.

U subotu sa parkirališta Delta odlazimo prema Kamenjaku gdje se parkiramo u podnožju.
Odatle krećemo planinarskom stazom u smjeru Platka, nastavljamo prema Snježniku gdje kod skretanja za Snježnik odnosno kod Rimskih vrata produžujemo Rimskom cestom prema livadi Lazac otkuda nemarkiranom stazom nastavljamo prema Lividragi.
Nakon odmora i okrepe u Lividragi nastavljamo i dalje nemarkiranim putem preko Plančice, Osredka, Kočarjevog i Škrbčevoga laza između Malog Tisovca i Ortoša u smjeru sjevera. Prolazimo dalje između Oblog i Špičastog vrha, kroz Medvedov štant prema Farjevom lazu gdje se nalazi uzgojni centar "Tetrijeb gluhan" otkud skrećemo na istok prema našoj odrednici za današnji dan – Tršću i planinarskom domu Frbežari gdje noćimo.

Sljedeći dan dižemo se rano jer nas čeka još veća tura za povratak.
Danas odlazimo u smjeru Rudnika, 1052 m, te se sa vrha spuštamo i nastavljamo nemarkiranom stazom ponovo do Farjevog laza otkud se sada vraćamo drugom stazom do odredišta. Prolazimo Babju dragu i nastavljamo u smjeru juga preko Lepog dola i Lepih njiva ispod Kapele prema Smrekovoj dragi gdje se ponovo uključujemo na markiranu stazu.  Prolazimo uz Škurinu prema vrhu Gornji Medvejci, 1461 m, te radimo pauzu za okrepu.
Nastavljamo dalje prolazeći sada jednim dijelom nemarkiranom stazom ispod Donjih Medvejca te u nastavku prolazimo između Crnog vrha i Kleka a onda se pokraj Nebesa uključujemo djelomično na Hahlićku obilaznicu sa koje nastavljamo u smjeru Vele Peše i dolazimo do zadnje dionice puta prema Kamenjaku do polazne točke.

Podaci o stazi:
Prvi dan oko 12 sati hoda ili 38 kilometara sa 1600 metarauspona, drugi dan oko 14 sati hoda ili 43 kilometara i 1430 metara uspona.

Molimo sve koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu i da to kažu u prijavi.

Parkiramo kraj crkve Sv. Dujma u Driveniku, te nakon obilaska gradine se spuštamo prema naselju Cerovići te "Stazom Rimljana" prema izvoru Dubračine u naselju Čandrli. Vraćamo se do naselja Cerovići (kratki povratak) te se uspinjemo na planinu koja odvaja Vinodolsku dolinu od priobalja do prijevoja Orljak (260 m).

Grebenom idemo prema Crikvenici. Obilazimo putem ruševnu kapelu Sv. Kuzme koja je podignuta nad ostacima veće ranosrednjovjekovne crkve, uz koju je postojalo i malo groblje, te dalje prema Kavranovoj steni uz predivne poglede prema Driveniku, Tribaljskom jezeru, Triblju, Belgradu, Grižanama, Dolincima s lijeve strane, a s desne prema Krku, Jadranovu, Dramlju i Crikvenici. Pauziramo na Kavranovoj steni.

S Kavranove stene se spajamo na "Ljubavnu cesticu" i obilazimo gradinu Badanj.

Spuštamo se prema Crikvenici gdje nastavljamo uživati u suncu, a ako bude volje i vremena možemo još prošetati prema Dramlju i Kačjaku te natrag.

IZLET JE PREMJEŠTEN NA SUBOTU 22.5.2021. autima - molimo svih koji imaju auto da kažu prilikom prijave. 

Parkiramo kod Šoićeve kuće (385m-SO) odakle započinjemo obilazak.  Kratak ali strmi uspon do starog grada Lipovac (577m-SO) a zatim po lakšoj stazi do vrha Oštrc (752m-HPO/SO).

Spuštamo se do Planinarskog doma "Željezničar" (691m-SO) te nakon kraće pauze nastavljamo preko Ptičjeg vrha do planinarskog vrha Veliki Črnec (607m-SO).

Na povratku zastajemo u Planinarskom domu "Ivica Sudnik" (530m-SO) a zatim duža pauza uz mogućnost obroka u planinarskom domu "Željezničar".

Nakon pauze povratak do auta i udobna vožnja do Rijeke.

• Šoićeva kuća  (385 m)

Najstariji planinarski objekt u Samoborskom gorju. To je prizemna zgrada smještena ispod obronka na kojem strši gradina Lipovec.

HPD-ova podružnica Japetić  kupila je 1931. zgradu bivše željezničke postaje i uredila u njoj pl. kuću, a po tadašnjem zaslužnom predsjedniku nazvana je Šoićeva kuća.

• Oštrc (752 m) 

Oštrc je vrh alpskog izgleda u središtu Samoborskoga gorja, kontrolna točka Hrvatske planinarske i Samoborske obilaznice. Dobro je vidljiv izdaleka i prepoznatljiv je po strmim padinama na obje svoje strane.

• Lipovec-grad (577 m)

Ostaci stare gradine u Samoborskom gorju. Izgrađen je u 13. stoljeću i po svom obliku i prošlosti nalik je Okić-gradu.

Molimo sve vozače da to kažu kod prijave.

Nakon okupljanja na Delti krećemo prema selu Brest gdje parkiramo aute kod zadnje velike zgrade (škole) i boćališta (do 9.30 sati) te uzbrdicom započinjemo pješačenje prema najpoznatijem i najposjećenijem vrhu (poslije Vojaka) u Istri, Žbevnici. Pri usponu zastat ćemo na 'balkonu' kod planinarske kuće Žbevnica (851 m), udaljene od vrha Žbevnice samo 35 min. Izlazeći na izloženi greben nećemo se iznenaditi ako zbog hladnog i možda jakog vjetra budemo trebali obući vjetrovku, unatoč već jako toplim proljetnim danima. S vrha Žbevnica (1014 m) i duž cijelog grebena pružat će nam se otvoreni vidici na cijeli greben Ćićarije, Učku, cijeli Istarski poluotok do mora, Tršćanski zaljev, slovenski Slavnik i Snežnik, a u idealnim uvjetima, na slovenske i talijanske Alpe te Dolomite.

Od ovog vrha  nastavljamo grebenom Sarkomanovim putom do račvanja staze za Brest, od kuda slijedimo markaciju i započinjemo uspon na Špičasti vrh (957 m).To je nazapadniji vrh grebena Žbevnice i nalazi se nedaleko od slovenske granice. Od ovog vrha vraćamo se istom stazom do prijevoja, na kojem se odvaja staza desno za planinarsku kuću i Brest, i na taj način 'zaokružujemo' stazu do polazišne točke u selu Brest.

1. dionica Krk - Brzac

Krećemo iz grada Krka, šetnjom naseljima u njegovoj okolici, najprije Vrhom, a potom i područjem Šotoventa, završavajući, nakon prolaska kroz Skrbčiće i Pineziće, u naselju Brzac.

Dužina: 22.7 km
Ukupno penjanje: 564 m
Ukupno spuštanje: -436 m
Max nad. visina: 232 m
Min nad. visina: 1 m
Prosječno vrijeme hodanja: 5.00 h – 6.00 h
Podloga terena: asfalt, makadam, šumski put

Okupljanje će biti oko 8.30 kod Frankopanskog kaštela. Automobili se mogu besplatno parkirati na ulazu u Krk.

Vihoraški put je zahtjevan ali zanimljiv. Nema penjanja (osim malo u Ljusci), niti velikih strmina i provalija, ali put vodi s kamena na kamen pa pojedincima to može predstavljati problem.

Uspon od Velikih vrata u početku vodi strmom planinarskom stazom kroz šumu, sa koje se još ne vide velike stijene, na kojem treba povremeno svladavati prepreke od srušenih stabala. Nedugo zatim, kada se dođe na Vihoraški put, pred planinarima se ukazuju strme, visoke, oštre stijene u svoj svojoj ljepoti. Od ove točke treba krenuti lijevo prema vrhu Bijelih stijena koji je ujedno i početak Vihoraškog puta a malo poslije toga skretanja ukazuju se prepoznatljivi Prsti. Podno same vršne stijene započinje strm i zahtjevan uspon do vrha Bijelih stijena, koji je osiguran klinovima i sajlama. Nakon upijanja lijepog krajolika sa vrha Bijelih stijena (1335m n/v) s pogledom na Samarske stijene, Klek, Bjelolasicu.. slijedi spuštanje sa vršne stijene i nastavak planinarenja po Vihoraškom putu.

Planinarska staza je dosta zahtjevna, kamenita, sa čestim spuštanjima i uspinjanjima dok je cijelo vrijeme okružena visokim stijenama koje dodiruju nebo. Kada se prođe preko Zelene doline dolazi se do Ljuske koja je i najzahtjevniji dio Vihoraškog puta. Na ovom dijelu treba spremiti planinarske štapove jer slijedi penjanje i spuštanje kroz niz visokih usjeka osiguranim klinovima, sajlama i na jednom mjestu skalama, što iziskuje dosta opreza i spretnosti.

Kada se uspješno prođe Ljuska, koja je najteži dio ovog puta, treba nastaviti dalje prema Ratkovu skloništu, dok duž cijele staze prolaz otežavaju srušena stabala koja treba preskakati, obilaziti ili se provlačiti kroz granje. Nakon prolaska ovog dijela dolazi se do Ratkova skloništa koje je po svojoj slikovitosti jedan od najoriginalnijih planinarskih objekata u Hrvatskoj. To je drvena brvnara smještena u polušpilji ispod okomite stijene Šerpas koja je nadvisuje kao prirodni krov. Ako se želi prespavati u ovom planinarskom skloništu treba imati karimat jer u njemu nema madraca.

Na križanju planinarskih putova pored Ratkova skloništa, planinarenje se može nastaviti po više staza. Od ove točke se može vratiti do parkirališta i to je najčešća planinarska odluka jer tako završava Vihoraški put.

"Staza kamenih stupi" je "oživljeni" stari put kroz brdo Klamarušu, nad selom Baretići u blizini Grižana. U minulim vremenima bio je poveznica naseljenih mjesta sa šumskim predjelima. Duž staze otkriva se prekrasan krajolik te prirodni i kulturno-povijesni spomenici (sakralni objekti, gradina...).

Riječ je o kružnoj stazi koja počinje i završava u centru Grižana. Duga je oko 10 km, savladava 380 m visinske razlike kroz preko 1300 isklesanih ili ugrađenih u stijene kamenih stepenica (stupi).  Njome su, ali i drugim stazama na tom području (Zabral, Bačvica...), stanovnici vinodolskih sela nosili grožđe, smokve i trešnje, u II. svjetskom ratu i sol, te ih na području Gorskog kotara mijenjali za žito, krumpir i grah. Staza ulazi i u selo Gobići, inače rodno mjesto proslavljenog hrvatskog slikara minijatura Julija Klovića, u svijetu zvanog Michelangelo minijatura.

Nakon obilaska Klovićeva kraja, staza se penje do usjeka brda Klamaruše, gdje se nalaze dvije atraktivne špilje: Karlova peć gornja i donja, te izlazi na sam vrh planine na oko 600 metara nadmorske visine. Tu se nadovezuje na postojeću planinarsku stazu Litica prema vidikovcu Pridva, te se otuda s druge strane vraća prema polazištu u mjestu Grižane.

Tijekom planinarskog proljetnog odmora u Parku prirode "Lastovsko otočje" proći ćemo Lastovo uzduž i poprijeko, a malo i okolo brodićem:

Vrhovi i vidikovci: Jurjev vrh, Mostni vrh, Maslina, Zirine, Veji Tapalj, Galičine, Hom, Gomile, Sozanj, Struga, Čeberjan,...

Uvale Vejo lago, Malo lago, Kremena, Jurjeva, Sita, Borova, Pod Pršljugu, Stara pošta, Zaklopatica, Mihajla, Lučica, Zace, Barje, Studeno dance, Portorus,... 

Svjetionici, crkvice u vinogradima, maslinicima, šumama i na vrhovima, pećine Rača i Medjedina,...

Naselja Ubli, Pasadur, Zaklopatica, Lastovo, Skrivena luka,...gdje ćemo se putem malo odmoriti, nešto popiti i pojesti. 

Provjerit ćemo je li točno što kažu astronomi - da nad Lastovom ima najviše zvijezda...

Pet polupansiona (doručak i večera) u hotelu Solitudo: dvokrevetna 1.300 kn, doplata za jednokrevetnu 200 kn, dijete u trokrevetnoj do 12 godina gratis, 13-16 godina 650 kn, dijete u dvokrevetnoj 800 kn.

Bus koji je cijelo vrijeme s nama 500 kn, za djecu 250 kn. 

Dogovorene su neobavezne degustacije u konobama u vrijeme ručka i plovidba oko Lastova po želji, detalji pred polazak... 

Prijave do popunjenja uz uplatu prve rate najmanje 400 kn.

U slučaju odustajanja iz bilo kojeg razloga uplata se vraća samo kad se mjesto popuni s liste čekanja. 

Na listu čekanja ulazi se s uplatom najmanje 400 kn.

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu , kako bismo omogućili sudjelovanje članova bez auta. To naglasite u prijavi za izlet.
Nakon vožnje magistralom preko Plomina, Labina, Pule dolazimo do Premanture. U Premanturi ostavljamo automobile i krećemo pješice u obilazak najjužnijeg dijela poluotoka Istre, rta Kamenjak. Obilazak zaštićenog područja potrajati će oko 5 h. Poslije ručka iz vlastitog ranca na povratku kući obići ćemo crkvu Sv. Foške (Sveta Foška je zaštitnica protiv glavobolje, artritisa, reumatizma, depresije i zaštitnica mladih) i kamene kažune u blizini Vodnjana.

Planinarski izlet je namijenjen za sve članove, a posebno za odsjek veterana sa namjerom da se ponovno aktivira njegova aktivnost.

Vožnja autocestom Rijeka - Ravna Gora te lokalnom cestom Ravna Gora – Skrad.

Planinarska tura započinje u Skradu, parkiralište u centru mjesta, usponom do izvora Dobre sa mogućnošću obilaska mlina. Penjanjem usponom dolazimo na vidikovac Kavranova stijena od kuda se pruža krasan vidik na dio mjesta Skrada sa okolicom.

Nastavljamo do vidikovca Perić sa kojega se pruža pogled na dio mjesta Skrad, Kupjački vrh, Kuželjsku stijenu...

Nakon razgledavanja krećemo prema Skradskom vrhu (1043 m). Skradski vrh uzdiže se iznad Skrada kao osamljen, sa svih strana šumovit i vrlo strm brijeg. Na vrhu je lijepa travnata zaravan, a na njoj kapela Marijina Uznesenja na nebo, klupe i planinarsko sklonište. Sa vrha nema nikakvih vidika. Vrh označen betonskim stupićem i metalnim tuljcem s upisnom knjigom (pečatiranje).

Preko Skradskog vrha dolazimo do vidikovca sa kojega se pruža pogled prema Javorovoj kosi, Turminu, Višnjevici i Bjelolasici.

Spuštamo se do željezničke postaje i nastavljamo stazom, serpentinama do Zelenog vira, veleban slap koji se ruši nad strmom, 70-metarskom okomitom stijenom, nezaboravne zelenkaste boje vode i jezera koje nestaje u prostranoj špilji.

Dolazimo do doma, stazom nastavljamo prema kanjonu Vražji prolaz. Vražji prolaz jedan od najljepših kanjona Gorskog kotara, dužine oko 800 metara izgleda potpuno nestvarno. Riječ je o uskom kanjonu, kroz koji se prolazi stazama, drvenim stubama i mostovima, a izgleda doista spektakularno. Na pojedinim se mjestima kanjon sužava na jedva metar ili dva, dok je na pojedinim mjestima širi. Kanjonom teče potok Jasla sa svojim jezercima stvara zaglušujuću buku, a to pojačava pomalo zastrašujući dojam.

Na kraju Vražjeg prolaza, 14 metara iznad potoka Jasle otvor je u stijenu, ulaz u špilju Muževa hižica (morate pripremiti svjetiljke). Dužine je dvjestotinjak metara, temperatura u špilji oko 8 stupnjeva. Na njezinom kraju nalazi se dvorana sa jezercem. U tom je jezercu pronađena čovječja ribica. U špilji ima i nešto stalaktita i stalagmita. Ako je Vaša mašta razigrana, ugledat ćete sige u obliku narezane dinje, majke s djetetom i druga čuda podzemnog svijeta. U špilji prezimljava strogo zaštićene vrste šišmiša potkovnjaka koji se ne smiju uznemiravati prilikom posjeta špilji.

Šumskim predjelom Jasle vraćamo se do željezničkog kolodvora u Skradu.

Sa parkirališta podno penjališta Portafortuna na otoku Krku, kod konobe Mošuna, krećemo na stazu gdje prolazimo kraj Babe, Starog Hrasta i izvora Vele Rike a onda se penjemo na vrh Mali Hlam. Sa Malog Hlama spuštamo se dijelom istim putem natrag, do pod Mali Hlam a onda kroz šumski put izlazimo na Podole te nastavljamo kružnu turu uz Valnišće prema početnoj točki.

Putem nas očekuju prekrasni vidici sa i na otok Krk.

Po dogovoru i mogućnosti možemo otići pogledati i slap Vele Rike iliti Suhe Ričine u blizini.

U restoranu Mošuna biti će moguće popiti i pojesti.

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, gdje ćemo se posložiti i ukrcati planinare bez auta.

Aute parkiramo kod okretišta autobusa u Kukuljanovu. U 9 sati polazimo na poučnu kružnu stazu. Prvi je na redu vrh Gradina, zatim se spuštamo do povremenog jezera Ponikve ("sad me vidiš - sad me ne vidiš"). Za kraj još vrh Vojskovo i povratak do Kukuljanova gdje slijedi ovjera dnevnika pohoda.

Molimo sve planinare koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, gdje ćemo se posložiti i ukrcati članove bez auta.

Nakon vožnje autocestom preko Vrbovskog i Ogulina dolazimo do zaselka Bjelsko odakle krećemo na uspon na Klek.

Šumskom stazom nakon svojih sat vremena hoda stižemo do planinarskog doma te nakon kratkog odmora krećemo prema vrhu Kleka koji je svojih pola sata udaljen od doma. Do vrha vodi preko stijena nešto malo zahtjevnija staza te je potreban dodatni oprez, a zimi su svakako vrlo poželjne čak i nezaobilazne i dereze.
Nakon uspona na vrh vraćamo se istim putem natrag do Bjelskog.

Valentinovo na snijegu! 

Molimo sve vozače da na Deltu dođu autom da pomognu sudjelovanje članovima bez auta. Parkirat ćemo kod Vagabundine kolibe i krenuti dobro označenom stazom na vrh i nazad istim putem.

Romantičnom ugođaju eventualno će prije i poslije izleta pomoći toplina Vagabundine kolibe ako u međuvremenu proradi.

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu da omogućimo sudjelovanje članovima bez auta.

Naći ćemo se na Delti u 7 sati i nakon ukrcaja u automobile krenuti do planinarskog doma Sušak na Platku. Kad se svi okupimo, poći ćemo put Cajtiga prema Velikom Risnjaku (1528 m). Ako zimski uvjeti dopuste (zna biti zaleđeno), popet ćemo se na sami vrh. Nakon kraćeg zadržavanja kod doma, vratit ćemo se preko Fratrovih dolaca na Platak. 

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, gdje ćemo ukrcati članove bez auta.

Zimski uspon na Bjelolasicu je svojevrsna kreacija prekrasne prirode. Zaleđena stabla i puno snijega obilježavaju ovaj izlet.

Krećemo hodat iz Begovog Razdolja (1062 m).Najprije makadamskom cestom do Vrbovske poljane i nakon toga slijedi oštar uspon na vrh. Putem ćemo proći uz pl. sklonište Jakoba Mihelčića. Uspon traje oko 3 sata, bude li puno snijega i malo duži. Na samom vrhu uživamo u pogledu i pijemo topli čaj iz termosice. Silazak istim putem ili preko Žute poljane, odlučit ćemo na vrhu.

Sve skupa hodamo oko 6 sati.

Bude li puno leda samo planinari sa derezama ili žabicama mogu na vrh (ponesite tko ima).Topla odjeća i gamaše obavezne.

Ajme kako će nam biti lipo!

Tradicionalni zimski uspon na Zavižan ove zime je zbog epidemioloških mjera jednodnevan jer dom ne prima goste na spavanje. Idemo kružnom stazom od Oltara. 

Molimo planinare da čim prije jave ako dolaze svojim autom. Poželjno je da se članovi unaprijed dogovore i na Deltu dođu u popunjenim autima. Zbog moguće snijegom zatrpanog parkinga na Oltarima, molimo da se ponesu lopatice, škovacere i slično. 

Kamera uživo - fotografija se mijenja svakih 10 minuta 

Malo drugačiji oblik planinarenja, neki ga zovi livadarenje. Na kružnoj stazi nećemo preći 400 mnv, a opet pružit će užitak, nadajmo se lijepe sunčane nedjelje.

Polazak sa Delte u 8 sati. Molimo sve planinare koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, gdje ćemo ukrcati i članove bez auta. Polazak je iza pošte i doma na Viškovu u 8.30.

Prvi izlet u 2021. godini bit će na čarobnoj creskoj Tramuntani. Godinu u kojoj Kamenjak slavi 60 godina uspješnog djelovanja započinjemo prvim organiziranim planinarskim izletom na vrhove Halm iznad Filozića i Goli iznad Dragozetića. Te staze su markirali naši creski članovi Ljiljana Sirnik i Tomislav Bandera Anić u sklopu kamenjakovog projekta Tramuntana Hike & Bike.