Okupljanje ispred Akademije primijenjenih umjetnosti na Kampusu. Staza je kružna. Za povratak potrebna autobusna karta 1. zone. Staza nije zahtjevna ali je potrebna dobra kondicija. 

Vozimo se prema Postojni, gdje ćemo popiti jutarnju kavicu. Po dolasku u Črni vrh (680 m) slijedi uspon do Pirnatove koče na Javorniku (1156 m) preko Gornje Lome (ako bude više snijega). Do doma nam treba oko 1,15 h. Od Pirnatove koče (doma) do vrha Javornika (1240 m) je oko 10-15 min hoda. Povratak je predviđen oko 17.00 sati iz Črnog vrha.

Javornik je šumoviti vrh koji se nalazi jugoistočno od Črnog Vrha. Na vrhu je 1972. godine izgrađen vidikovac koji se proteže iznad krošnji drveća tako da se s vrha otvara prekrasan pogled. Za lijepog vremena vide se Dolomiti, Karnijske i Julijske Alpe, Karavanke, Kamniško Savinjske Alpe i Snežnik. Među spomenutim vrhovima mogu se vidjeti Škofjeloško i Cerkljansko brdo, dio Ljubljanske kotline, unutrašnje pobrđe i dio Tršćanskog zaljeva.

Penjanje na osmatračnicu je sklisko po mokrom i na vlastitu je odgovornost.

Danas otvaramo novu stazu!

Od Kantride do Preluka, kroz Park lovora i Šumu Striborovu, na pješački most preko pruge do odmorišta Vrata Jadrana, prekrasnom šumom na obalni put u blizini Preluka! Staza u dužini 6 km povezuje kamenjakove prethodne projekte u tom dijelu grada s velikim i izuzetno vrijednim šumskim pojasom iznad Preluka.

Staza "Zeleno - plava Rijeka" upoznaje nas s prirodnim i kulturno-povijesnim atrakcijama zapadnog dijela Rijeke, te ujedno omogućuje izuzetno ugodno kombiniranje šume i mora,  zelenog i plavog  jedinstvenog prirodnog ambijenta na području Rijeke.

Nakon silaska na obalni put vraćamo se u individualnom tempu 4 km do Parka lovora.

Uređenje staze ostvareno je u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Rijeke u sklopu projekta RIJEKA Outdoor.  

Molimo članove da u prijavi navedu grupu s kojom će se uspeti na vrh Kamenjaka.

Molimo sve planinare koji imaju auto da to jave u prijavi za ovaj izlet i da u autu dođu na Deltu, gdje će se popuniti potreban broj vozila. Polazak sa Delte je u 8 sati.

Tradicionalni uspon na naše matično brdo povodom obljetnice osnutka (14.12.1961.) kreće ovaj put od restorana Putnik. Idemo kružnom stazom do vrha i nazad do Putnika.

Teža grupa ide pješice od vrata Kamenjaka na Korzu 40. Polazak je u 6 sati.

Lakša grupa, prikladna za starije članove i obitelji s malom djecom, kreće sa ugibališta pod Kamenjakom.

Nakon okupljanja na Delti krećemo automobilima prema Mošćenicama. U 8 sati s glavnog trga iz Mošćenica krećemo prema vrhu Brgud (907 m) koji se nalazi na izduženom kamenito-travnatom grebenu. Pogledi s vrha sežu na Istru, kvarnerske otoke, te vrhove Vojak, Perun i Sisol. Putem prolazimo pored lovačke kuće Perun i hranilišta bjeloglavih supova, divovskih ptica čiji raspon krila doseže i do 2.8 m.

Nastavljamo grebenom do glavnog cilja ovog društvenog izleta: planinarskog skloništa Kremenjak (847 m). Ovo novo i moderno sklonište nalikuje na izvaljeno jaje u gnijezdu. Na krovu skloništa nalazi se terasa s funkcijom promatračnice na ptice i vidikovca, a okolna livada obasuta je drvenim replikama ptičjih jaja. Nakon odmora na livadi pored skloništa, vraćamo se u Mošćenice, srednjovjekovni gradić smješten na brežuljku, na nadmorskoj visini 175 m iznad Mošćeničke Drage. Razgled stare jezgre i povratak u Rijeku u poslijepodnevnim satima.

Danas će nam se u planinarenju pridružiti i polaznici Kamenjakove opće planinarske škole.

Nakon okupljanja na Delti krećemo prema otoku Krku i mjestu Dobrinj, gradiću-muzeju smještenom na brežuljku u unutrašnjosti otoka koji krije mnoga blaga. Aute ostavljamo na parkingu nedaleko stare jezgre mjesta i krećemo putem Frankopanskih posjeda.

Krčki knezovi Frankopani važan su dio povijesti otoka. Njihovi posjedi razasuti su diljem otoka, a mi ćemo vas povesti u istraživanje bogate povijesti ove velikaške obitelji. Stari putevi kojima ćemo kročiti koristili su se za prijevoz robe iz luke Soline u Dobrinj i obrnuto. Staza prolazi dobrinjskim poljem s koritom potoka koji je nekada pokretao mlinsko kolo. Dalje vodi kroz zaseok Klanice prema Solinama. Mjesto je dobilo naziv po solanama u kojima se sol proizvodila još od rimskog doba. Solanom su kasnije upravljali Frankopani. Danas je uvala poznata po ljekovitom blatu koje blagotvorno utječe na kožu i zglobove. Iz Solina nastavljamo uzbrdo starim putem prema Dobrinju. Slijedi na kraju slobodno vrijeme za razgled Dobrinja.

Povratak u Rijeku u poslijepodnevnim satima.

Staza valova započinje u Povilama a završava u Jadranovu. Staza prolazi uz samo more koristeći raspoložive staze, postojeće šetnice i prometnice naselja.

Veći dio staze prolazi kroz naselja Povile, Novi Vinodolski, Selce, Crikvenicu, Dramalj, Perhate, Kloštar, Havišće i Jadranovo.

Od turističkog naselja Novi Resort u Novom Vinodolskom pa do uvale Slana u Selcima staza prolazi nenaseljenim područjima kao i od poluotoka Kačjak u Dramlju do Perhata u Jadranovu te je samo u tom dijelu označena.

Unatoč tome da se staza pruža uz samo more te prolazi mahom naseljenim područjem zadržala je čar nedirnute prirode u svim njenim osobitostima.

Mi ćemo proći dionicu od Crikvenice do Novog Vinodolskog.

Okvirni daljinar:

Crikvenica - Selce oko 1 h hoda (cestom uz more)

Selce - Novi Vinodolski oko 3-4 h hoda

Danas posjećujemo dva riječka brda! Možemo reći da je profil ovog izleta vrlo sličan velikom slovu M. Naime, iz središta Rijeke najprije se uspinjemo Kalvarijom na Kozalu. Slijedi vrlo zanimljiv silazak istočnom zelenom padinom Kozale (povijesni Giardini - vrtovi od kojih se neki i danas obrađuju). Zeleni spust završava na obali Rječine u Vodovodnoj ulici, gdje mostićem prelazimo u stari industrijski kompleks Hartere (nekadašnje Tvornice papira). Zatim stepenicama koje nose prikladno ime Harterske stube izlazimo na Lujzijanu pa se preko Bošketa penjemo na Trsat. Završni krak slova M je silazak trsatskim stubama Petra Kružića do zasluženog odmora u hladovini kestena na Titovom trgu kod Konta. 

Nakon okupljanja na Delti, a potom s vodičem u mjestu Sveta Lucija kraj Oprtlja krećemo prema  mjestu Sveti Ivan i dalje kroz polja i šumarke do slapa i ponora Butori. U ponor utječe rječica čija voda prvo čini slap, potom jezero, a zatim se voda gubi pod zemljom. Do sada je podzemni hodnik ispitan u dužini od 500 m te u dubini od 230 m. Nastavit ćemo dalje cestom i šumom do 'Istarske pustinje' u blizini naselja Šterna, koju čine “dine” od lapora ili tašela, kako se u Istri često naziva tu sitnozrnatu sedimentnu stijenu. Iako u Istri, naročito u njenom središnjem i sjevernom dijelu, često nailazimo na ovakve dijelove krajolika, ovdje je riječ o jedinstvenoj koncentraciji ovakvih oblika na prilično velikoj površini. Po izlasku iz 'pustinje' stižemo do jedne od najimpresivnijih crkava u ovom kraju, do crkve sv. Marije od Snijega iz 1492. godine. Na pročelju velike, trobrodne crkve je zvonik visok 15 metara, njezina unutrašnjost skriva ploču s glagoljskim natpisom iz 1588. godine. Nastavit ćemo prema slikovitom naselju Čepić gdje je i najviša točka naše staze (381 m). Naselje se nalazi ponad slikovite krške doline, Čepićke vale. Na ulazu u dolinu, nalaze se prirodne stijene na kojima je uređeno nekoliko smjerova za penjanje većinom lakših i pogodnih za početnike. S ovog ulaza lijep je pogled na veliku plodnu dolinu, bogatu florom i faunom, te trima izvorima pitke vode - Studenac, Brist, i Velika. Kroz zelenu šumu i livade prolazimo i selo Hrastići te se lokalnim putem vraćamo na mjesto polaska u Svetu Luciju. Po raspoloženju i prethodnoj najavi, u Oprtlju odlazimo na kuhanu okrijepu u konobi Oprtalj.

Sa prijevoja ceste između Bresta i Trstenika penjemo se do najzapadnijeg hrvatskog tisućnjaka - Žbevnice (1014 m). Od vrha Žbevnice krećemo dalje na sjeverozapad Sakomanovim putom po panoramskom grebenskom spoju Slovenija - Hrvatska, s kojeg se pružaju prekrasni vidici na veći dio Ćićarije, središnju Istru i Tršćanski zaljev, a za bistrih dana sve do Alpa i Triglava. Slijedi lagani uspon na vrhove Golič (890 mnv) i Kojnik (802 mnv) te spust do slovenskog sela Podgorje. Nakon odmora i okrepe, nastavljamo prema Slavniku (1028 m), najvišem vrhu na sjevernom dijelu slovenske Ćićarije. Pod samim vrhom nalazi se Tumova koča u kojoj možemo predahnuti i ugrijati se prije povratka u Podgorje, gdje nas čeka autobus za Rijeku.

Pješačka tura započet će u 9 sati iz Omišlja. Hodočasnička dionica ide 21,4 kilometra dugom, najsjevernijom rutom od središta Omišlja do Čižića. Počinje s vidikovca parka Dubec, zelene oaze Omišlja, s obližnjom jednobrodnom romaničkom crkvom posvećenom sv. Antunu Padovanskom. Ugodna šetnja do sjevernog vrha otoka nastavlja se u blizini raštrkanog naselja i obale, odnosno uvala Večja, Martinj i Lučica. Prolazeći južnim rubom kampa Omišalj, ruta dolazi do raskrižja za Zračnu luku Rijeka i penje se kroz rijetko raslinje do Krčkog mosta, u neposrednoj blizini golog otočića Sveti Marko. Tu se hodočasnički put spušta do uvale Voz i poluotoka Vošćica gdje se vide temelji antičke građevine i utvrda Maltempo koju su sagradili Mlečani za kontrolu pomorskog prometa u Tihom kanalu. Na uzvišenju zvanom Kapelica, smještenom između uvala Voz i Peškera, odnosno rta Bejavec i Tihog kanala, šetači će naići na osmatračnicu i ostatke duge građevine s bočnim ulazom. U blizini je i ekološko polje smilja. Duga šetnja stjenovitom sjeveroistočnom obalom uz Vinodolski kanal odvest će vas do Slivanjske uvale, jedne od najljepših pješčanih plaža na otoku. Špilja Biserujka, smještena između uvale i sela Rudine, poznata je po velikom broju špiljskih ukrasa – kalcitnih speleotema, posebice stupova i stalaktita. U općini Dobrinj hodočasnički put prolazi Rudinama i šumovitim predjelom u smjeru Čižića. Posljednji dio dovest će vas do ostataka crkve Svetog Petra.

Duljina rute: 21 km
Ukupna duljina uspona: 343 m
Ukupna duljina spusta: -419 m
Najviša uzvisina: 103 m
Najniža uzvisina: 0 m
Prosječno vrijeme šetanja: 5:00 h – 6:00 h
Vrsta terena: asfalt, makadam, šumski put, pješčana plaža

Okupljanje je na parkiralištu Delta odakle ćemo se automobilima uputiti prema Podkilavcu.

Planirana tura:

Podkilavac – Istočni greben – pl.dom – Obruč – Pakleno sv. – Pakleno – Bucov plato – pl.dom – Podkilavac (po Čeki)

Vremenski i duljinski zahtjevnija tura - 25 km oko 9 hoda, ukupno 1313 m uspona.

Molimo sve vozače da to napomenu u prijavi i u autu dođu na Deltu.

Druga od besplatnih jesenskih šetnji u projektu Rijeka Outdoor koje organiziramo u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Rijeke. Šetnje su osmišljene za male i velike Riječane, kao i druge posjetitelje koji žele upoznati skrivene ljepote grada, većinom izvan uobičajenih asfaltiranih ruta.

Do 8.30 okupljamo se na željezničkoj postaji u Borutu gdje ostavljamo aute i krećemo stazom sv. Kocijana.  Prolazeći ispod brze ceste  oštrom uzbrdicom penjemo se na vrh brda sv. Kocijana. Tu se nalaze ruševine crkvice sv Kocijana iz 13 st. i vidikovac sa pogledom na središnju Istru i zvonike istarskih naselja. Nastavljamo makadamskim putem preko zaselaka Bonašina u Tenčiće uživajući u krajolicima na stazi od zanimljivih oblika fliških dina. Pogledi na Ćićariju i njena naselja, miris mažurana...

Po dogovoru pješačimo do Paza, dijelom staze vraćamo se do skretanja gdje se nastavlja kružna staza preko Makarunske Vasi. Dalje u selo Sandalji gdje imamo priliku za osvježenje u agroturizmu Stara štala. Prolazeći pokraj crkvice Svetog Duha iz 16 st. vraćamo se u Borut.

Molimo sve vozače da svojim autom dođu na Deltu i to napomenu prilikom prijave.

Ove subote organiziramo vjerojatno prvi takav društveni izlet u Hrvatskoj -  upoznat ćemo velebitsku Terezijanu u punoj dužini od Baških Oštarija do Karlobaga. 

Krećemo od atraktivnog Kubusa i spuštamo se slikovitom, dobro uređenom stazom do sela Konjsko. Dalje nastavljamo malo poznatim dijelom Terezijane. Prva je na redu zanimljiva usputna poučna staza zaklade Rewilding Velebit.

S pogledima na more i otok Pag spuštamo se do još jedne poučne staze u blizini sela Vidovac. Terezijanom nastavljamo do arheološkog lokaliteta/poučne staze sv. Vid - Drvišica, koja priča priču o najstarijim (prethistorijskim) stanovnicima velebitskog Podgorja.

Terezijana nas pred kraj izleta vodi do obnovljenog kupališta na istočnom ulazu u Karlobag, gdje ćemo se odmoriti i osvježiti pred polazak za Rijeku.

Tradicionalna "Jesen u Šumi Striborovoj" već trinaesti put upoznaje nas s ljepotama i poukama poučne planinarske staze na Biviju. Staza je projektirana za prve planinarske korake velikih i malih Riječana. Mnogim klincima, a i roditeljima, Šuma Striborova  prvi je pravi odlazak u šumu. Dobro došli su none i nonići, kućni ljubimci, igračke...

Stalni partner od početka ovog dugogodišnjeg projekta je Gradska knjižnica Rijeka, koja znatno doprinosi i obogaćuje projekt dodatnim kulturno-zabavnim programom na središnjim livadama Šume Striborove.

Vidimo se u subotu, 7.10. na Biviju! 

Pridružite nam se u uživanju na jezeru Sorapis koje se nalazi na 1920 mnv na Dolomitima!

Odmah iza ponoći (sa subote na nedjelju) krećemo preko Cortine d'Ampezzo do mjesta Passo Tre Croci (1809 mnv).

Započinjemo pješačku turu dugu 6 km do jezera Sorapis. Odmah po dolasku, radimo krug od 1 km oko jezera uživajući u nevjerojatnim vidicima: tirkiznoj boji jezera i vrhovima koji ga okružuju.

Nakon zajedničke kružne ture oko jezera, slobodno je vrijeme za uživanje na jezeru, fotografiranje ili ispijanje pića u planinarskom domu. Kupanje u jezeru je zabranjeno.

Nakon odmora, slijedi povratak do autobusa istom stazom te povratak u Rijeku gdje dolazimo u večernjim satima.

Posjećujemo sjeverni dio otoka Lošinja i krećemo se dijelom planinarske transverzale Osoršćice.

Autobusom se ukrcavamo na trajekt i vozimo do Nerezina, odakle iz centra mjesta započinje izlet. Krećemo se stazom iz Nerezina prema Počivalicama te na vrh Sv. Nikola (Sv. Mikula, 557 mnv, KT HPO).  Dalje se krećemo grebenom do Televrina koji je najviši vrh Osoršćice (588 mnv). Cijelim putem imamo pogled na lošinjski arhipelag, obale Istre, Velebit, a pogled seže čak do Gorskog kotara, Triglava, te otoka Raba, Paga i Silbe. Slijedi okrijepa u planinarskoj kući Sveti Gaudent s jednim od najljepših pogleda te spuštanje u Osor gdje završavamo našu rutu.

Ukrcavamo se u autobus i stižemo u Rijeku u večernjim satima.

40. Memorijalni pohod na Učku ima dvije staze:

Teža grupa kreće autima sa Delte u 7 sati. Polazak je iz Medveje, kroz Lovransku Dragu i preko sedla do vrha Vojak (1396 m) gdje stižemo oko podne. Uspon bi trebao trajati oko 4 sata, a silazak do Medveje oko 3 i pol sata. Izlet je kondicijski vrlo zahtjevan.

Lakša grupa kreće autima sa Delte u 9 sati. Idemo kružnom stazom - uzbrdo od planinarskog doma na Poklonu i nizbrdo sa istarske strane uz restoran Dopo Lavoro. Polazak na stazu je u 10.30. Susret svih sudionika pohoda bit će na vrhu Učke oko 12 sati.

Molimo sve članove iz teže i iz lakše grupe koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, gdje ćemo popuniti potreban broj vozila.

Ove godine memorijalni uspon održava se u sklopu UNICEF-ove humanitarne akcije Mliječna staza, s ciljem podrške mentalnom zdravlju djece i mladih u školama u Hrvatskoj.

Košuta je istaknut i vrlo atraktivan greben u središnjem dijelu 120 km dugog lanca Karavanki koji čini izrazitu prirodnu granicu između Slovenije i Austrije. U današnjem izletu posjetit ćemo njezin najzapadniji dvotisućnjak - Veliki vrh (2088 m).

Od kmetije Matizovec penjemo se do Doma na Kofcah (1488 m), odakle se, nakon kraćeg odmora uspinjemo na Veliki vrh (Höchturm). S Velikog vrha, na kojemu često pasu ovce, pruža se impresivan pogled na susjedni vrh Košuticu, ali i na čitav greben Košute. Sjeverna, austrijska strana grebena strmo se ruši u dubinu otvarajući vidike do Klagenfurta i dalje, dok slovenska, južna padina pruža mnogo pitomiju sliku prostranih alpskih pašnjaka s kojih odzvanjaju zvona krava na ispaši.

Ostane li nam dovoljno vremena, s Velikog vrha uputit ćemo se dalje grebenom do sljedećeg istaknutog vrha - Kladiva (Hainschturm), uživajući u nezaboravnim pejzažima, a zatim se direktnim, strmim putom preko taborniškog doma Šija vratiti do Doma na Kofcah i kmetije Matizovec.

Na povratku je moguće osladiti se domaćim štruklama ili nekim drugim mjesnim specijalitetom u pitoresknom Domu na Kofcah.

Okupljanje je na velikom parkiralištu na Platku do 10.15. Nisu potrebne prethodne prijave, samo potražite planinarske vodiče Davora i Teu.

Ranojesenski uspon na uvijek atraktivan vrh, sa predivnim pogledima na sve strane svijeta.

Ovaj izlet organiziramo u sklopu županijskoga Festivala sportske rekreacije, uz Hrvatski olimpijski dan.

Staza polazi od Kompas Garni hotela kod južnog portala tunela Ljubelj. U blizini žičare penjemo se do doma na Zelenici (1544 m), sa lijepim pogledima na sjeverne padine Begunjščice, oko 1.15 h.

Nakon kraćeg odmora nastavljamo do Roblekovog doma pa na vrh Begunjščice (2063 m) koja je izvrstan vidikovac, oko 2.15 h.

U silasku kraći odmor kod Roblekovog doma pa nastavljamo južnim pobočjem planine do koče na Prevalu (1309 m). Ubrzo krećemo nemarkiranom stazom kroz Bornove tunele, gdje nam treba čeona lampa. Nekad se tu vadila ruda mangana.

Slijedi povratak do autobusa i vožnja do Rijeke.

Laktin vrh (1504 mnv) i Lisac (1449 mnv) istaknuti su i rjeđe posjećivani vrhovi u središnjem dijelu srednjeg Velebita. Oba su vrha fantastični vidikovci, ali i idealna odredišta za vruće ljetne dane jer staze do njih vode kroz duboku hladovinu stoljetnih velebitskih šuma. Od planinarske kuće Kugina kuća penjemo se prvo ugodnim putem na Laktin vrh (KT HPO) s kojega se odlično vide Dabarski kukovi (posebno Bačić kuk) i lička strana Velebita. Nakon zasluženog odmora i okrepe, vraćamo se do polazišta odakle nastavljamo strmijim, ali kraćim usponom na još jedan skriveni lički gorski biser - vrh Lisac. S Lisca puca impresivan pogled na more, okolne velebitske vrhove i nepregledna šumska prostranstva duž čitavog obzora. Spustom natrag do Kugine kuće završavamo izlet i vraćamo se u Rijeku.

Čvrsnica je s vrhom Pločno (2228 m) najviša planina u središnjim Dinaridima. Smještena je u sjevernom dijelu Hercegovine, na desnoj obali Neretve, u Parku prirode Blidinje. Rasjedna udolina Dugo polje razdvaja Čvrsnicu od Vrana. Podnožje planine je na 1200 m. Masiv Čvrsnice čine planiski vijenci Velika Čvrsnica i Vilinac te visoravni Velika Čvrsnica, Muarnica, Plas i Mala Čvrsnica. Pored najvišeg vrha Pločno postoji još pet vrhova preko 2000 m: Draga kosa 2217 m, Jelinak 2170 m, Kapci 2156 m, Ploča 2040 m i Veliki Vilinac 2113 m. Čvrsnica je zaštićena u sklopu parka prirode Blidinje a geomorfološki objekt Hajdučka vrata ili Mijatov prolaz zaštićen je kao spomenik prirode.

12.08.2023 (subota)  – nakon dolaska u Park prirode Blidinje u ranim jutarnjim satima krenut ćemo na turu džipovima do naselja Risovac, V. Vitlenice (1456 m) gdje započinje uspon na Veliki Vilinac (2113 m) i Hajdučka vrata (2000 m), oko 3h hoda i 650 m visinske razlike. Spavamo u pl. domu na Vilincu (1961 m), gdje imamo večeru i doručak.

3.08.2023 (nedjelja) – u jutarnjim satima nakon doručka odlazimo na Pločno (2228 m) najviši vrh Čvrsnice. Sa vrha se spuštamo do Blidinjskog jezera na 1190 m, spust traje 4 h. Cjelodnevno planinarenje traje oko 8 h. Spavamo u domu Orlove stine, gdje imamo večeru i doručak.

14.08.2023. (ponedjeljak) - poslije doručka odlazimo na uspon Veliki Vran (2074 m). Staza je srednje zahtjevna, oko 3h hoda do vrha, visinska razlika oko 900 m. Spavamo u domu Orlove stine, gdje imamo večeru i doručak.

15.08.2023. (nedjelja) – nakon doručka odlazimo autobusom na razgled franjevačkog samostana, umjetničke galerije, obilazak pećine hajduka Mijata Tomića, obilazak arheološkog nalazišta (150 stećaka), šetnju uz jezero.

Po povratku, napuštamo planinarski dom i nastavljamo autobusom u pravcu Rijeke.

Prvi dan: krećemo kanjonom Male paklenice i nastavljamo stazom – Lekine njive – Velika močila – Martinovo mirilo – Ivine vodice – Vlaški grad. Noćenje u Planinarskom skloništu Vlaški grad (1280 m)

Drugi dan: polazak u 6.30 sati prema Svetom brdu (1751 m), nakon pauze na vrhu krećemo stazom prema Vaganskom vrhu (1757 m), najvišem vrhu Velebita, nakon pauze spuštamo se peko Buljme do planinarskog doma Paklenica gdje smo rezervirali noćenje. U obližnjem bazenu koji je povezan s potokom moći ćete se okupati, a u domu počastiti jelom i pićem iz ponude.

Treći dan: krećemo u 10.00 sati blagim spustom po dobro uređenoj stazi kroz kanjon Velike Paklenice, prolazimo podno Anića kuka do „turističkog“ dijela parka gdje posjećujemo podzemni grad i pauziramo uz pogled na penjače u stijeni ovog penjačkog raja. Nakon pospremanja opreme u automobile možemo svratiti  na marendu  kod „Dinka“. Ttko želi može umjesto marende otići na kupanje. Sastanak za polazak prema Rijeci dogovaramo usput.

Od mjesta Camporosso do Monte Santo di Lussari idemo žičarom (gondolom). Vožnja traje oko 15 minuta.

Na Monte Santo di Lussari se odvajamo u dvije grupe:

A grupa - penje se na Cima del Cacciatore/Kameni lovac (2071 m) i spušta natrag do Monte Santo di Lussari. Prema legendi, krivolovac bez vjere je sa svojom puškom pucao prema svetištu Monte Santo di Lussari, ali taj čin svetogrđa je kažnjen i on se pretvorio u kamen, što predstavlja vrh ove planine. Uspon je umjeren, nije zahtjevan, staza vodi nešto kroz šumu i po siparu do pred sami vrh, od kuda nastavlja strmim usponom kroz manji kamin na kome je postavljena čelična sajla, koja omogućava siguran i lakši uspon do vrha. S vrha nas čeka jedan od najljepših panoramskih pogleda u Julijskim alpama. Tura traje oko 3-4 h (s povratkom).

B grupa - razgledava svetište, crkvu Sv. Marije, uživa u ispijanju kave i ostalih napitaka te kupnji suvenira.

Spuštanjem u Monte Santo di Lussari obje grupe još imaju slobodnog vremena za odmor i fotografiranje.

Gondolom se spuštamo do Camporossa i autobusa te krećemo prema Laghi di Fusine. Obilazimo jezera (sukladno vremenu) i vraćamo se za Rijeku.

* Monte Santo di Lussari

Monte Santo di Lussari je malo bajkovito mjesto smješteno na istoimenoj planini na nadmorskoj visini od 1970 metara - usred visokih planina i tamnih stoljetnih šuma. U središtu sela smjestila se slavna hodočasnička crkva Sv. Marije. Korijeni svetišta datiraju iz 1360. godine, kada je pastir iz Camporossa izgubio stado ovaca na planini Lussari. Nakon duge potrage pronašao je ovce okupljene u krug oko grma. Pažljivo je pogledao na ukazani prizor i u grmu ugledao kip Marije Djevice s djetetom. Podigao je kip, spustio se u dolinu do crkve i predao kip župniku u Camporossu.

U narednim danima u dva navrata, nevjerojatno, kip Madonne našao se ponovo na istom mjestu na planini Lussari, uvijek okružen stadom ovaca. Uskoro se počinje širiti priča o čudu kipa Madonne. To je bio znak o svetom mjestu, na kome je 1360. godine izgrađena mala kapelica. Potom je 1500. godine na istom mjestu sagrađena crkva. Tijekom stoljeća svetište je obnovljeno i nekoliko puta renovirano: 1807. je izgorjela od udara groma, 1915. našla se na samoj bojišnici Prvog svjetskog rata, gdje je potpuno uništena.

Tijekom tog razdoblja, kip je sačuvan i vraćen na brdo Lussari 1925. godine, kada je svetište ponovno obnovljeno. Konačno, u povodu jubileja, 2000. godine, crkva je u potpunosti rekonstruirana.

Ova planina je hodočasničko središte triju naroda (plemena), Germansko, Romansko i Slavensko, danas se nedvojbeno može smatrati Europskim svetištem, koje pohode mnogi vjernici. Sveta misa održava se na sva tri jezika.

Odmah iza ponoći (s petka na subotu) krećemo preko Cortine d'Ampezzo do doma Rifugio Dibona, na visini od sasvim pristojnih 2083 m.

Pješačka grupa ide širokom stazom do gornjeg doma Rifugio Giussani na 2580 m, oko 2 sata hoda. Lakša grupa tu ostaje uživati na dužem odmoru i šetnji okolicom te se kasnije vraća istim putem do donjeg doma Rifugio Dibona. Teža grupa  nastavlja stazom do vrha na 3225 m. Pri vrhu bi bilo dobro staviti dereze i cepin u ruke.  

Visokogorska grupa ide stazom Alta via Dolomiti prema ferati Lipella. Ferata obiluje svim detaljima, od tunela do strmih uspona i priječnica te prekrasnih vidika... Dugačka je i tehnički zahtjevna, posebice u drugom dijelu prije izlaska na greben. Ferata zahtijeva dobru fizičku kondiciju i psihičku pripremljenost. U drugom dijelu postoji mogućnost ranijeg izlaska iz ferate i uspon na vrh pješačkom stazom po Via normale.

Usred šumovite Velike Kapele uzdižu se nevjerojatni bijeli tornjevi rezervata Bijele i Samarske stijene.

Samarske stijene – vrh 1302 m

Vrh Samarskih stijena nalazi se u zapadnoj skupini Samarskih stijena. To je kamenita glavica koja izviruje iz šume. Označen je natpisom imena i nadmorske visine na kamenu, u koji je ugrađen i žig. Tu je i metalna kutija s upisnom knjigom.

Vihoraški put

Vihoraški put spada u jednu od najljepših planinarskih staza u Hrvatskoj, jedan od najatraktivnijim putova kroz krš Gorskog Kotara, zahtjevan ali zanimljiv. Nema penjanja (osim malo u Ljusci), niti velikih strmina i provalija, ali put vodi s kamena na kamen.

Bijele stijene - vrh 1335 m

Vrh je golema stijena okomitih strana. Vrh je označen natpisom imena i nadmorske visine na kamenu, u koji je ugrađen i žig. Tu je i metalna kutija s upisnom knjigom. Sa vrha Bijelih stijena pogled na Samarske stijene, Klek, Bjelolasicu...

Bijele i Samarske stijene su zaštićene kao strogi prirodni rezervat, a proglašene su strogim rezervatom 24. siječnja 1985. Iz Rijeke dolazimo do Mrkoplja starom cestom preko Gornjeg Jelenja, odlazimo do Tuka i preko Matić poljane nastavljamo makadamom do 13-og km ceste Mrkopalj- Jasenak. Tu vršimo prebacivanje automobila.

Ovdje počinje planinarenje prema vrhu Samarskih stijena.

Trasa

13 km – vrh Samarskih stijena – Vihoraški put, Ljuska - Planinarska kuća Bijele stijene – vrh Bijelih stijena - Klanac kostura – Begova staza (tjesnac Velika vrata)

Okupljanje na Delti do 1:15, polazak prema Poklonu odakle bi valjalo krenuti oko 2 ujutro.

Laganim noćnim hodom odlazimo na Vojak, najviši vrh Učke (1396 m).

Ušuškani u toplu odjeću čekamo izlazak Sunca.

"Pod Učkun kućice bele,
miće, kot suzice vele.
Beli zidići, črjeni krovići
na keh vrapčići kantaju,
mići dolčići, još manje lešice
na keh ženice kopaju.

Cestice bele, tanki putići
po keh se vozići pejaju,
i jedna mića, uska rečica,
pul ke se dečicaigraju.
Na sunce se kućice griju,
na turne urice biju."

Pohod se organizira u znak sjećanja na Avelina Ćepulića koji je s prijateljima izveo prvi noćni uspon na Učku 4.7.1852. godine i objavio članak u časopisu "Neven" 13.7.1852. godine. Ovo je ujedno i prvi planinarski putopis u hrvatskoj književnosti.

Plan nam je u 4 dana obići oko šezdesetak kilometara uz 3675 m uspona i isto toliko spuštanja u području Triglavskih jezera, jednih od bisera susjedne nam.Slovenije. Ture po danima su planirane u odnosu na otvorene planinarske domove (koče) u kojima ćemo noćiti. Nalazimo se na Delti, grupiramo u aute po četvero, a obzirom na 4 dana izbivanja iz Rijeke "višak" vozila prebacujemo na parking Decathlona na Škurinjama šta nam je usput. U Ilirskoj Bistrici kupujemo sedmodnevne vinjete i vozimo za Bohinj, točnije Slavicu gdje ostavljamo vozila na četiri dana.

1. dan

Savica (parking) - Komarča - Viševnik - Koča na Planini pri Jezeru (noćenje)

9.64 km , 4:45 h, uspona 1077 m, silaska 297 m

2. dan

Koča na Planini pri Jezeru - Koča pri Triglavskih jezerih - Prehodavci - Vodnikov dom (noćenje)

19,67 km, 8:27 h, uspona 1245 m, silaska 870 m

3. dan

Vodnikov dom - Koča na Doliču - Kanjavec - Tičarica - Koča pri Triglavskih jezerih (noćenje)

15,46 km, 7:45 h, uspona 1183 m, silaska 1320 m

4. dan

Koča pri Triglavskih jezerih - Koča pod Bogatinom - Dom na Komni - Savica (parking)

14,52 km, 5:33 h, uspona 170 m, silaska 1192 m

Koranski planinarski put je kružna planinarska staza koja počinje kod nekadašnje osnovne škole u zaselku Gnojnice i vodi uz ponor Jovac i dalje kanjonom Korane, uz nekoliko živopisnih mlinica do mjesnog kupališta na Korani. Od kupališta staza oštro kreće prema Crkvenom, najvišom točkom puta (295 m) gdje se nalazi mjesna kapelica i ostaci crkve iz 15. stoljeća. Otuda staza nastavlja preko Crvenih stijena s kojih se pruža prekrasan pogled na Koranu i mlinice. Put nadalje vodi do škole.

Staza ima šest kontrolnih točaka a za obilazak je potrebno 6 sati. Svaki planinar prosječne kondicijske spremnosti može je obići u predviđenom vremenu. Na stazi nema tehnički zahtjevnijih dijelova.

Kontrolne točke:

KT1: Gnojnice, škola
KT2: Ponor Jovac
KT3: Zekčanov mlin
KT4: Salopekov mlin
KT5: Crkvina (295m)
KT6: Crvene stijene

Na povratku ovisno o slobodnom vremenu planiramo obići Rastoke.

Polazak na stazu je pred malim domom Sušak u 10 sati.

Jasenovica (1338 m) je šumoviti greben na zapadnoj strani Platka. Staza se kroz gustu bukovu šumu polako uspinje na vrh s kojega je osobito lijep pogled na obližnje vrhove Nacionalnog parka Risnjak - Snježnik i Guslicu.  

Nakon silaska s vrha, nastavljamo izlet prateći i dalje plavo-bijele markacije preko polja Veliki Pribeniš i Mali Pribeniš. 

Slijedi odmor u malom domu.

Tzv. plava staza je dio Šetnica na Platku (uz žutu i zelenu stazu), kamenjakovog projekta realiziranog u suradnji sa Primorsko-goranskom županijom i Goranskim sportskim centrom. 

Danas posjećujemo dva riječka brda! Možemo reći da je profil ovog izleta vrlo sličan velikom slovu M. Naime, iz središta Rijeke najprije se uspinjemo Kalvarijom na Kozalu. Slijedi vrlo zanimljiv silazak istočnom zelenom padinom Kozale (povijesni Giardini - vrtovi od kojih se neki i danas obrađuju). Spust završava na obali Rječine u Vodovodnoj ulici, gdje mostićem prelazimo u stari industrijski kompleks Hartere (nekadašnje Tvornice papira). Zatim stepenicama koje nose prikladno ime Harterske stube izlazimo na bivšu Lujzijanu pa se preko Bošketa penjemo na Trsat. Završni krak slova M je silazak trsatskim stubama Petra Kružića do zasluženog odmora u hladovini kestena na Titovom trgu kod Konta. 

Polazak s Delte u 7 sati, preko Vratnika, Otočca i Korenice do Mihaljevca. Kod obližnje farme ćemo ostaviti automobile i započeti uspon prema Goloj Plješivici. Visinska razlika je 1000 m, završni dio je prilično strm sa alpskim ugođajem. Poslije odmora i fotografiranja posjećujemo atraktivne stijene Ličke kape.

Povratak istim putem i šetnja Korenicom. Slijedi povratak u Rijeku sa posjetom selu Vrelo, razgled izvora i točenje vode.

Polazak na stazu je od Malog doma na Platku u 10 sati. Staza Sleme - Treska je kružna i gotovo cijelim putem u ugodnom šumskom hladu. Iz šume proviruje vrh Sleme s lijepim pogledima na sve strane, osobito na vrhove Gorskog kotara, te kamenita Treska s velebitskim ugođajem i pogledom na more.

Staza je dio Šetnica na Platku, kamenjakovog projekta realiziranog u suradnji sa Primorsko-goranskom županijom i Goranskim sportskim centrom. Danas će nam se u planinarenju pridružiti i zainteresirani građani, u sklopu županijskog Festivala sportske rekreacije.

Opis: Predviđeno trajanje ove planinarske ture je 4 dana tijekom kojih planiramo obići sve istaknutije vrhove i planinarski zanimljive lokacije središnjeg i zapadnog dijela Biokova. Ciljani vrhovi Sv. Jure (1762 mnv), Sv. Ilija (1642 mnv), Šćirovac (1619 mnv), Veliki Šibenik (1467 mnv), Vošac (1421 mnv) i Kimet (1536 mnv) ujedno su i kontrolne točke Hrvatske planinarske obilaznice, a značajan dio predviđene ture prolazi trasama Biokovske planinarske staze. Smještaj i noćenje za cijelo vrijeme trajanja ture bit će u planinarskoj kući Slobodan Ravlić na Lokvi koja je odlična polazišna točka za sve navedene vrhove.

1. dan: u karavani vozila vozimo se do Žute Lokve i dalje autoputom do čvora Zagvozd gdje je izlaz za Makarsku i park prirode Biokovo. Nakon kupnje ulaznica za park prirode vozimo se uskom i zavojitom biokovskom cestom do planinarske kuće Pod Sv. Jurom (1594 mnv) gdje parkiramo automobile. Put sa stajanjima od Rijeke do Kuće pod Sv. Jurom traje oko 6 sati. Nakon kraćeg odmora i pripreme penjemo se na Sv. Juru, najviši vrh Biokova i drugi najviši vrh Hrvatske gdje uživamo u vidicima na sve strane. Istim putem vraćamo se do parkinga. Automobilima se zatim vraćamo do Doma pod Vošcem (trenutno u fazi restauracije, oko 1300 mnv) na predjelu Kupušnjak odakle planinarimo do vrha Vošac na kojemu se nalazi planinarska kuća Toni Rosso. Nakon uživanja u nezaboravnim vidicima na more i otoke nastavljamo po mrežastom biokovskom kršu do planinarske kuće Slobodan Ravlić na Lokvi (1467 mnv) koja će nam biti baza idućih nekoliko dana.
Planirano vrijeme hoda (bez odmora): 3 h; visinska razlika uspona: oko 500 m; dužina
puta: 6,5 km

2. dan: Nakon ranog ustajanja, planinarimo preko mnogih ponikava i međuvrhova do vrha Sveti Ilija, trećeg najvišeg na Biokovu i jednog od najljepših vidikovaca u Hrvatskoj. Nakon odmora nastavljamo put priječeći vrlo oštar i uzak, ali i vrlo atraktivan greben do vrha Šćirovac (Miletnjak), jednog od najteže dostupnih vrhova Hrvatske planinarske obilaznice. S vrha se, slično kao i sa Sv. Ilije, pružaju nezaboravni vidici u svim smjerovima. Povratak do p.k. Slobodan Ravlić na Lokvi je putem dolaska.
Planirano vrijeme hoda: 9 h; visinska razlika uspona: oko 850 m; dužina puta: 16 km

3. dan: Nakon zasluženog odmora i doručka krećemo prema visoravni Motika gdje se nalazi i istoimeni vrh (1472 mnv, KT BPS) s kojeg se pruža lijep pogled na greben Sv. Ilije kojim smo prošli dan ranije, kao i na dalmatinsku obalu i otoke u podnožju. S Motike odlazimo prema vrhu Veliki Šibenik s impresivnim vidikom na makarsko primorje. S vrha Velikog Šibenika spuštamo se prema prijevoju između Malog i Velikog Borovca te natrag kružnim putem do planinarske kuće. Nakon odmora i okrjepe moguć je i posjet rjeđe posjećivanom vrhu Štropac (1451 mnv).
Planirano vrijeme hoda: 5-7 h; visinska razlika uspona: 300-600 m; dužina puta: 8-12
km

4. dan: Napuštamo Kuću na Lokvi i vraćamo se do Doma pod Vošcem gdje smo prvi dan ostavili automobile. Autima odlazimo do područja Ravne vlaške i posjećujemo turističku atrakciju vidikovac Nebeska šetnica – "Skywalk" (1228 mnv) od kuda kreće i uspon na posljednji planinarski cilj ove ture - Kimet, najviši biokovski vrh na velikom krševitom području JI od Sv. Jure. Istim putem vraćamo se natrag do Ravne vlaške čime i završava naša četverodnevna (avan)tura. Zainteresirani po povratku mogu posjetiti biokovski botanički vrt Kotišina i interpretacijski centar Veliki kaštel koji se nalaze 10-ak minuta vožnje od glavnog ulaza u park prirode ili se okupati na nekoj od brojnih plaža  Makarskog primorja.
Planirano vrijeme hoda: 5-6 h; visinska razlika uspona: 400 m; dužina puta: 10 km

***********

Težina staze: kondicijski veoma zahtjevan izlet. Iako visinske razlike dnevnih uspona između polazišta i odredišta nisu prevelike, biokovski mrežasti krš odlikuje se brojnim ponikvama i uzvišenjima zbog čega je u konačnici ukupna visinska razlika puta višestruko veća od onoga što pokazuju apsolutne visinske razlike.
Tehnički je nešto zahtjevniji vrlo uzak i ispostavljen greben između Sv. Ilije i Šćirovca koji zbog toga nije preporučljiv za vrtoglave. Određeni dijelovi predviđenog puta slabo su markirani ili nemarkirani. Sve staze prolaze surovim krškim terenom.

Vožnja autocestom Rijeka – Delnice.

Okupljanje na parkiralištu trgovačkog centra Super Konzum, ulica Podštore 1, Delnice.

Pridružujemo se 9. pohodu na Mali Petehovac u organizaciji delničkog HPD Petehovac.

Petehovac je brdo koje se izdiže jugoistočno od Delnica s nekoliko vrhova preko 1000 m n/v.

Na tom području je nekada obitavao veliki broj Peteha, delničko ime za tetrijeba. S vremenom su tetrijebi nestali, ali je ime vrha ostalo.

Šumoviti vrh Mali Petehovac (1105 m n/v) obilježen je naslaganim kamenjem, sa metalnim tuljcem, upisnom knjigom i žigom. Na vrhu se nalazi drveni stol sa dvije klupe.

Nakon pohoda je dodjela priznanja najboljima u planinarskom natjecanju "Peteh" za proteklu sezonu 2022/2023.

Na pohodu će biti predstavljen i može se nabaviti dnevnik nove planinarske obilaznice "125 godina organiziranog planinarstva u Delnicama". Nakon pohoda slijedi druženje uz organiziranu okrjepu (piće, jelo).

Lagana proljetna tura od Trsata na povijesni Put mlikarice, zatim šetnja atraktivnim grebenom brda Rebar s pogledima na Gorski kotar, Kvarner, Rijeku, Učku...

Povratak kružnom stazom na Kampus.

Izlet je posebno zanimljiv riječkim studentima zbog izuzetnog pogleda s visine na Kampus. Upravo zato ovaj je izlet pripremio kamenjakov odsjek INDEX. Suorganizator je Turistička zajednica Grada Rijeke u sklopu projekta rijekaoutdoor.com (@visitRijeka).  

Krećemo autima sa Delte u 7 sati, te nakon 2 sata vožnje stižemo u Mali Lipovec (Šoićeva kuća). Krećemo prema Japetiću i nastavljamo prema planinarskom domu Žitnica na kavu i čaj. Hodamo dalje u pravcu Oštrca preko Velikih vrata, Stražnika i Raspela. Prema dogovoru, spuštamo se preko Lipovec-grada do Šoićeve kuće ili nastavljamo na vrh Oštrc, te se spuštamo do Šoićeve kuće po Hofmanovom putu. Povratak u Rijeku.

Evo nas na (već!) trinaestom "Proljeću u Šumi Striborovoj", dugogodišnjem kamenjakovom projektu osmišljenom za uređenje, očuvanje i prezentaciju autohtone šume u riječkom predjelu Bivio. Drugi cilj Poučne planinarske staze "Šuma Striborova" je edukacija djece ali i malo starijih sugrađana u prvim planinarskim koracima, s ekološkim naglaskom. Glavni partner u projektu je Gradska knjižnica Rijeka. 

Zbog komunalnih radova na ulazu u Šumu Striborovu, ovog proljeća šetamo obližnjim cesticama i stazicama, preko atraktivnog povijesnog pješačkog mosta iznad pruge sve do odmorišta Vrata Jadrana, pa dolje do obalne šetnice i plaža  kod hotela Hilton i Empeduje.

Projektu se pridružila i Turistička zajednica Grada Rijeke kroz rijekaoutdoor.com (@visitRijeka) pa je drugo ime ovog događaja "ZELENO PLAVA RIJEKA". Kao što ime kaže - ideja je da građani, nakon lagane šetnje zelenom Rijekom, dodatno uživaju i u plavoj Rijeci uz more,

Iako bi se iz naslova moglo pomisliti da je riječ o koncertu LETA 3, ovo je ugodan posjet velebitskom Podgorju.

Krećemo iz mjesta Čačići. Put nas vodi stazama velebitskih Podgoraca do Stipčevog vrha (545 m), što je krajnji cilj lakše grupe. Nastavljamo do nekadašnjih velebitskih stanova na Radlovcu, gdje će se kod kapelice sv. Roka odmarati srednja grupa. Teža grupa nastavlja uspon na obližnji vrh Kurozeb (1167 m).

Staze koje danas posjećujemo dio su kamenjakove planinarske obilaznice "Podgorske staze na Srednjem Velebitu" (više). Ovom prilikom, uz dvanaestu godišnjicu obilaznice, posjetit ćemo tri spomenute kontrolne točke - Stipčev vrh, Radlovac i Kurozeb. Dnevnik obilaznice može se nabaviti u tajništvu po cijeni 5,50 €.

Upoznat ćemo dio prošlosti i sadašnjosti suživota Podgoraca i moćne planine koja izranja iz mora i penje se do Like.

- 28.04. u 0.15 h vozimo se autoputom do Dugopolja i na granični prijelaz Kamensko. Put nastavljamo do Bilog polja i do Podgradine odakle započinje uspon na Kamešnicu i njezin vrh Konj (1856 m). Na povratku odlazimo na Bilo polje i tu spavamo.

- 29.04. u ranim jutarnjim satima krećemo na uspon Troglava (1918 m). Uspon i povratak traju oko 8 sati. Po povratku autobusom odlazimo na Vlašić gdje se smještamo u pl. dom na spavanje.

- 30.04. u jutarnjim satima spremamo se i odlazimo na uspon najvišeg vrha Vlašića - Opaljenik (1474 m)

- 01.05. vraćamo se za Rijeku, usput posjećujemo Jajce. Preko Starog Petrovog Sela i Otočca idemo za Rijeku.

Spavanje je u planinarskim domovima - višekrevetnim sobama.

Domovi su lijepo uređeni i nije potrebno nositi vreće za spavanje.

Hranu ćemo organizirati tamo gdje se nalazimo. Nije na odmet za prvi dan prehraniti se iz ruksaka.

Nemojmo zaboraviti da smo planinari i da ne spavamo u hotelima sa tri zvjezdice.

Pridružujemo se 12. Tradicionalnom pohodu planinarskim stazama Zlatnog otoka. Organizator planinarsko društvo Obzova sa otoka Krka. Mjesto okupljanja i prijave na Marini u Krku, Ribarski mul. Vrijeme okupljanja od 8 - 9 sati. Polazak u 9 sati.

Grupa A: Krk - Kimpl - Kosić - Vrh - Sv. Juraj - Krk (oko 15 km), 5 h

Grupa B: Krk - Sv. Juraj - Picik - Valbiska - povratak brodom u Krk (oko 10 km), 3 h

Grupa C: Krk - Porta Pisana - Dražica - Koralj - Krk (oko 5 km), 2,5 h

Prije pohoda piće dobrodošlice, a nakon pohoda je organiziran ručak (kotizacija 4 €).

Prijevoz brodom je 10 € po osobi i plaća se prije polaska iz Krka. Za vozila besplatni parking kod sportskog centra Josip Uravić Pepi 150 metara desno nakon drugog semafora.

Okupljanje svih sudionika planinarskog izleta na parkiralištu trgovačkog centra, Super Konzum, ulica Podštore 1, Delnice, gdje započinje planinarska tura.

Petehovac je brdo koje se uzdiže jugoistočno od grada Delnica s nekoliko vrhova preko 1000 m.

Na tom području je nekada obitavao veliki broj Peteha, delničko ime za tetrijeba. S vremenom su tetrijebi nestali, ali je ime vrha ostalo.

Planinarska ruta je zamišljena:

Ishodišna točka - Lokanova voda - jama Grijalica - izvor Jezerka - Mali Petehovac - Pavlokove šute - Črmažov vrh - Lovačka kuća Polane - Štimčev vrh - Jagodina stijena - "Planinski centar", smještajno-ugostiteljski objekt - povratak do ishodišta.

Ukupna dužina staze oko 20 km.

Jama grijalica (892 m n/v )

Jama Grijalica se nalazi uz samu stazu. Na bukvi uz ograđenu jamu postavljena je ploča s oznakom imena, nadmorske visine (892 m n/v ) i dubine jame (28 m). Zimi iz jame izlazi vodena para – topli zrak, po čemu je i dobila ime Grijalica. Zimi oko jame snijeg je otopljen.

Mali Petehovac (1105 m n/v)

Vrh je obilježen kamenom hrpom, metalnim tuljcem s upisnom knjigom i žigom. Vrh je šumovit i nema nikakvog vidika. Na vrhu se nalazi drveni stol sa dvije klupe.

Črmažov vrh (1104 m n/v)

Vrh je obilježen je manjom hrpom kamenja, pored koje se nalazi metalni stol sa klupom, sa metalnom kutijom u kojoj se nalazi upisna knjiga i žigom. Črmažov vrh dobio je ime po divljem luku (srijemuš ili črmaž) koji ima veći broj staništa na ovom vrhu. S Črmažovog vrha pruža se lijep pogled prema mrkopaljskom i delničkom kraju.

Jagodina stijena (970 m n/v)

Lokalitet Jagodina stijena nalazi se u blizini (500 m od planinskog centra Petehovca). O Jagodinoj stijeni postoji pisana legenda iz 1934 g. djelo Milivoja Magdića - poznatog hrvatskog novinara i publicista koji je politički, društveno i spisateljski djelovao u prvoj polovini 20. stoljeća. Djelo govori o nesretnoj ljubavi mlade djevojke koja si oduzima život 1919, skakanjem sa strme litice koja po njoj dobiva ime.

Štimčev vrh (1024 m n/v)

Nedaleko ispod vrha nalazi se vidikovac s kojeg se pruža veličanstven pogled na Delnice, Risnjak, Drgomalj, slovenski Snežnik, a u daljini i na slovenske Alpe.

Spustom od „Planinskog centra“, po skijalištu podno žičare/vučnica, prolazimo kroz šumski prosjek – nekadašnje skijaške staze koja vodi do podnožja padine, do vidljivih ostataka donje postaje nekadašnje žičare.

Kako je već godinama uobičajeno na kamenjakovim proljetnim dalmatinskim turnejama, prokrstarit ćemo otokom Hvarom uzduž i poprijeko, okolo i naokolo, od A do Ž...

Iz prve ruke upoznat ćemo sve planinarske i druge prirodne ljepote, uključujući dijelove puta u nastajanju "VIA PUNTE HVARA" i, naravno, najviši vrh otoka - Sv. Nikolu (628 m). Zainteresirani i propisno pripremljeni planinari penjat će se feratama na južnim stijenama najvišeg vrha.

Tijekom višednevnog aktivnog odmora posjetit ćemo mnoge kulturne i povijesne znamenitosti Hvara, od raskošnih obalnih gradova (Stari Grad i Hvar) do skrivenih tihih sela u unutrašnjosti otoka - Brusje, Velo Grablje, Malo Grablje, Vrbanj, Svirče, Vrisnik, Pitve... Nezaobilazna su i polja lavande te degustacije lokalnih delicija. Bit će prilike i za kupanje na nekoj od južnih uvala.

Pet polupansiona (doručak i večera) s uključenim pićem uz večeru (sok, vino, pivo) u hotelu "Hvar" u Jelsi: dvokrevetna 200 eura, doplata za jednokrevetnu 53 eura, dijete do 12 godina u trokrevetnoj gratis...

Bus koji je cijelo vrijeme s nama 93 eura, za djecu 46 eura, za planinare koji dolaze autom 33 eura.

Prijave do popunjenja uz uplatu prve rate minimalno 70 eura.

U slučaju odustajanja iz bilo kojeg razloga uplata se vraća samo kad se mjesto popuni sa liste čekanja.

Na listu čekanja ulazi se s uplatom najmanje 70 eura.   

Za uskršnji ponedjeljak odlučili smo se provjetriti na obližnjem vrhu Bitoraj, kojeg zbog jedne njegove osobitosti često nazivaju Burni Bitoraj. Nadamo se da ovaj put neće potvrditi svoj naziv.

Bitoraj je 1385 m visok planinski vrh masiva Velika Kapela s kojeg se pruža otvoren pogled na većinu okolnih vrhova od kojih su najpoznatiji Bjelolasica, Risnjak, Snežnik (SLO) i Vojak. Zbog svoje pozicije na granici kontinenta i mora izložen je stalnim zračnim strujama. Područje Bitoraja također je i poznato obitavalište medvjeda i drugih šumskih životinja.

Uspon prema vrhu moguće je započeti s različitih početnih točaka. Za ovu priliku izabrali smo pravac Vrata - Bitoraj. Vozila ćemo parkirati u blizini pilane i adrenalinskog parka u mjestu Vrata. Uspon koji traje oko 2 i pol sata započinjemo na visini od oko 770 mnv, a završavamo na vrhu od 1385 mnv, što znači da ćemo savladati visinsku razliku od 615 m. Na putu do vrha vidjeti ćemo Bitorajku, poznato planinarsko sklonište koje su prije par godina obnovila riječka planinarska društva okupljena u Riječki planinarski savez.

Vraćamo se istim putem.

Krećemo iz Rijeke (Jelačićev trg) u 6.00 uz jutarnju kava na trajektnom pristaništu ili na trajektu.

• Grupa A  16 km (7 sati)

Nakon prelaska trajektom na otok Rab grupa A započinje planinarsku turu iz trajektnog pristaništa Mišnjak.

Stasa je kamenita s relativno blagim usponom a tura prolazi prekrasnim krajolicima većim dijelom uz more. Uz put obilazimo nekoliko uvala i zanimljivih krajobraza. Nakon prijeđenih 6,5 km od početne točke staza se uzdiše prema prvoj točki našeg uspona vrh Srednjak. Na ovoj dionici od uvale Valdiškala na dužini od 3,4 km do vrha Srednjak potrebno je savladati nadmorsku visinu od 300 m po vrlo grubom, teškom i oštrom kamenjaru. Dalje nastavljamo nešto lakšom dionicom puta u smjeru vrha Kamenjak.

Silazak je direktna ruta po Premužićevoj stazi prema Rapskom polju, naselju Mundanije i gradu Rabu. Ante Premužić osim poznate staze na Velebitu projektirao je i niz staza na otoku Rabu. Na silasku dolazimo do Vidilice dr. Tomaševića, od kuda je prekrasan vidik na grad Rab i na greben Osorščice na Lošinju.

• Grupa B  10 km (3-4 sata)

Nakon prelaska trajektom na otok Rab grupa B nastavlja autobusom do grada Raba. Nakon kratke pauze kreću na uspon prema vrhu Kamenjak. Silazak je ista ruta do grada Raba kao i grupa A.

Vrh Kamenjak (408 m)

Kamenjak ili Straža je neprimjetno uzvišenje na sjeveroistočnom rubu vršne rapske visoravni, na mjestu gdje se greben počinje naglo obrušavati prema moru.  Posebno lijep vidik je prema gradu Rabu i Kvarneru, Velebitskom kanalu i masivu Velebita, kao i na cijeli vršni greben. Vrh je točka Hrvatske planinarske obilaznice.

Kod prijave napišite da li na izlet dolazite svojim autom.

U moru vrhova koji okružuju Baške Oštarije biramo onaj sa vjerojatno najljepšim pogledom na najljepše more na svijetu, Velika Konjevača (1381m). Putem do Konjevače proći ćemo i Veliki Sadikovac (1286m).

Polazišna točka su nam Baške oštarije (926m), mjesto koje se sve više turistički razvija, vrijedno višednevnih posjeta. Prema popisu stanovnika broji 27 žitelja a ima privatni kamp Velebit, hostel u sklopu kojeg djeluje i sirana, Prpinu kolibu, privatni smještaj...

Na kraju izleta možemo vidjeti Hobitske kućice u kampu Velebit, sjesti na pivo u hostelu, ljubitelji mliječnih proizvoda mogu kupiti razne artikle u sirani Rekreativnog centra Baške Oštarije, i za kraj šetnja do Kubusa.

Dolaskom na Platak krećemo preko Jagorovog kalića te dolazimo na raskrižje putova  i penjemo se na Crni vrh (1335 m) - kontrolne točke HPO, RPO te obilaznice "Crni vrhovi". Vraćamo se do raskrižja te se uspinjemo na Primorski Klek (1210 m) - kontrolna točka RPO. S njega se vidi Kvarner i Grobničko polje. Spuštamo se prema cesti Kripanj - Platak te dalje do predjela Nebesa ispod istoimenog vrha. Nadalje idemo Živenjskim putem s pogledom na Grobničko polje te se spuštamo do ulaska u Mudnu dol i putem do doma u Dražicama.

Nakon okupljanja na parkiralištu Delta vozimo obalnom cestom prema Rapcu te se parkiramo kod Hotela Narcis Maslinica. Prema starom gradu Labinu uspinjemo se i krećemo najljepšim zaštićenim prirodnim krajobrazom Labinštine. Prolazimo pored izvora Vrućak i Blažićevo, a putem nas prate potočići. Oni hrabriji i spretniji će kod slapa moći proći tehnički zahtjevan detalj jer se koriste ruke te klinovi i uže koji su tamo postavljeni, a koji je dio labinskog planinarskog puta. Ostali uživaju u laganoj stazi. Nastavljamo dalje preko vijugavih sedrenih barijera preko kojih se prelijevaju slapovi potoka Pećina, a u tajanstvenoj Negrijevoj spilji krije se izvor. Na samo par minuta od staze nalaze se ostaci romaničke crkvice sv. Hadrijana (12./13. st.) koju ćemo također posjetiti.

U Labinu radimo pauzu od 1 sat za slobodno vrijeme. Stari grad Labin odiše duhom starine i mističnosti te vas poziva na otkrivanje njegovih čari i ljepote. Prošetajte starom jezgrom i uživajte u čarobnu pogledu s Fortice na Rabac, otok Cres i Učku ili jednostavno popijte kavu i zasladite se kolačem u nekom od ugostiteljskih objekata.

Povratak u Rabac započinjemo Alejom velikana kroz borovu šumu (Pinetu) te se dalje spuštamo Sentoninom stazom. Labinska božica Sentona zaštitnica je putnika. Spuštanjem po stazi dolazimo do spajanja sa Stazom božanskih izvora te nastavljamo put prema autima uz čarobne potoke.

Po završetku ture slijedi povratak u Rijeku u poslijepodnevnim satima.

Vožnja autocestom Rijeka - Ravna Gora te lokalnom cestom Ravna Gora – Skrad.

Planinarska tura započinje u Skradu, Skradska draga. Preko vidikovca Kavranova stijena usponom krećemo prema Skradskom vrhu (1043 m).

Sa vidikovca Kavranova stijena pruža se krasan vidik na dio mjesta Skrada sa okolicom.

Skradski vrh uzdiže se iznad Skrada kao osamljen, sa svih strana šumovit i vrlo strm brijeg. Na vrhu je lijepa travnata zaravan, a na njoj kapela Marijina Uznesenja na nebo, klupe i planinarsko sklonište. Sa vrha nema nikakvih vidika. Vrh označen betonskim stupićem i metalnim tuljcem s upisnom knjigom (pečatiranje).

Preko Skradskog vrha dolazimo do vidikovca sa kojega se pruža pogled prema Javorovoj kosi, Turminu, Višnjevici i Bjelolasici.

Zanimljivom stazom spuštamo se prema naselju Hribac i nastavljamo prema naselju Hlevci.

Cestom, šumskom vlakom, stazom dolazimo na Kicljev vrh (920 m). Vrh označen natpisom i metalnom kutijom s upisnom knjigom (KT – 3, RPP). Sa vrha pružaju se vidici na selo Bukov vrh, slovenske planine iznad Kupske doline.

Nastavljamo planinarskom stazom prema Kicljevim jamama (označeno natpisom i metalnom kutijom s upisnom knjigom, KT – 4, RPP), najveći jamski sustav u Hrvatskoj. Kicljeve jame dobro su poznate svim planinarima i ljubiteljima Gorskog kotara, a naročito speleolozima.

Prvi put ih spominje J. Poljak 1923. u Hrvatskim planinaru, i to Malu (Crnu) Kicljevu jamu, dok su prva istraživanja izvršena 1963. godine. Od tada pa do danas provode se istraživačke akcije sa manjim ili većim prekidima u kontinuitetu rada.

Važno je napomenuti da se radi o jednom jamskom objektu sa dva ulaza koji su međusobno udaljeni 150 m, dakle o sustavu. Jedan ulaz ima ime Velika (Bijela) Kicljeva jama, a drugi Mala (Crna) Kicljeva jama, no pošto zajedno čine jednu cjelinu, pravilniji naziv Sustav Kicljeve jame.

Šumskom cestom dolazimo do vidikovca Perić sa kojega se pruža pogled na dio mjesta Skrad, Kupjački vrh, Kuželjsku stijenu...

Spuštamo se do Skradske Drage gdje završava naš planinarski izlet.

Četrdeset i drugi pohod ŽENE U PLANINU organiziramo u tršćanskom kraju Gorskog kotara.

Okupljamo se u našoj planinarskoj kući "Frbežari" u Tršću.

Zatim krećemo ugodnom planinarskom rutom Gorski Lazi (zaselak Vrhi) - grebenom do Petrinskih stijena - meteorološka postaja Parg - Tropetarska stijena - Križeva draga - izvor Čabranke - centar Čabra.

Nakon planinarenja i razgledavanja Čabra, autobusima se prebacujemo do restorana na ulazu u NP Risnjak u Crnom Lugu, gdje uz ručak nastavljamo druženje.

Za ručak možete odabrati vege fažol (4,50 €), fažol s kobasicom (6 €) ili bez kobasice (5 €), savijaču (3,58 €). Plaća se za stolom u restoranu.

Ovaj puta ćemo proći cijelu šetnicu naziva "Srna", koja traje oko 5 - 6 sati, a duga je 16 kilometara. Staza fizički nije zahtjevna i primjerena je za sve uzraste, ovisno o fizičkoj spremnosti pojedinca. Putem ćemo obići i zadržati se kod Zvirića lovačke kuće, talijanske karaule, Breze i stare crkve, Mačkov vrh 503 m, obići ćemo Šparožnu jamu, popeti se na Stanićev vrh (466 m) obići napušteno sela Cari, posjetit ćemo Rapalsku granicu i preko Belićevog brega vratiti se u Kastav. Izlet će trajati možda i duže ovisno o tome koliko ćemo se zadržati kod spomenutih lokaliteta.

AUTOBUS KREĆE SA ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA !

Krećemo na stazu iz Begovog Razdolja, najvišeg naselja u Hrvatskoj (1062 m). Nakon šetnje do Vrbovske poljane slijedi oštar uspon na vrh. Putem ćemo proći uz planinarsko sklonište Jakoba Mihelčića. Uspon traje oko 3 sata, bude li puno snijega i malo duži. Na najvišem vrhu Gorskog kotara i Primorsko-goranske županije (1535 m) uživamo u pogledu i pijemo topli čaj iz termosice. 

Lakša grupa može u skloništu pričekati ostale planinare da se vrate s vrha pa se svi zajedno vraćamo u dolinu.

Nakon okupljanja na parkingu Delta vozimo obalnom cestom prema Labinštini, dolazimo do mjesta Nedešćina (Općina Sveta Nedjelja), gdje ostavljamo aute kod nogometnog igrališta. Nova enogastronomska staza u Istri, spoj je zelenog i plavog, bogate kulturno-povijesne baštine i brojnih lokvi. Staza povezuje bogatu istarsku vinsku scenu i pitoreskne vinograde, nekoliko lokvi (kalića) važnih za očuvanje slatkovodnih staništa i njegovog biljnog i životinjskog svijeta te tradicijsku istarsku kuhinju. Staza vodi slikovitim pejzažima crvene Istre s plodnim vinogradima. Obilazi rijetke izvore vode koji su ostali kao nezaobilazan dio istarske kulturne baštine. Kalić Dužica, kalić Čiper, lokva Marguda i izvor Rupica samo su neki od rijetkih sačuvanih primjera slatkovodnih staništa.

Po završetku ove kružne ture, opcionalno možemo posjetiti obližnji "Park Dubrova" u Štrmcu (4 km udaljeno od Nedešćine). Radi se o jedinstvenom parku skulptura u kojem se održava Mediteranski kiparski simpozij. U parku je postavljeno 90-ak kamenih skulptura. Svoje umijeće obrade istarskog kamena ovdje su prikazali brojni međunarodno poznati kipari.

Povratak u Rijeku u popodnevnim satima.

Od planinarskog doma Sušak na Platku krećemo preko Cajtiga prema Velikom Risnjaku (1528 m). Ako uvjeti dopuste (bura i led), popet ćemo se i na sam vrh. Nakon kraćeg zadržavanja kod doma, vratit ćemo se preko Fratrovih dolaca na Platak.

PUNIMO I DRUGI BUS! 

Grupa A: kružna staza oko Lokvarskog jezera, 19 km

Grupa B: dio staze od brane u Lokvama do Mrzle Vodice, 10 km

Ovu kružnu stazu započinjemo u mjestu Lokve (kod brane) te se od mjesta gdje se iskrcamo iz autobusa krećemo uz obalu Lokvarskog jezera sve do mosta u mjestu Mrzla Vodica. Staza je lagana, uz poneki uspon i spuštanje, ali uz predivne prizore jezera biti će zanemarivo. Prolazimo uz poneku klupicu i uz nekoliko plažica koje možete zapamtiti za ljetne mjesece.

Dolaskom do mosta u Mrzloj Vodici radimo odmor te se grupa A odvaja od grupe B.

Grupa A, nakon odmora, nastavlja kružnu stazu. Penjemo se u šumu jer ostatak staze prolazi samo kroz šumske predjele sve do naše polazišne točke u Lokvama.

Grupa B se iz Mrzle Vodice autobusom vraća u Lokve do Kuće prirode Kotač gdje će biti organizirana prezentacija i degustacija finih autohtonih likera od raznog bilja koji se proizvode po obiteljskim receptima. Pića se mogu i kupiti na licu mjesta, a plaćanje je samo u gotovini.

Grupa A po završetku kružne ture nalazi se s Grupom B te obje grupe idu u bivši disco klub Prince na degustaciju autohtonih likera i druženje uz muziku.

Slijedi povratak u Rijeku u večernjim satima.

Nakon okupljanja na parkiralištu Delta vozimo prema Jadranovu. Okupljamo se na plaži Grabrova, poznatoj po ljuljačci u moru. Odavde krećemo na Stazu gromača koja okružuje Jadranovo. Prošetat ćemo tragovima prošlosti i upoznati tradicijsku graditeljsku baštinu gradnje 'gromača' ili suhozida. Istražit ćemo arheološku zonu Lokvišće s ostacima prapovijesne gradine i antičke nekropole. Na povratku u Jadranovo zastat ćemo kod Kućice od ribari i tunere, izgrađenih 1878. za potrebe tunolova.  Staza je kružna, duga oko 8 km, idealna za poludnevni boravak u prirodi tijekom kratkih zimskih dana.

Dvodnevna zimska vježba kamenjakove Opće planinarske škole 2022/2023.

Krećemo iz mjesta Krasno (zaselak Anići) - najprije strmim šumskim usponom, dalje preko valovite visoravni Krasnarskih jezera prema domu pod Vučjakom.

Zimski uspon na Viševicu, kako je uobičajeno, kreće od Vagabundine kolibe. Uspon na vrh (1428 m) je srednje težine ali zbog snijega pri vrhu treba opreza. Ponesite štapove i gamaše. Tko ima dereze neka ih ponese i prošeta ih malo.

Sa vrha Viševice pruža se lijepi pogled na sve strane.