Izlet iznenađenja. Nepoznato kretanje. Izlet se ne može izvesti osobnim autom.

Polazak je sa Fortice u 9 sati (smjer Spinčićevog brega)

Ovaj puta ćemo proći šetnicu naziva "Zec", traje oko 2.50 sati, a duga je skoro 10 kilometara, odnosno 9.8 km. Staza fizički nije zahtjevna i primjerena je za sve uzraste, ovisno o fizičkoj spremnosti pojedinca. Putem ćemo obići i zadržati se kod napuštenog sela Cari, te se popeti na vrh Stanić. Posjetit ćemo Rapalsku granicu.

Planinari koji žele koristiti javni prijevoz moraju se ukrcati u 8.05 h na liniju 2 kod Fiumare. Dalje treba presjedati u Srdočima na liniju 18A i dolazak je u Kastav u 8.46 h. 

Za povratak autobus ide iz Kastva u 14.26 h i u 15.56 h. Dolazak u Rijeku je u 15.09 h ili u 16.37 h.

Izlet bi trebao trajati maksimalno 5 sati, pa bi stigli na autobus u 14.26 h za povratak.

Molimo članove da u prijavi navedu grupu s kojom će se uspeti na vrh Kamenjaka.

Molimo sve planinare koji imaju auto da to jave u prijavi za ovaj izlet i da u autu dođu na Deltu, gdje će se popuniti potreban broj vozila. Polazak sa Delte je u 8 sati.

Tradicionalni uspon na naše matično brdo povodom obljetnice Planinarskog društva KAMENJAK (društvo je osnovano 14.12.1961.) kreće ovaj put od Škrljeva. Idemo kružnom stazom do vrha i nazad do Škrljeva.

Teža grupa ide pješice od vrata Kamenjaka na Korzu 40. Polazak je u 6 sati.

Lakša grupa, prikladna za starije članove i obitelji s malom djecom, kreće sa ugibališta pod Kamenjakom.

Susret svih grupa predviđen oko 12 sati na vrhu Kamenjak.

"Staza kamenih stupi" je "oživljeni" stari put kroz brdo Klamarušu, nad selom Baretići u blizini Grižana. U minulim vremenima bio je poveznica naseljenih mjesta sa šumskim predjelima. Duž staze otkriva se prekrasan krajolik te prirodni i kulturno-povijesni spomenici (sakralni objekti, gradina...).

Riječ je o kružnoj stazi koja počinje i završava u centru Grižana. Duga je oko 10 km, savladava 380 m visinske razlike kroz preko 1300 isklesanih ili ugrađenih u stijene kamenih stepenica (stupi).  Njome su, ali i drugim stazama na tom području (Zabral, Bačvica...), stanovnici vinodolskih sela nosili grožđe, smokve i trešnje, u II. svjetskom ratu i sol, te ih na području Gorskog kotara mijenjali za žito, krumpir i grah. Staza ulazi i u selo Gobići, inače rodno mjesto proslavljenog hrvatskog slikara minijatura Julija Klovića, u svijetu zvanog Michelangelo minijatura.

Nakon obilaska Klovićeva kraja, staza se penje do usjeka brda Klamaruše, gdje se nalaze dvije atraktivne špilje: Karlova peć gornja i donja, te izlazi na sam vrh planine na oko 600 metara nadmorske visine. Tu se nadovezuje na postojeću planinarsku stazu Litica prema vidikovcu Pridva, otkuda se pruža predivan pogled na okolicu i Tribaljsko jezero, te se otuda s druge strane vraća prema polazištu u mjestu Grižane.

Nakon planinarske ture možemo po želji posjetiti i muzejsku zbirku "Kuću Klović" koja se nalazi u Grižanama. Ulaznica u muzej iznosi 30 kuna.

Nakon okrijepe u lokalnom kafiću krećemo prema kućama.

Za odlazak na ovaj izlet koristimo javni prijevoz. Iz Rijeke odlazimo linijom 32 sa Jelačićevog trga u 8.55 h za Opatiju. U Opatiji na Slatini odlazimo linijom 34 za Učku u 9.40 h. U Matuljima smo u 9.55 h,  a na Poklonu u 10.30 h. Od Poklona se spuštamo za slap Banina i dalje prema tunelu gdje prelazimo cestu i nastavljamo put za vrh Pečnik (641 m/nm). U nastavku nas put vodi do mora ili bolje rečeno Opatije. Staza je vrlo zanimljiva. Nije teška jer se višemanje spuštamo. Staza je linijska jer se ne vraćamo na početnu točku. Ujedno nam pokazuje kakvi smo u korištenju javnog prijevoza.

Krećemo osobnim automobilima sa Delte u 8 sati. Preko Lupoglava vozimo se do sela Brgudac (747 m) te na kraju  sela pored uređenog izvora ostavljamo aute gdje možemo i napuniti bočice izvorskom vodom i krenuti na uspon prema Koritima (1010 m) do kojih nam treba oko 45 min. hoda. 

Korita su smještena na livadi 1010 m/nm, pod liticom Brajkove stijene na 1091 m i sastoje se od deset masivnih drvenih korita u čijem je podnožju poveća lokva bogata biljnim i životinjskim životom. Nekad su korita služila za napajanje stoke, a na poučnoj ploči piše i da su nekad žene nosile pitku vodu čak u Brgudac. 

Krećemo prema Planiku, obilazimo Veliki Planik (1272 m) i Mali Planik (1259 m). Vidik s vrha Velikog Planika je orijentiran na Učku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Vidik je još širi s obližnjeg Malog Planika. S Malog Planika odlazimo na Korita gdje ćemo napraviti duži odmor za okrepu. Vraćamo se istom stazom do Brgudca.

Vodimo vas u Zagorje, točnije u malo pitoreskno mjesto Radoboj. Gorski šumoviti predjeli, vinogradi i pašnjaci na padinama te šarolik i razveden krajolik čine ovu zagorsku općinu vrijednom posjeta. Mi znamo da se najbolji pogledi na krajolik pružaju sa okolnih brežuljaka i brda tako da nam je u planu popeti se na dva vrha. Sušec - Strahinjščica (KT HPO 3.7., 846 m) i Ivanščicu (KT HPO 3.4., 1060 m).

SUBOTA

Okupljanje na Jelačićevom trgu i polazak autobusom u 07.00 sati. Nakon 2.30 sata vožnje i neizostavne kave stižemo u Radoboj te se odmah spremamo za našu prvu turu.

Na vrh Strahinjščice vas vodimo "Stazama Orhideja". Ovo je kružna staza duljine oko 12 km, 850 h/m za koju će nam trebati oko 5-6 sati za obilazak.  Staza je tehnički nezahtjevna ali traži srednju kondicijsku spremu. Nakon što se popnemo na vrh Sušec spustit ćemo se u planinarsku kuću na Strahinjščici gdje nas čeka ručak i odmor. Nakon čega se nastavljamo spuštati sve do naše polazišne točke, planinarskog doma Radoboj.

Očekivano vrijeme povratka je oko 17 h. U domu će biti organizirana večera.

Planinarski dom Radoboj je novo izgrađeni dom kojim upravlja isto tako novoosnovano planinarsko društvo Radoboj koji će nam biti domaćini ovaj vikend.

NEDJELJA

Nakon doručka u domu spremamo se i krećemo s autobusom  do 30 km udaljenog mjesta Belec koje je ujedno i ishodišna točka naše ture. Najkasnije u 10 h krećemo planinariti. Današnja kružna tura na vrh Ivanščice je duga oko 12 km te svladavamo oko 800 visinskih metara uspona. Na vrhu, u planinarskom domu "Pasarićeva kuća", nas čeka ručak. Nakon ručka i kratkog odmora nastavljamo se spuštati sve do naše polazišne točke, mjesta Belec,  gdje nas nestrpljivo čeka naš autobus. Povratak u Rijeku je predviđen oko 20 h.

OBROCI:

Ručak u domu Strahinjščica (R1 :Fažol s kobasicama, R1V: Vege ):
Večera u domu Radoboj (V1: buffet, catering):
Doručak u domu Radoboj(D1: buffet, catering):
Ručak u domu Pasarićeva kuća(R2F: Fažol s kobasicama / R2G: Vinski gulaš / R2V: Vege):

Molimo kod prijava obavezno napomenuti za koje obroke ste se odlučili. Npr: R1, V1, D1, R2G

Cijena obroka se kreće između 30 i 40 Kn i plaćate domaćinima na licu mjesta.

Velika Vremščica (1027 m)

Sa parkirališta Volče staza u početku vodi širokom makadamskom cestom u dužini 150 metara do većeg proširenja ispred vodospreme. Od vodospreme staza blagim usponom vodi kroz borovu šumu.

Nakon pola sata hoda, staza izlazi na šumsku cestu koja dalje vodi kroz bukovu šumu sve do mjesta na kojem se planinarski putovi razdvajaju. Nakon desetak minuta hoda izlazi se iz šume na travnati proplanak sa lijepim vidicima.

Kapelica Svetog Urbana, smještena je 500 m ispod samog vrha Vremščice.

Na vrhu se nalazi geodetski stup na kojem je ugrađen žig i limena kutija s upisnom knjigom (KT SPP). S vrha se dobro vide Dolomiti, Nanos, Slavnik, Snežnik, Kamniško-Savinjske, Julijske Alpe i Jadransko more.

Nakon podužeg uživanja slijedi dugačak silazak prema Škocjanu. Prvi dio silaženja je uglavnom grebenski i postepen, potom slijedi strmi silaz preko Gabrške gore, a prelaskom željezničke pruge put je potpuno položen. Prolazimo područjem koje se zove Ležeški Gabrk na kojem se nalazi sportski aerodrom. Nakon prelaska ceste za Divaču, stižemo u mjesto Betanija.

Nakon nešto više od 3 sata silaska stižemo u Škocjan odnosno do parkinga i mjesta ulaska u Škocjanske jame.

Škocjanske jame

Škocjanske jame jedinstveni su prirodni fenomen, tvorevina rijeke Reke. Rijeka Reka izvire ispod Snežničke visoravni i površinski teče oko pedeset i pet kilometara. Dolaskom u krš, odnosno vapnenačku površinu, rijeka ne samo da produbljuje svoje korito erozijom, već i korozijom – otapa vapnenac.

Zbog svoje iznimne važnosti Škocjanske jame su 1986. godine upisane na UNESCO-ov popis svjetske prirodne i kulturne baštine. Time je iu međunarodnim znanstvenim krugovima prepoznata važnost Jama kao jednog od prirodnih bogatstava planeta Zemlje.

Vođena tura traje oko 1,5-2 sata. Hodamo oko 3 km i penjemo se oko 500-800 stepenica. Temperatura u jamama je oko 12 °C.

Program „Kostrenska počivala" zamišljen je kao nastavak aktivnosti „Nordijskim hodanjem i pješačenjem povijesnim šetnicama Kostrene“

Satnica programa:

9:30-10:00 okupljanje sudionika (Žurkovo J.K. Galeb Rijeka)

10:00 vježba zagrijavanja

10:15 Polazak rute

Ruta 1: Žurkovo - Počivala 1,2,3,4 - Glavani - Soline - Trim staza - Sopalj - Stipići - Rožmanići -Počivala 5,6,7,8 - Stara voda - Šetnica put mora -Žurkovo

Početak izleta započinjemo u selu Markovščina gdje ostavljamo autobus. Prolazimo kroz selo Skadanščina (crkva Sv. Roka) te planinarskim putem idemo prema vrhu Slavnik (1028 m) (4 km, oko 1,5 h hoda). Na vrhu je betonski geodetski stup sa žigom. s kojeg se za vedra vremena pruža prekrasan pogled na Jadransko more, talijanske Dolomite, Alpe...
Nakon uživanja u pogledu i fotografiranja na vrhu spuštamo se do doma "Tumova koča" (1957 g.). Nalazi se 10 min. ispod vrha gdje je pauza za predah i osvježenje.

Povratak je na drugu (južnu) stranu prema mjestu Podgorje gdje čeka autobus i vozi do znamenitog kaštela Socerb.

Vihoraški put spada u jednu od najljepših planinarskih staza u Hrvatskoj.

Vihoraški put je jedan od najatraktivnijim putova kroz krš Gorskog Kotara.

Vihoraški put je zahtjevan ali zanimljiv. Nema penjanja (osim malo u Ljusci), niti velikih strmina i provalija, ali put vodi s kamena na kamen.

Bijele stijene (1335m n/v) su 4 km dugo gorsko bilo stijena jedinstvene ljepote, ispresijecanih šumom prašumskog tipa i malim zelenim udolinicama.

Sa vrha Bijelih stijena pogled na Samarske stijene, Klek, Bjelolasicu..

Bijele i Samarske stijene su zaštićene kao strogi prirodni rezervat, a proglašene su strogim rezervatom 24. siječnja 1985., nalazi se na području Velike Kapele.

Iz Rijeke dolazimo do Mrkoplja starom cestom preko Gornjeg Jelenja, odlazimo do Tuka i preko Matić poljane nastavljamo makadamom do 13. km ceste Mrkopalj- Jasenak.

Tu počinje planinarenje, uspon prema Vihoraškom putu.

Trasa:

• 13. km – Ratkovo sklonište na Samarskim stijenama – Ljuska - Planinarska kuća Bijele stijene (vrijeme dosta ovisi o umješnosti planinara) (oko 4 h)
• Planinarska kuća Bijele stijene – vrh Bijelih stijena 15 min (silazak 10 min)
• Planinarska kuća Bijele stijene – Klanac kostura – Begova staza (tjesnac Vrata) – 13 km (1,30 h)

Nakon pozdravne riječi krećemo nešto strmijim spustom sa Trsata prema koritu rijeke Rječine uz koju je uređena planinarska šetnica. Šetnica nas vodi pored starih mlinova, jedan od njih je industrijski mlin Žakalj iz 1839. godine, te preko nekoliko mostića i brane. Prolazimo kroz naselja Valići, Drastin, Lukeži, Martinovo selo, Trnovica i Kukuljani. Od Kukuljani desnom stranom idemo prema izvoru Rječine (326 mnv), maloj špilji iz koje izvire velika količina vode. Ljudi sa Grobničkog polja ga nazivaju jednostavno Zvir. Do 1870. godine Rječina je izvirala ispod vrha Pojavorje, no zbog snažnog potresa u blizini Klane izvor je zatrpan odronom, a voda je izbila pod vrhom Strmica. Na samom izvoru je ograđeno vodovodno postrojenje i betonski most. Zanimljivo je da su prvi most na tome mjestu uredili i 1929.godine otvorili članovi HPD-ove podružnice Učka iz Kastva. Ukupna dužina Rječine je 18.3 km i slijeva se u Jadransko more. Uz šetnju nas očekuju brojni slapovi i brzaci, bistri tok Rječine, jesenje boje prirode i nezaobilazno druženje kod Pašačkog mosta.

Početak jeseni na Velebitu! 

Premužićevom stazom idemo od Dabarske kose pa skrećemo na Velinac (965 m), impozantnu bijelu stijenu koja se nadvila nad morem iznad Karlobaga. Prekrasnim pogledom dominira otok Pag.

Drugom stazom spuštamo se do sela Budaci i nastavljamo jednom od podgorskih staza do Karlobaga na okrepu pa i kupanje... 

Danas ćemo obići tri točke Istarskog planinarskog puta (IPP), a to su Triban (KT4), Buje (KT3) i Markovac (KT2).

Početak rute biti će malo podalje sela Krasica. Odatle se penjemo prema selu Triban gdje usput uzimamo pečat točke KT4 (237 m). Nastavljamo prema Bujama gdje se spajamo sa stazom Parenzane i gdje usput uzimamo pečat točke KT3 (162 m).
Nastavljamo dalje i preko mjesta Kaldanija dolazimo u Plovaniju gdje penjemo završnu dionicu današnjeg izleta, a to je brdo Markovac (162 m) i točka KT2 IPP-a.

Autobus nas čeka na parkingu podno brda Markovac te krećemo do jednog od obližnjih restorana na okrepu.

Vesela šarolika družina, od beba u naručjima do nona i nonića, zajedno s kućnim ljubimcima, okupit će se na Biviu kod okretišta "jedinice" od 10.30 do 11 sati. Onda krećemo u šetnju kamenjakovom Poučnom planinarskom stazom. U hladu jedne livadice ekipa Gradske knjižnice Rijeka sa suradnicima izvest će zabavni književni program. Slijedi uspon na vidikovac i spuštanje kružnom stazom na Bivio.

Po želji, boravak u prirodi može se individualno produžiti šetnjom kroz novi veliki Park lovora u susjedstvu, odmah s druge strane Doma za starije...

Vodimo vas na jedan od najprepoznatljivijih vrhova Velebita - Sveto Brdo (1.752 m) koje zauzima drugo mjesto na listi najviših vrhova Velebita, samo 6 metara niži od Vaganskog vrha. Njegova samostojeća piramida smještena je na jugoistočnom kraju 10 kilometara duge skupine Vaganski Vrh - Sveto Brdo, koja se izdiže uglavnom iznad dolina Velike i Male Paklenice i sadrži sve najviše vrhove Velebita koji prelaze 1700 metara.

SUBOTA, 24.09.2022

Polazak iz Rijeke u 4.00 sa parkirališta Delta. Polazak na turu najkasnije u 9 h.
Nakon dolaska u Seline krećemo sa usponom. Prvi dan je izrazito težak budući da se uspinjemo kroz kanjon Male Paklenice nakon čega nastavljamo uspon sve do pl. skloništa Ivine vodice (ili Vlaški grad) gdje i noćimo.

Uspon traje oko 8 sati.

Zbog nemogućnosti rezervacije smještaja potrebno je ponijeti vlastiti šator za bivakiranje ukoliko sklonište bude zauzeto.

NEDJELJA, 25.09.2022.

Ranom zorom krećemo na uspon na sam vrh Sv. Brdo. Na povratku se vraćamo ponovno do skloništa te nastavljamo spust, ovaj put kroz kanjon Velike Paklenice. Mogućnost nešto veće pauze u planinarskom domu Paklenica.

39. Memorijalni pohod na Učku ima dvije staze:

Teža grupa kreće autima sa Delte u 7 sati. Polazak je iz Medveje, kroz Lovransku Dragu i preko sedla do vrha Vojak (1396 m) gdje stižemo oko podne. Uspon bi trebao trajati oko 4 sata, a silazak do Medveje oko 3 i pol sata. Izlet je kondicijski vrlo zahtjevan.

Lakša grupa kreće autima sa Delte u 9 sati. Idemo kružnom stazom - uzbrdo od planinarskog doma na Poklonu i nizbrdo sa istarske strane uz restoran Dopo Lavoro. Polazak na stazu je u 10.30. Susret svih sudionika pohoda bit će na vrhu Učke oko 12 sati.

Molimo sve članove iz teže i iz lakše grupe koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, gdje ćemo popuniti potreban broj vozila.

Ove godine memorijalni uspon održava se u sklopu UNICEF-ove humanitarne akcije Mliječna staza, s ciljem podrške mentalnom zdravlju djece i mladih u školama u Hrvatskoj.

Okupljanje je na parkiralištu Delta odakle ćemo se automobilima uputiti prema Podkilavcu.

Iz Podkilavca krećemo u smjeru vrha Živenj, nastavljamo prema Kripnju i tu skrećemo lijevo u smjeru Nebesa - Gorničko - izv. Živica do pl. doma Hahlić gdje slijedi zasluženi odmor i okrepa. 

Nazad se vraćamo pod Planinu, pa po Kolcima do Podkilavca gdje završava naš izlet.

Vremenski i duljinski zahtjevnija tura stazom kojom možda niste do sada prošetali do pl.doma Hahlić pa eto prilike da to učinite u nedjelju 11.09. :).

Polazak je redovnom linijom Autotroleja za Platak u 9 sati sa terminala prigradskih autobusa na Delti.

Uspon na Snježnik organiziramo u okviru županijskog Festivala sportske rekreacije. Izlet se održava povodom obilježavanja Hrvatskog olimpijskog dana, s prikladnom skraćenicom HOD. Osim planinara, pozivamo i sve zainteresirane građane. Pogled s vrha Snježnika ubraja se u najljepše u Hrvatskoj.

Na stazu krećemo sa velikog parkirališta na Platku u 11 sati, nakon svečanog otvaranja Hrvatskog olimpijskog dana. Idemo preko grebena na vrh i spuštamo se kroz Grlo. Slijedi slobodno vrijeme za druge aktivnosti po izboru.

Koranski planinarski put je kružna planinarska staza koja počinje kod nekadašnje osnovne škole u zaselku Gnojnice i vodi uz ponor Jovac, pa kanjonom Korane, uz nekoliko živopisnih mlinica do mjesnog kupališta na Korani. Od kupališta staza oštro kreće prema Crkvenom, najvišem točkom puta (295 m) gdje se nalazi mjesna kapelica i ostaci crkve iz 15. stoljeća. Otuda staza nastavlja preko Crvenih stijena, s kojih se pruža prekrasan pogled na Koranu i mlinice, nazad do škole.

Staza ima šest kontrolnih točaka a za obilazak je potrebno 6 sati. Svaki planinar prosječne kondicijske spremnosti može je obići u predviđenom vremenu. Na stazi nema tehnički zahtjevnijih dijelova.

Kontrolne točke:

KT1: Gnojnice, škola
KT2: Ponor Jovac
KT3: Zekčanov mlin
KT4: Salopekov mlin
KT5: Crkvina (295m)
KT6: Crvene stijene

Subota 3.9.2022.
Gola Plješivica

Molimo vozače da se jave prilikom prijave.

Polazak s Delte u 7 sati preko Vratnika prema Otočcu i dalje prema Korenici. Putem ćemo se zaustaviti u selu Vrelo, pogledati izvor i natočiti vodu. U Korenici ćemo ostaviti automobile i započeti uspon prema Goloj Plješivici. Visinska razlika je 1000 m, završni dio je vrlo zahtjevan i ima alpski štih. Poslije odmora i fotografiranja (pečat je otkinut) i obilaska interesantne stijene Ličke kape, vraćamo se u Korenicu istim putem. Trajanje hoda oko 7 sati. Po silasku prebacujemo se u smještaj u privatnom objektu u kojem za večeru možemo organizirati roštilj. Zainteresirani svakako se pribilježiti prilikom prijave na izlet.

Nedjelja 4.9.2022.
Ozeblin

Po ustajanju i doručku (iz ruksaka) krenut ćemo prema Udbini. Nakratko ćemo se zaustaviti u Crkvi hrvatskih mučenika, zatim produžiti u smjeru Donjeg Lapca. S ceste nastavljamo šumskim putem do točke gdje ostavljamo automobile i započinjemo planinarski dio. Dio puta je šumska cesta nakon koje nastavlja pravi uspon. Na vrhu je travnata čistina s koje se lijepo vidi Lika na zapadu i Bosna na istoku. Zainteresirani udaraju pečat (KT HPO). Vraćamo se istim putem prema Udbini. Trajanje hoda oko 6 sati. Vraćamo se u Rijeku. Putem stajemo na vrilima Gacke.

Krećemo iz Rijeke u 9 sati redovnom linijom Autotroleja sa perona prigradskih autobusa na Delti.

Polazak na stazu je sa velikog parkirališta na Platku u 10 sati.

Jasenovica (1338 m) je šumoviti greben na zapadnoj strani Platka. Staza se kroz gustu bukovu šumu polako uspinje na vrh s kojega je osobito lijep pogled na obližnje vrhove Nacionalnog parka Risnjak - Snježnik i Guslicu.  

Nakon silaska s vrha, nastavljamo izlet prateći i dalje plavo-bijele markacije preko polja Veliki Pribeniš i Mali Pribeniš. 

Slijedi odmor u velikom ili malom domu, po želji i dodatna rekreacija na sportskim terenima.

Autobus polazi sa Platka u 18 sati.

Staza je dio Šetnica na Platku, kamenjakovog projekta realiziranog u suradnji sa Primorsko-goranskom županijom i Goranskim sportskim centrom. Danas će nam se u planinarenju pridružiti i zainteresirani građani, u sklopu županijskog Festivala sportske rekreacije. 

Ovaj vikend vas vodimo na dvodnevni izlet na sam jug Velebita.

Prvi dan nam je u planu obići jednu od najzanimljivijih i najljepših kružnih staza u Hrvatskoj, poučnu stazu Malog princa dok drugi dan idemo na jednu od najimpozantnijih krških tvorevina, Tulove grede.

Budući da smo svjesni trenutnih meteoroloških (ne)prilika, za nagradu ćemo se spustiti do još jedne krške ljepotice, rijeke Zrmanje.

1. DAN, SUBOTA

Okupljanje na parkiralištu Delta te polazak u 06.00. Vozimo se Jadranskom magistralom do Senja pa preko Žute Lokve dalje autocestom do Sv. Roka, Gračaca i u konačnici parkirališta na makadamskoj cesti koje će biti naša ishodišna točka. Ukupna duljina puta je oko 200 km, a predviđeno trajanje je 3 h + 45 min za kavu.

Poučna staza Malog princa je kružna staza izgrađena 2003. god. smatra se jednom od najljepših ali i najzahtjevnijih kružnih staza u Hrvatskoj. Staza je osigurana klinovima, sajlama i ljestvama te od planinara traži spretnost i iskustvo. Po završetku obilaska autima ćemo se vratiti u Sveti Rok gdje nas domaćini očekuju sa zasluženom večerom.

• Planirani početak ture: 10.00 h
• Trajanje ture: 8 h
• Dužina staze: 9 km
• Najviša točka: Bili kuk (1171 m)
• Ukupna visinska razlika uspona: oko 900 m
  
  

2. DAN, NEDJELJA

Doručak: 07.00 - 08.00
Polazak: 08.30

Nakon doručka i pozdravljanja sa domaćinima krećemo u daljnje avanture. Autima se vozimo "Majstorskom cestom" do parkirališta na prijevoju Prag (burobran) gdje ostavljamo vozila te krećemo na kratki ali zahtjevan uspon na vrh Tulove grede (1120 m).

Nakon odrađene ture nastavljamo se spuštati prema našem idućem odredištu, zaseoku Muškovci na Zrmanji. Ovdje možemo ručati i okupati se u Zrmanji (ponesite stvari za kupanje). Planirani polazak nazad za Rijeku bi bio oko 18.00 te povratak u Rijeku do 22.00h.

• Planirani početak ture: 10.00h
• Trajanje ture: 3 h
• Dužina staze 3,4 km
• Najviša točka: Tulove grede (1120 m)
• Visinska razlika uspona 321 m

Polazak iz Rijeke u 6 sati s Trga bana Jelačića. Dolazak do donje postaje žičare (gondola) i uspinje se 900 metara nadmorske visine.

Grupa A - Vožnja žičarom (gondolom) iz doline Kamniške Bistrice na Veliku planinu do gornje postaje (1412 m) - gostionica Zeleni Rob (1612 m) - Vrh Gradišće (1666 m) - Domžalski dom na Maloj planini (1534 m) gdje ćemo ručati. U povratku jama Veternica - gostionica Zeleni Rob (oko 15 h) - planina Konjščica - planina Dol - Kraljev hrib - donja postaja žičare.

Grupa B - Vožnja žičarom na Veliku planinu do gornje postaje (a može i dalje sedežnicom, koja je u uključena u cijenu) - vrh Gradišće (1666 m) - individualna šetnja po Velikoj planini i povratak do gostionice Zeleni rob (oko 15 h) te silazak do gornje postaje žičare i povratak u dolinu - Gostišće pri žičnici (540 m) gdje se čeka A grupa.

Velika planina se nalazi u Kamniško - Savinjskim Alpama kraj Kamnika. U Sloveniji "planinom" nazivaju pašnjake. Velika planina je najveće pastirsko naselje u Sloveniji, jedno od rijetkih sačuvanih naselja ove veličine u Europi. Prepoznatljivo je po svojoj autohtonoj arhitekturi, što predstavlja svojevrsni simbol Velike planine. Nazivaju ih pastirske bajte.

Od gornje postaje gondole do gostionice "Zeleni rob" hodamo oko 30 minuta.

Na vrhu Gradišće (1666 m), koji je ujedno i najviši na Velikoj planini, nalazi se upisna knjiga i žig. S vrha se lijepo vide vrhovi Kamniških Alpi -  Ojstrica, Brana, Raduha...

Sa vrha Gradišče krećemo prema Maloj planini uz kapelicu Marije Snježne - prvobitno podignuta 1938., porušena u Drugom svjetskom ratu te obnovljena 1988. na zahtjev pastira. Svake godine 5. kolovoza poseban je blagdan za pastire.

Posjetit ćemo i Preskarjev muzej (ulaznica za odrasle je 3 €, za djecu 1.5 €) gdje možemo kupiti sir trnič. Putem možemo kušati i druge specijalitete, npr. žgance s kiselim mlijekom.

Ručat ćemo na Maloj planini u Domžalskom domu. Domovi i pastirske kolibe su dobro opskrbljeni hranom i pićem.

Povratak je kružno prema gostionici "Zeleni rob", gdje se oko 15 sati odvajamo u dvije grupe. B grupa se spušta gondolom (oni koji su kupili povratnu kartu), a A grupa silazi oko 3 sata pješice preko planine Konjščica - planina Dol - Kraljev hrib - donja postaja žičare.

Danas posjećujemo pet vrhova uz nekadašnju Rapalsku granicu iz 1920. godine između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca te Kraljevine Italije. 

Idemo na Sorišku planinu u Julijskim Alpama i njenih pet lako dostupnih vrhova na visinama oko 1500 - 1600 metara: Šavnik, Možic, Slatnik, Lajnar i Drauh.

Početak i završetak kružne ture je kod doma Litostrojska koča na skijalištu (1307 m). 

Sa parkirališta Delta krećemo u 2 sata. Dolazak na Poklon (parkiralište ispred restorana Pansion "Učka") u 2.30 sati odakle krećemo na vrh Učke (Vojak 1396 m). Dolazak na vrh oko 4.30 h. Imamo priliku čekati izlazak Sunca oko 5.15 sati i uživati u predivnoj zori na Učki. Treba ponijeti topliju odjeću kako bi ugodno dočekali zoru na Učki.

Pohod "Zora na Učki" tradicionalno organiziramo u spomen na Avelina Ćepulića koji je sa prijateljima izveo prvi noćni uspon na Učku 04.07.1852. te ga opisao u časopisu Neven 13.07.1852 godine.

1-2.7.2022. Noćna vožnja do Prištine gdje stižemo u subotu oko 12 sati. Razgledavanje grada uz vodiče - nacionalna knjižnica, katedrala Majke Tereze, carska džamija sultana Mehmeda II Fatiha, muzej... Smještaj u hotel, večera i noćenje.

3.7.2022. Nakon doručka krećemo za Peć. Posjetit ćemo izvor Belog Drima, spomenik kosovskih mučenika, slapove Miruše, manastir. Smještaj u hotel u Peći, večera, noćenje.

4.7.2022. Nakon doručka krećemo kroz Rugovsku klisuru do sela Kućište u masivu Prokletija. Slijedi uspon na vrh Žuti kamen (Guri i Kuq, 2522 m), oko 9 sati hoda. Povratak u Peć, večera, noćenje.

5.7.2022. Nakon doručka krećemo preko Dečana do sela Junik i nastavljamo još sat vožnje terenskim vozilima. Uspon na Đeravicu (2656 m), najviši vrh Kosova, oko 8 sati hoda. Povratak u Peć, večera, noćenje.

6.7.2022. Nakon doručka putujemo u posjet vinogradima Rahovec. Prelazimo u sjevernu Albaniju - dolina rijeke Valbone, nacionalni park Valbona. Smještaj u Valbona Fusha e Gjes, večera, noćenje.

7.7.2022. Nakon doručka nastavljamo upoznavati Nacionalni park Valbona. Lakša grupa ide na prijevoj Qafta e Valbones (1870 m), povijesnu granicu plemena Krasnići i Šala. Teža grupa ide na Jezerski vrh (Maja Jezerce, 2694 m), najviši vrh Prokletija i cijeloga Dinarskog gorja. Smještaj u Valbona e Gjes, večera, noćenje.

8.7.2022. Nakon doručka krećemo za Prizren. Posjet tvrđavi, muzeju Albanske lige, učilište derviša Khalwati Tekke, džamija Sinan Paše... Smještaj u Prizrenu, večera, noćenje.

9.7.2022. Nakon doručka idemo na Šar planinu, vrh Velika Rudoka (2658 m), koji se također smatra najvišim vrhom Kosova, oko 9 sati hoda. Povratak u Prizren, večera, noćenje.

10.7.2022. Nakon doručka krećemo za Rijeku, gdje stižemo u noćnim satima.

U danima kad idemo planinariti po potrebi i dogovoru možemo organizirati lakšu grupu.

Planinarimo kroz tri države u jednom danu! Planinarske staze vode nas predjelima Karavanki na tromeđi Italije (Tre confini), Slovenije (Tromeja) i Austrije (Dreilaendereck).

Polazimo na stazu sa visine 825 m, nedaleko mjesta Rateče kod Kranjske gore. Put nas vodi uz crkvicu Majke Božje Snježne, pored brda Kavalarka pa na vrh Peć/Monte Forno (1510 m).

Nastavljamo do planinarskog doma Dreilaendereckhutte (1423 m) gdje imamo duži odmor. Zatim se preko Sovške planine spuštamo do autobusa koji nas čeka na Korenskom sedlu (1073 m).

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu i da to kažu u prijavi za ovaj izlet.

Okupljeni na željezničkoj stanici u Borutu oko 8.30 sati krećemo stazom sv. Silvestra prema crkvi sv. Mihovila na borutskom groblju. Staza je nazvana po crkvi koja je stajala uz put prema Draguću, ali se danas od nje gotovo ništa ne vidi. Uzbrdo se penjemo prema prvom vidikovcu s kojeg ćemo ugledati panoramu Borutskog potoka, zvonike Lindara, Gračišća, Gologorice, a potom Učku i Hum. Putem će nas s desne strane pratiti prastari suhozid koji je dijelom od 1525. do 1797. bio granica između austrijske i venecijanske Istre. Nastavit ćemo prema najvišem dijelu središnje Istre, gradine Stari Draguć na 503 m, od kuda se staza zaobilazno vraća na stazu prema Draguću. Stoga, ako je netko umoran i osjeća se ugodno u društvu "čuvara starog Draguća" (hrastovi prekriveni ''biskama''), tu će nas pričekati. U Draguću ćemo uživati u panorami i pogledati originalne crkvene freske. Nakon odmora vraćamo se malo istom stazom te se potom odvajamo prema selu Grdinići i Borutu.

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu i da to kažu prilikom prijave.

Dolaskom u Bašku krećemo sa parkirališta u 9 h. Uspon pored crkve Sv. Ivana do Mjesečevog platoa. Uspon nas dalje vodi preko starih i novih mrgara do Lokve Diviška. Sa vrha Diviške spuštamo se istim putem do lokve Kalić i uspona na Hlam. Sa Hlama se spuštamo prema Jurandvoru i na raskršću ispod Zakama spuštamo se u Jurandvor. U Jurandvoru ovisno o vremenu i umoru postoje dvije opcije. Prva da se ravno vraćamo u Bašku. Druga da obiđemo svetište Majke Božje Goričke. Ova druga zahtjeva još 45 minuta hoda. U popodnevnim satima povratak u Bašku.

Na navedenom izletu ćemo ovjeriti nekoliko kontrolnih točaka Camino Krka. Svi zainteresirani mogu kupiti za 10 kn dnevnike Camino Krk u PD Kamenjak.

Molimo članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu i da to kažu u prijavi za ovaj izlet, kako bismo svima omogućili sudjelovanje.

Jedna od najpoznatijih kružnih planinarskih staza u Istri. Staza je duga oko 18 km. U Buzetu prelazimo mostić preko rijeke Mirne gdje parkiramo. Odatle krećemo lijevom stranom rijeke Mirne. Putem ćemo vidjeti stare kamene mostove, okna nekadašnjih rudnika ugljena te kamene kuće obrasle bršljanom. Dolaskom u selo Kotli napravit ćemo malo veću pauzu nakon čega nastavljamo prema sedmom slapu. Rijeku Mirnu prelazimo još tri puta te se vraćamo do početne točke staze.

Krećemo od željezničkog kolodvora u Vrbovskom do izvora Kamačnik. Staza vodi uz korito, djelomično po stjenovitim rubovima kanjona i drvenim mostićima. Atraktivnom stazom za oko 1 sat stižemo do izvora Kamačnika, malog jezerca plavozelene boje na 410 m nadmorske visine.

Vraćamo se do zadnjeg mostića odakle počinje uspon za Klek. Ovdje se lakša grupa vraća do autobusa istom stazom. Iz Vrbovskog autobusom odlaze za Bjelsko odakle kreću na Klek, oko 1 sat do planinarskog doma i još 30 min do  vrha. Nakon uspona, odmor u domu do dolaska teže grupe.

Teža grupa nastavlja uspon iz Kamačnika na Klek. Prije uspona na vrh Kleka posjetit ćemo i Klečice. S vrha se pružaju lijepi vidici prema Ogulinu i jezeru Sabljaci, Bjelolasici, a pogled posebno privlače slikovite stijene Klečice koje smo obišli.

Svi zajedno spuštamo se od doma do Puškarića, gdje nas čeka autobus za Rijeku.

Nakon kretanja iz Rijeke spavuckamo dobrih dva i pol sata u autobusu sve do Baških Oštarija gdje ćemo popiti jutarnju kavu u Hostelu Baške Oštarije, nakon čega nas autobus vozi još 2 km do polazne točke planinarskog puta – prijevoja Takalice.

Sa prijevoja se uspinjemo šumskim pa kamenitim putem do vrha Veliki Sadikovac gdje uživamo u prekrasnim vidicima s jedne strane na more a s druge strane na Liku.

Potom se spuštamo niz Veliki Sadikovac zapadno prema makadamskom putu kojim pristupamo na stazu za Sladovačko brdo. Na vrhu Sladovačkog brda slijedi nam još malo guštanja u vidicima a potom nastavljamo preko vrhova Jelarje (1173m) i Debela kosa (972 m) do Kubusa (Ure) gdje sad uživamo u vidicima na Karlobag, Pag i cijeli Velebitski kanal. Vraćamo se drugim putem kojim se spajamo na poučnu stazu Terezijana te vraćamo do Hostela Baške Oštarije gdje se možemo okrijepiti, pojesti i popiti, a također i kupiti domaće sireve u lokalnoj sirani "Vegium".

Oko 18 - 19 sati krećemo natrag prema Rijeci.

Sveta Gera, najviši vrh Žumberačke gore u blizini slovenske granice, općina Žumberak. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok.

Iako je hrvatsko ime za taj vrh Sveti Ilija, naziv je gotovo zaboravljen te se češće koristi stari slovenski naziv Sveta Gera. Slovenci vrh zovu i Trdinovim vrhom prema svom književniku Janezu Trdini. Crta državne granice sa Slovenijom vodi kolnim putom po samom hrptu. S hrvatske se strane nalazi grkokatolička kapela sv. Ilije u kojoj je uređeno jednostavno planinarsko sklonište, a desetak metara od nje, sa slovenske strane, konzervirani ostaci kapele Sv. Jere. Vrhom dominira 80 m visok telekomunikacijski toranj na slovenskoj strani, a s hrvatske je strane vojarna koja će nakon odlaska vojske biti preuređena u planinarski dom. Najviša točka označena je visokim betonskim geodetskim stupom s kojeg se pruža izvanredan vidik na sve strane (uspon na stup zahtijeva priličnu penjačku vještinu).

Žig: na zidu u bazi piramide

Itinerar:

Staza br. 26 Sošice - Boići - sv. Gera (oko 2.30 h hoda) - 8,1 km

Staza br. 32 Sv. Gera - Sekulići - pl. kuća "Boris Farkaš" (oko 1.30 h hoda) - 5,5 km

U planinarskoj kući "Boris Farkaš" ćemo imati odmor i bit će moguće ručati (grah s kobasicom).

Nakon ručka i odmora nastavit ćemo pješice do Sošica stazom br. 31 Sekulići - Sošice (oko 2,15 h hoda) - 7,9 km

Nalazimo se na Delti, pokret je u 7.45 sati, a put vodi od Konta preko Hartere ka Matešićevom mlinu, pa preko Pašačkog mosta do Grohova i duž jezera Valići.
Potom kroz Drastin i Lukeže do Martinova Sela, dalje u Baštjane, Trnovice i Kukuljane do izvora Rječine.
Kraću pauzu radimo na Pašačkom mostu, okrepu u Lukežima a u Martinovom selu imamo standardni posjet Gašparovom mlinu u kojemu se već četiri stoljeća, uz pogon vode Rječine i izvanredne drvene konstrukcije, pšenica i kukuruz ispod teškog kamenog kola pretvaraju u fino mljeveno brašno, od kojeg se priprema palenta kompirica i razne domaće delicije..
Tko se ne osjeća za nastaviti dalje može prošetati od Martinovog sela do autobusne stanice u Jelenju i sjesti na autobus br. 12 za Rijeku ali o tome obavezno obavijestiti vodiča. Iz Jelenja autobus za Rijeku polazi u 14.50 sati.
Svi ostali nastavljaju dalje za Kukuljane pa do izvora Rječine i nazad do Kukuljana gdje sjedamo u autobus redovne prigradske linije 12 koji kreće za Rijeku u 16.35 sati i bilo bi poželjno njega uhvatiti jer sljedeći autobus kreće tek u 18.45 sati. Vožnja traje četrdesetak minuta i na Fiumari smo oko 17.15 sati.

Krećemo u 7 sati sa parkirališta Delta. U Bašku dolazimo oko 9 h. Krećemo na uspon prema Jurandvoru - Batomlju - Lipica - Zminje - Obzova (za uspon nam je potrebno oko 3 sata i stižemo na vrh Obzove koji je visok 569 m). Dalje nam slijedi spuštanje preko Brestovice - Velog Vrha - Punta (za silazak do Punta nam treba oko 2 sata). Od Punta do Kornića daljnjih 1 h. S obzirom na grupu i na pauze koje ćemo imati na Caminu bit će nam potrebno oko 8 sati. Po dolasku u Kornić trebamo prijevoz vozača do Baške po vozila.

U subotu 23.04.2022. godine sastanak sa djelatnicima šumarije Skrad će biti u 10.00 sati centru Moravica kod marketa Gavranović.

Ovo je lokacija na Google maps:

https://goo.gl/maps/cWVY3CbTqFnHUxe78

Sama lokacija sadnje je na cesti između sela Matići i Donji Vukšići:

https://goo.gl/maps/GtsGBShsbrpJWak17

Sadit će se smreke.

Svi sudionici sadnje sa sobom neka ponesu jače cipele (gojzerice, tenisice…..), rukavice, odjeću za teren (topliju).

Tko ima neka ponese vrtni alat (kramp, budak…).

Obavezno vodu i po potrebi hranu.

Tijekom planinarskog proljetnog odmora na Braču proći ćemo otok uzduž i poprijeko, okolo i naokolo:

Vrhovi i vidikovci: Vidova gora, Veli Gažul s planinarskom kućom, Velo brdo, Draževac (sv. Mihovil), Martinje brdo, Mala Bračuta, Makova glava, Golo brdo...

Zlatni rat, Pustinja Blaca, Zmajeva pećina, Ivončeve špilje...

Uvale Trstena, Lovrečina, Luka, Točinjak, Rasotica, Puntica, Mala i Vela Farska, Lozna, Blaca...

Bol, Sumartin, Povlja, Pučišća (klesarska škola), Postira, Dol, Škrip (muzej otoka Brača), Supetar, Mirca, Sutivan, Bobovišće, Milna....

Posjetit ćemo svih 12 kontrolnih točaka otočke pješačke obilaznice "Via Brattia".

Pet polupansiona (doručak i večera) u hotelu Pastura (Postira): dvokrevetna 1.300 kn, doplata za jednokrevetnu 300 kn, dijete u trokrevetnoj do 12 godina gratis, dijete 13-18 godina 650 kn.

Bus koji je cijelo vrijeme s nama 600 kn, za djecu 250 kn. 

Bit će prilike i za degustacije u konobama u vrijeme ručka, detalji pred polazak... 

Prijave do popunjenja uz uplatu prve rate najmanje 400 kn.

U slučaju odustajanja iz bilo kojeg razloga uplata se vraća samo kad se mjesto popuni s liste čekanja. 

Na listu čekanja ulazi se s uplatom najmanje 400 kn.

Pohod kreće iz Novog Sela Okićkog u 10 sati (odakle je onomad krenula i Dragojla Jarnević). Godine 1834. ilirka Dragojla Jarnević uspela se, bosonoga, kroz stijene na vrh Okića, što se smatra prvim penjačkim usponom u povijesti hrvatskog planinarstva.

P.S. Par automobila ćemo premjestiti na cilj.

Lagano, jedan sat hoda do raskršća, te još 15-tak minuta dok dođemo pod Dragojlinu stazu.

Molim vas za punu pozornost kad krenemo na stazu, jer uspon nije bezazlen! Pazite kako hodate i nastojte ne odranjati kamenje. Ukoliko se to i dogodi, molim vas da povičete "KAMEEEEEN!!!" Na stazi će biti vodiča PD "Željezničar" Zagreb koji organiziraju pohod, pa vas molim da ih slušate, ako vas zamole da malo pričekate ili tome slično.

Penjanje po stazi koja je osigurana sajlom (ferata) traje oko jedan sat, i oko 12,15 bi trebali svi biti na starom gradu Okiću. Tu će nas dočekati članovi PD "Željezničar" sa aperitivom i malom okrepom.

Okićka gradina prvi se put spominje 1183. godine, a zna se da je služila do 1616. godine. Okić grad s okolicom je 1970. proglašen zaštićenim krajolikom. Stijene s južne strane Okića odavno se koriste kao alpinističko vježbalište.

S Okića se pruža dobar vidik na Medvednicu, Zagreb, Pokuplje i s druge strane na Plešivicu. 

Žig HPO pričvršćen je na zidinama starog grada.

Uz druženje, fotografiranje i čašćenje, zadržat ćemo se otprilike do 13 sati kad ćemo se uputiti turističkom stazom do Doma "Maks Plotnikov" pod Okićem (411 m). Tu ćemo imati vrijeme za jelo i piće, do 14 sati. Dočekat će nas i glazba i veselo raspoloženje.

Poslije možemo, nakon odmora, od doma na poučnu stazu oko Okića - tzv. "Okićnica".

U Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje, otvorena je 2017. godine nova poučna staza "Okićnica". Počevši od Planinarskog doma Maks Plotnikov, duž staze duge 2,5 km (oko 1,15 sati hoda), ona kružno vodi oko Starog grada Okića, smještenog na 499 metara visine. 

Kroz deset poučnih tabli ispričana je priča o jednom od najstarijih očuvanih plemićkih gradova kontinentalne Hrvatske, strateškoj važnosti koju je imao u zaštiti sjeverozapadnih hrvatskih krajeva, obranama od Mongola i turskim opsadama I na kraju, njegovom propadanju nakon što je minula turska opasnost.

Također je obuhvaćena i geološka prošlost ovog područja, opisani su arheološki nalazi iz vremena prije hrvatskog naseljavanja ovih prostora te opisana kultura življenja podno starog grada do početka prošlog stoljeća, kao i o važnosti koju Okić ima u povijesti hrvatskog planinarstva.

Tko ne želi na poučnu stazu, može nas čekati u domu.

Zabava u domu traje do 16.30 sati (a možda krenemo i prije), kad ćemo se otputiti cestom prema Terihajima gdje nas čekaju automobili.

Poslije, fakultativno, do Samobora na kremšnite.

1. KAKO DO NOVOG SELA S DELTE U RIJECI

2. KAKO DO TERIHAJA OD NOVOG SELA (upute za vozače koji ostavljaju automobile na kraju pohoda)

Polazak iz Rijeke u 6.30 u pravcu Kalničke gore i planinarskog doma Kalnik.

1. dan (oko 5-6 sati hoda)

Od doma krećemo na POUČNU STAZU NA KALNIKU (kružna staza – 2.5 sata hoda). Nakon obilaska grupa se dijeli u dvije grupe A i B te krećemo po poznatoj STAZI 7 ZUBA prema vrhu Vranilec (643 m – HPO- oko 1 sat hoda u jednom smjeru). B grupa prolazi stazu i svih sedam zubi, a A grupa ide lakšom stazom do vrha. Povratak je lakšom stazom za obje grupe.

Kratak odmor za organizaciju smještaja u domu i okrepu. U popodnevnim satima u planu je obilazak starog grada/utvrde Veliki Kalnik. Ovisno o vremenu i želji za dio grupe moguć odlazak istaknutih vidikovaca istočno od planinarskog doma ("Kalnička greda").

2. dan (5-6 sati hoda)

Ustajanje u 6.30 i polazak u 7.00 za Novi Marof selo Mađarevo. Kratak uspon do planinarske kuće Grebengrad gdje se pridružujemo tradicionalnom pohodu "Pohod planinarskim putom Po starim gradovima Ivanščice" koje organizira HPD Oštrc, Zlatar.

U planu je prolazak prve od tri etapa pohoda koja obilazi dionicu Grebengrad - Pusta Bela, moguće kupiti dnevnik obilaznice kod organizatora.

Završetak pohoda je kod planinarske kuće na Pokojcu odakle se spuštamo do autobusa.

Povratak u Rijeku u večernjim satima.

Polazak sa parkirališta na Delti u 7.30 sati. Po dolasku u Veprinac razgledavamo Veprinac i crkvu sv. Marka koja datira iz 14 st. u vrijeme grofova Devinskih. Iz Veprinca odlazimo na obližnji vrh Orjak a od njega na Majkovac. Put nas dalje vodi preko Zvončevog vrha na Budišinac i do lovačke kuće Brdo. Od lovačke kuće se vraćamo na Veprinac gdje završava kružni dio izleta. Predviđeno vrijeme obilaska je 6 sati. Na predviđenom izletu obići ćemo 6 kontrolnih točaka Opatijske planinarske obilaznice.

TREĆA SREĆA!!!

Nakon dvaput odgođenog izleta u 2021. zbog vremenskih neprilika, probat ćemo sada. Valjda neće i ovaj put biti kišovito.

Ova kružna land-art staza predstavlja spoj umjetničkih intervencija u formi land-arta i prirodnih ljepota Ćićarije, odnosno njezinih južnih predjela oko litica Stražice i pašnjaka Sapaćice.

Vodeća misao staze jest razvijanje svijesti o važnosti povezanosti čovjeka i prirode. Čovjek je, bez obzira na otuđenost i užurbanost današnjeg načina života, neodvojivi dio prirode. Dok šećete udahnite mirise šume, osluhnite njezine zvukove, opipajte vlažnu zemlju pod prstima, osjetite moćnu energiju prirode oko sebe. Ne zaboravite potražiti radove land-arta koji će vas potaknuti na promišljanje i meditaciju. Zastanite u tišini, osjetite prirodu i povežite se s njom dok promatrate umjetničko djelo. Izlet započinjemo sa Poklona, gdje ga i završavamo.

O STAZI

KARTA STAZE

VODIČ

Tuhobić, 1106 mnv, jedna od kontrolnih točaka HPO-a kao i Goranskog planinarskog puta. Na stazu krećemo nedaleko od Gornjeg Jelenja gdje parkiramo automobile.

Zanimljivost Tuhobića je da predstavlja prirodnu granicu između goranske i primorske vegetacije. S njega se pruža odličan pogled na Riječki zaljev, Učku, Snježnik, Risnjak, jezera Lepenicu i Bajer.

Sa svoje goranske strane Tuhobić se spušta u dolinu Lepenice kamo ćemo se i mi spustiti na okrepu (kava ili neki drugi napitak ljubaznih domaćina).

POPUNJENA SU DVA AUTOBUSA!

Polazak autobusom sa Jelačićevog trga u 7 sati. Autobusom odlazimo do Krka gdje u Malinskoj možemo popiti kavu. Daljnji put nas vodi do Milohnića gdje napuštamo autobus i krećemo prema Glavotoku. Na trećem kilometru puta imamo organizirano piće dobrodošlice nakon čega idemo do Glavotoka i posjećujemo franjevački samostan i crkvu. Put nas dalje vodi kroz kamp Glavotok do crkve sv. Krševana. Za taj put nam treba oko 1 sat. Kroz šumarke dolazimo do stoljetnih hrastova i dalje do uvale Čavlena gdje dolazimo za narednih 1,30 sati. Tu ćemo kraj mora napraviti pauzu nakon koje krećemo prema Portu i na putu ćemo obići križni put kod Fumka odakle se pruža fantastičan pogled na Kvarnerski zaljev. Za taj dio puta nam treba 1 sat hoda. Od Fumka do našeg cilja u Portu nam treba još jedan sat hoda. U Portu ćemo razgledati lapidarij i franjevački samostan. Nakon cjelodnevnog druženja odlazimo autobusom direktno u Dražice na Grobniku na druženje uz zasluženi ručak.

Buen Camino!

Nakon okupljanja na parkingu Delta vozimo kroz tunel Učka do zaseoka Vranja. Netaknuta priroda, plodna Boljunska dolina, povijesno – kulturna baština i nezaobilazna tradicionalna gastronomija glavni su aduti ovog kraja. Pješačka staza od Vranje do Boljuna prava je prilika da na jedinstven način doživite te istarske adute.

Pješačka staza Aurania nastala je sa zamisli da se povežu dvije točke, dva nekadašnja istarska”stražara” – utvrda Aurania po kojem staza nosi ime i kaštel Boljun koji se nalazi na obližnjem brežuljku, a na strateškoj poziciji  je opstao stoljećima. Šetnja između ta dva stražara je duga 11 kilometara te zbog dinamične i atraktivne konfiguracije terena se čini itekako zanimljivom.

Iz središta Vranje krećemo po označenoj stazi u smjeru Sergovije te po atraktivnom koritu Rušanskog (Vranjskog) potoka. Slijedi uspon do Boljuna gdje ćemo predahnuti uz pogled na plodnu dolinu Boljunčice i masiv Učke. Iz Boljuna nastavljamo najprije asfaltnom dionicom, a potom i šumskom stazom kroz šumu borova, hrastova i graba, ali i napuštena sela Šekulini i Vukovije. Kružnu turu zaključujemo u Vranji.

Polazak je u 7.30 sati sa parkirališta na Delti. Autima idemo preko Zvoneće do Škrapne. Od Škrapne idemo pješice do bivšeg doma na Lisini. Od doma idemo na vrh Lisine 1185 m, na Šiju ili neki zovu Gomila 1234 m pa se spuštamo do Vodičke griže 1144 m. Odatle se vraćamo za dom na Lisini i natrag do Škrapne. Imate mogućnost kupiti vrlo dobar Lisinski dnevnik za 25 kn. Po završetku možemo se okupiti u Matuljima, slikati ispred slastičarnica Jadrana i Turističke zajednice kako bi potvrdili sve kontrolne točke. Na prvom obilasku Lisinske obilaznice okrijepili smo se u slastičarnici Marjana gdje smo pojeli odličnu istarsku maneštru za 30 kn, pa to možemo i ovaj puta. Tko voli može pojesti i odličnu pizzu.

Od planinarskog doma Sušak na Platku krećemo preko Cajtiga prema Velikom Risnjaku (1528 m). Ako uvjeti dopuste (bura i led), popet ćemo se i na sam vrh. Nakon kraćeg zadržavanja kod doma, vratit ćemo se preko Fratrovih dolaca na Platak.

Nakon okupljanja na parkiralištu Delta krećemo put Kraljevice u istraživanje bogate materijalne i duhovne baštine Zrinskih i Frankopana, moćnih velikaških obitelji koje su obilježile pet i pol stoljeća hrvatske povijesti. Priča o Frankopanima započinje u Dvorcu Nova Kraljevica, raskošnoj rezidenciji na ulazu u Bakarski zaljev. Unutar dvorca uređen je Interpretacijski centar kojeg ćemo obići na kraju predviđene ture, duge oko 13,5 km.

Iz Kraljevice krećemo obalnom šetnicom prema Bakarcu, uz pogled na Bakarski zaljev i tuneru, nakon čega slijedi uspon prema mjestu Hreljin i Starom gradu Hreljinu, gdje se nalaze ostaci frankopanskog srednjovjekovnog grada. Slijedi odmor uz nezaboravni pogled koji seže prema otocima, Krčkom mostu i Rijeci.

Sa Hreljinske gradine slijedi spust prema Križišću te uz brzu cestu natrag do Kraljevice gdje nas u Interpretacijskom centru Nova Kraljevica čeka priča o životu, moći i bogatstvu ali i tragičnoj smrti posljednjih Zrinskih i Frankopana.

Povratak u Rijeku u ranim poslijepodnevnim satima.

Krećemo ispred trgovina Konzuma u Rukavcu. Staza nas vodi na planinske vrhove Orjak 706 m, Beljač 784 m, Crni vrh 1031 m pa preko bivšeg planinarskog doma Lisina na Kućeli i natrag u Rukavac. Predviđeno vrijeme hoda je oko 7 sati. Lisinska obilaznica ima 10 kontrolnih točaka. Mi ćemo na ovom izletu ovjeriti 6 kontrolnih točaka. Ostale 4 kontrolne točke ovjerit ćemo na idućem izletu kojeg ćemo organizirati u veljači. Planinarski dnevnik košta 25 kn i moći ćete ga kupiti kod vodiča. Uz planinarski dnevnik svaki sudionik dobiva vrlo lijepu značku.

Tradicionalni kamenjakov zimski uspon na Zavižan ovaj put kreće iz Gornje Klade. Prolazimo kroz raznovrsne vegetacijske pojase velebitskog Podgorja u bjelinu zavižanskih vrhova.

U subotu dolazimo do doma te nakon odmora posjećujemo vrh Veliki Zavižan. U nedjelju ujutro penjemo se na Zavižanski Pivčevac te nakon odmora u domu slijedi povratak u Gornju Kladu.

Molimo planinare koji imaju auto da to jave u prijavi za ovaj izlet.

Nakon ugodne vožnje autobusom od Jelačićevog trga stižemo do Vagabundine kolibe (868 m).

Uobičajeni šušur oko kolibe ove godine će izostati ali planinarski dio, uspon na Viševicu (1.428 m), ide po planu. Staza je srednje teška i tradicionalno na ovom pohodu prekrivena snježnim pokrivačem pa nemojte zaboraviti štapove i gamaše. Tko ima dereze neka ih ponese i prošeta ih malo...

S vrha se pruža lijep pogled na okolne planine i doline.

Grupa A i B: Uspon od Bjelskog do planinarskog doma "Klek" (1000 m) - oko 1 sat hoda
Grupa A: Nakon dolaska do planinarskog doma, nastavlja do vrha Kleka.

Tradicionalni je prilaz iz sela Bjelskog na cesti Ogulin - Jasenak. Razmjerno je strm, ali je najkraći. Nakon 50' uspona kroz šumu stiže se do planinarskog doma Klek pod vršnom stijenom. Uspon od doma na sam vrh traje 30', a na usponu se treba mjestimično koristiti i rukama (postavljene su sajle za osiguranje). Uspon na vrh može biti za kišnog vremena ili po snijegu vrlo opasan. Na vrhu treba izbjegavati približavanje rubu stijene jer to može biti pogibeljno.

S vrha se pružaju lijepi vidici prema Ogulinu i jezeru Sabljacima, Bjelolasici, a pogled posebno privlače slikovite stijene Klečice.

Klek je istaknuta planina na rubu Velike Kapele, iznad grada Ogulina. To je jedno od najatraktivnijih i najpopularnijih planinskih odredišta u Hrvatskoj. Ima oblik 3-4 km dugog hrpta strmih strana, na čijem vrhu je 200 metara visoka stjenovita glava. Prema narodnoj predaji, vrh Kleka je okupljalište vještica u olujnim noćima pa su one postale svojevrstan simbol Kleka i Ogulina. Klekova stijena ispod vrha bila je prva škola hrvatskih alpinista i u njoj je izveden velik broj prvenstvenih penjačkih uspona.

Oko 14 sati spuštamo se za Bjelsko te nastavljamo put za Ogulin. Svi zainteresirani posjećuju Zavičajni muzej u Ogulinu (ulaz oko 14-15 h) gdje se nalazi između ostalog i alpinistička zbirka. Unutar zbirke se nalazi obvezni žig za Hrvatsku planinarsku obilaznicu.

Ogulin je za planinare važan jer je odavde 1874. godine započeo razvitak hrvatskog planinarstva i alpinizma. U ogulinskom Zavičajnom muzeju smještena je alpinistička zbirka, a osim nje posebno su zanimljivi spomen soba književnice Ivane Brlić-Mažuranić i prostorija u kojoj je mjesec dana bio zatočen Josip Broz Tito. U alpinističkoj zbirci mogu se vidjeti zanimljivi izlošci poput dnevnika i cipela prvih penjača na Kleku, kamen s vrha Mount Everesta koji je donio Stipe Božić, dokumenti i slike s hrvatskih himalajskih ekspedicija i drugo.

Žig se može dobiti kod kustosa Zavičajnog muzeja u Frankopanskoj tvrđavi. U slučaju da je muzej zatvoren, treba se fotografirati ispred muzeja ili u dnevnik HPO-a utisnuti metalni žig koji se nalazi na stijeni sa spomen-pločama stradalim alpinistima u dvorištu pored dvorca.

Nakon razgleda, ako prilike dozvole, idemo do mini sirane Mišćević u Josipdolu (oko 12 km od Ogulina) na degustaciju sireva i piće dobrodošlice. Sirevi se mogu kupiti u dotičnoj sirani.

Polazak u 8 h ispred pošte u Klani. Na vrh Pliša odlazimo u pravcu pilane. Povratak preko Vrha Grmade do Lisca i lovačke kuće " Prve njive " gdje će biti moguće ovjeriti dnevnike. Ulazak u lovačku kuću nije moguć. Vraćamo se u Klanu gdje ćemo na gradini staviti pečat Riječke obilaznice.