Planinarsku godinu i blagdanske dane završiti ćemo zanimljivim, kratkim i laganim izletom u blizini Rijeke.

Molimo sve planinare koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, gdje će se popuniti potreban broj vozila.

Nakon polaska vozilima s Delte pješačku turu započinjemo u 9.30 sati ispred malog doma na Platku. Obilazimo greben i vrh Sleme sa sjeveroistočne strane. Uspinjemo se prvo na Tresku (1234 m) s koje se pruža otvoren pogled na Grobničke Alpe, Kvarnerski zaljev i riječko zaleđe. Kružnom stazom vraćamo se prema malom domu. Prije povratka na početnu točku uspinjemo se do šumovitog vrha Sleme (1327 m) s kojeg ćemo vidjeti Risnjak, Radeševo, Snježnik i Guslicu sa sjeverne, a Kvarnerski zaljev s južne strane vrha. U slučaju snijega vodič će turu prilagoditi uvjetima.

Idemo istražiti riječko zaleđe. Krećemo hodati od ž. stanice Škrljevo. Nakon 2 sata hoda dolazimo na Veliko Lukovišće (654 m), vrh s lijepim pogledom na Risnjak i Hahliće. Staza je dosta zarasla. Nakon odmora spuštamo se do podnožja Matusajne. Ovaj puta ne idemo na Matusajnu nego nastavljamo do Hreljinskog polja. Dalje se uspinjemo na Ljubibelj (704 m). Sa Ljubibelja se lijepo vidi cijeli Kvarner. Nakon uživanja u pogledu i marende nastavljamo do ž. stanice Plase. Vlak imamo u 17.48 sati tako da nećemo žuriti nego ćemo uživati u prirodi i branju šipka.

Staza je na nekim mjestima prilično zarasla tako da se pripremite na provlačenje kroz žbunje.

Vlak kreće u 07.35 h. Na stanici budite 15 min ranije da pokupimo novac i kupimo karte. Donesite sitan novac.

Nadajmo se lijepom vremenu i dobrom druženju. Ajme kako će nam biti lipo!

Ako netko ne slavi Dan republike može nam se pridružiti na uvijek dragom bodulskom planinarenju.

Ovaj puta nećemo objaviti rutu, prepustit ćemo se vremenu koje nas zatekne, dobroj volji i raspoloživom vremenu, nakon što odradimo osnovni cilj - Mjesečev plato.

Po završetku vjerujem da bi svi rado sjeli uz obalu Baške i završili izlet jednim osvježavajućim pićem.

Molimo sve planinare da na Deltu dođu svojim autom, gdje će se popuniti potreban broj vozila pa krećemo u Podkilavac.

Nakon okupljanja na Delti krećemo automobilima prema Mošćenicama. Polazak s glavnog trga u Mošćenicama u 9h, odakle krećemo prema vrhu Perun (881 nm).

Na istočnim padinama Učke, proteže se dubok i tajnovit klanac koji skriva priču stariju od tisućljeća. Ovi obronci bili su od posebna značenja za prve slavenske doseljenike na Kvarner, a Perun je dobio ime po slavenskom bogu nebesa i gromova. Uz mitsku dimenziju ovog prostora, uživat ćemo u izuzetnoj ljepoti krajolika te uspomene na težak nekadašnji život ljudi ovoga kraja.

Vrh Perun ujedno je dio povijesno-mitološke i poučne staze Trebišća-Perun, koja nas kroz informativno-edukativne ploče upoznaje s elementima staroslavenske mitologije. Tu ćemo naići i na skulplturu boga Peruna, drveni totem koji simbolički prikazuje boga Peruna kako gleda na sve četiri strane svijeta.

Preko visoravni Petrebišća stižemo u Trebišća, selo skriveno u dubini kanjona, koje obuhvaća nekoliko tradicijskih objekata i ostatke nekadašnjeg mlina, okruženo hladom duboke šume i slapovima potoka.

Nakon odmora u ovom mitskog zaseoku, vraćamo se preko Grabrove u Mošćenice, srednjovjekovni gradić smješten na brežuljku, na nadmorskoj visini 175 m iznad Mošćeničke Drage, s prekrasnim pogledom na Kvarnerski zaljev, more i otoke.  Razgled stare jezgre i povratak u Rijeku u poslijepodnevnim satima.

Molimo sve planinare da na Deltu dođu svojim autom, gdje će se popuniti potreban broj vozila.

Polazak sa Delte u 8 sati za Pazin. Tu se nalazimo sa domaćim planinarima i krećemo na kružnu stazu oko Pazina. Po završetku mogućnost objeda uz degustaciju mladog vina. Staza nije teška ali je potrebna oprema adekvatna vremenskim prilikama - neprilikama.

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu gdje ćemo popuniti potreban broj vozila. U 8.00 h krećemo sa Delte prema Brseču. Put traje nešto manje od sat vremena. U Brseču parkiramo aute i krećemo na uspon prema Sisolu (PP 720+701). Nakon vrha Sisol (835 m) i kraćeg odmora krećemo prema vrhu Šikovac (780 m), usput prolazimo kraj prirodnog okna Provrtenica (PP 701+700). Nakon Šikovca idemo put Brseča gdje je moguća šetnja tim prelijepim srednjovjekovnim gradićem. Povratak u večernjim satima.

Vrh Sisol

Sisol je stjenovit vrh strmih strana koji dominira u južnom dijelu hrpta Učke, tamo gdje se hrbat sužava u oštar greben. Na istarsku se stranu Sisol ruši strmim stijenama prema Čepićkom polju, a s kvarnerske strane kao odrezan tone u more. Vrh je označen kamenom geodetskom oznakom.

Dnevnici

Hrvatska planinarska obilaznica, Oko riječkih baklji, 40 vrhova za 40 godina PD Kamenjak, Istarski planinarski put (IPP), Labinski planinarski put,

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, gdje ćemo popuniti potreban broj vozila.

Vozimo se Jadranskom magistralom do Selca, a onda skrećemo lijevo za Bribir i dalje za Lukovo. Tu na odvojku makadama za pl. kuću Kurin (830 m/nm) iskrcavamo planinare, a vozači idu ostaviti vozila kod Vagabundine kolibe. Od Kurina svi skupa krećemo put Zagradskog vrha (1187 m). Put traje oko 2,5 h. Sa Zagradskog vrha spuštamo se do Vagabundine kolibe gdje uz okrepu završava naš izlet. Predviđeno trajanje izleta je 5 h sa visinskom razlikom od 357 m.

Ovo je jedan od uspona na Obruč i Hahlić po manje znanim i prakticiranim putovima.

Uspon ćemo podijeliti na dvije grupe – lakšu i težu, no obje su zapravo srednje teške hodačke ture.

Teža grupa ići će od Studene preko Rimskog zida na Koreniku (ostaci vojnih objekata), vrh Vojak (916 m) te na Obruč (1376 m) gdje ćemo uživati u vidicima a zatim se spušta do doma na Hahliću (1097 m). Nakon odmora vraćamo se preko Podplanine i Korenike otkuda je došla lakša grupa natrag u Studenu. Sve zajedno oko 23 km ili svojih 7-8 sati hoda sa oko 1300 metara sveukupnog uspona.

Lakša grupa ide preko Rimskog zida i Korenike (ostaci vojnih objekata), tu se odvaja od teže grupe i ide direktno za Hahlić (1097 m). Nakon odmora u domu vraća se istim putem natrag ovaj puta zajedno sa težom grupom. Sve zajedno oko 20 km ili svojih 6-7 sati hoda sa oko 1000 metara sveukupnog uspona.

U povratku po dogovoru možemo prijeći i preko Ćunine glave (1158 m) koja se nalazi u blizini doma Hahlić gdje i lakša grupa može uživati u vidicima.

Nakon kave negdje pod Velebitom dižemo se cestom iz Karlobaga do sela Sušanj, gdje krećemo prema poučnoj stazi Terezijani. Kod sela Konjsko skrećemo na Terezijanu, sa lijepim vidicima na Podgorje, more, otok Pag...

Na raskršću lakša grupa nastavlja lijevo blagim usponom po Terezijani. Teža grupa produžava stazom do obzidane lokve za napajanje stoke iznad Konjskog pa šumom do raskršća u Jurkovoj dolini. Ne idemo dalje prema Raminom koritu i Šugarskoj dulibi nego skrećemo lijevo blagim usponom do grebena Sladovačkog brda. Slijedi završni spust u Baške Oštarije. 

Okupljanje na trgu bana Jelačića i polazak u 6:00. Vožnja po magistrali do parkirališta ispod planinarskog doma na Zavižanu, uz usputnu kavu i čaj. 

Zavižan - Rossijeva koliba

Na Premužićevu stazu krećemo od Zavižana te nakon 2,5 sati hoda stižemo u Rožanske kukove i prve točke našeg izleta Rossijeve kolibe (1580 m). Uz nekoliko usputnih zaustavljanje za odmor i uživanje u pogledu, mogući su usponi na Veliki Zavižan (1676 m) i  Gromovaču (1676 m).

Rossijeva koliba - Planinarska kuća Alan

Nakon dužeg odmora u srcu Rožanskih kukova nastavljamo put prema drugom i završnom cilju našeg izleta planinarska kuća Alan (1340 m). Mogući usputni usponi su Crikvenu (1641 m) i Seravski vrh (1661 m) za još malo uživanja u prekrasnim pogledima.

Nakon odmora u planinarskoj kući i okolici ukrcavamo se u autobus i krećemo nazad u smjeru Rijeke, povratak planiran u večernjim satima.

Ukupna dionica izleta 16 km + usputni usponi na obližnje vrhove.

Premužićeva staza 

Stazu je projektirao i gradio inženjer šumarstva Ante Premužić, strastveni planinar i zaljubljenik u ljepote Velebita. Kasnije su je, graditelju u čast, hrvatski planinari prozvali njegovim imenom. Izgrađena je u periodu od 1930. do 1933. godine.

Dio staze koju prolazimo u našem izletu nalazi se u nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Ovo je ujedno za mnoge planinare i najljepši dio cijele Premužićeve staze jer se provlači kroz labirint Rožanskih kukova a vodi nas malo po sjevernim padinama (pogled na Liku), a malo po južnim padinama planine (pogled na more). Osim toga, ovo je i najviši dio staze (najviša točka staze je na 1620 m).

Uz stazu je postavljeno 26 poučnih ploča (poveznica na sadržaj ploča).

Vesela šarolika družina, od beba u naručjima do nona i nonića, zajedno s kućnim ljubimcima, okupit će se od 10.30 do 11 sati i krenuti u šetnju kamenjakovom Poučnom planinarskom stazom. U hladu jedne livadice ekipa Gradske knjižnice Rijeka sa suradnicima izvest će zabavni književni program. Slijedi uspon na vidikovac i spuštanje kružnom stazom na Bivio.

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, gdje ćemo popuniti potreban broj vozila.

U ovo doba godine uobičajeno posjećujemo izložbu slika u dobrinjskoj galeriji Infeld. Polazište ture će biti hotelsko naselje Haludovo. Nakon "prve pričesti" u Ribarskom selu krećemo uz more do ruševina Presidenta – nekadašnje perjanice krčkog turizma. Poslije kratke tihe "mise za žrtve tranzicije" nastavljamo prema Sv. Vidu, Rasopasnom, Sv. Vidu Dobrinjskom i stižemo u Dobrinj, cilj današnje ture.

Nakon užitaka koje će nam pružiti izložba, pogled s vidikovca i okrepa u konobi Zora, slijedi povratak u Malinsku preko Klanica, Mokratke do Rasopasnog. Tamo ćemo već ujutro ostaviti nekoliko automobila za prebacivanje vozača do Ribarskog sela.

37. Memorijalni pohod na Učku ima dvije staze:

Teža grupa kreće autima sa Delte u 7 sati. Polazak je iz Medveje, kroz Lovransku Dragu i preko sedla do vrha Vojak (1396 m) gdje stižemo oko podne. Uspon bi trebao trajati oko 4 sata, a silazak do Medveje oko 3 i pol sata. Izlet je kondicijski vrlo zahtjevan, posebno prilikom silaska s planine.

Lakša grupa kreće autima sa Delte u 9 sati. Idemo uobičajenom kružnom stazom - uzbrdo od planinarskog doma na Poklonu i nizbrdo sa istarske strane uz restoran Dopo Lavoro. Polazak na stazu je u 10.30. Susret svih sudionika pohoda bit će na vrhu Učke oko 12 sati.

Molimo sve članove iz teže i iz lakše grupe koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, gdje ćemo popuniti potreban broj vozila.

Planinarske ture:

• grupa A: Nerezine - vrh Sv. Mikula (557 m) - vrh Televrina (589 m) - Gredice - Mazova gora (pl. kuća Sv. Gaudent) - Osor (oko 5 sati hoda)
• grupa B: Osor - pl. kuća Sv. Gaudent (274 m) - Osor (oko 3 sata hoda)

Od Nerezina krećemo sa autobusne stanice cestom prema Malom Lošinju do kapelice, 5 min. desno ulicom Podgora prema lijevom podnožju Osorščice. Put vodi u zavoju iznad ruševina Velog Dvora i kroz šumarak izlazi na prijevoj Počivalice (247 m), 45 min. od Nerezina. Sukladno imenu tu ćemo predahnuti, pa nastaviti hrptom, većim dijelom bez puta, naizmjenice kroz stoljetnu borovu šumu i oštar kamenjar do kapelice Sv. Mikule (557 m) odakle nas čeka zadivljujući pogled na razvedenu lošinjsku obalu. Najljepši vidikovac na Osoršćici.

Sv. Mikula je najljepši vrh na otoku Lošinju. Na njemu stoji prastara kapela sv. Nikole (u lokalnom govoru sv. Mikule) građena od tesana kamena. U njoj je planinarska upisna knjiga, a sama kapela može poslužiti kao zaklon od kiše i sunca jer je stalno otvorena. Zanimljivo je da je upravo Osoršćica na Lošinju bila prva planina jadranskog otočja koja je privukla pozornost turista. U Malom je Lošinju 1886. osnovano turističko društvo, a njegovi su članovi već iduće godine (28. ožujka 1887.) poveli na najviši otočni vrh Televrinu (589 m) austrijskog prijestolonasljednika Rudolfa, a poslije potaknuli gradnju planinarske staze iz Nerezina na vrh Sv. Mikule. Ta se staza i danas koristi kao najkraći prilazni put na Sv. Mikulu. Osoršćica je zahvalna za izlete tijekom cijele godine, a po cijelom otoku uređen je niz šetnica i pješačkih staza koje upotpunjuju turističku i planinarsku ponudu.
Od vrha Sv. Mikula, laganom se šetnjom grebenom, kroz krš i makiju, nakon pola sata stiže do vrha Televrina (589 m) - najviši vrh Osoršćice. Budući da je obrastao makijom, vidik se ne može mjeriti sa Sv. Mikulom.

Osorščica je poznata po brojnim špiljama od kojih su najpoznatije Vela Jama gdje su pronađeni nalazi kamenog i koštanog oruđa i ostaci keramike iz mlađeg i srednjeg paleolitika (prije 35.000 g.) i Špilja Sv. Gaudencija (tu je prema legendi neko vrijeme živio istoimeni svetac, inače Osorski biskup koji je protjerao zmije otrovnice s cresko-lošinjskog arhipelaga).

Put dalje vodi hrptom planine odakle se pružaju lijepi vidici na otoke (Unije, Cres i Krk) te na Istru i Velebit.

Nakon hoda preko suhozida dolazimo do vrha Dražica (457 m). Dalje se hoda golim hrptom lakšim terenom do vrha Gredice (338 m). Nastavljamo laganom nizbrdicom do vrha Mazova gora, gdje se nalazi kuća Sv. Gaudent.

Planinarska kuća Sv. Gaudent (274 m) nalazi se na grebenu Mazova gora u području iznad Ridifuntane. To je nekadašnja talijanska vojna karaula koju je u planinarski dom preuredio HPD Osoršćica iz M. Lošinja. Nazvana je po srednjovjekovnom osorskome biskupu i svecu koji je umro 1050. godine. Prema legendi je protjeran iz Osora na Osoršćicu, gdje je živio kao pustinjak u špilji ispod Televrine. Sv. Gaudent je zbog toga prokleo zmije otrovnice i otada ih na ovim otocima nema. Kuća je u ljetnoj sezoni otvorena svakodnevno i pruža ponudu osvježavajućih pića. Od kuće se pruža širok vidik na tri strane, a zahvaljujući udaljenosti od naselja i svjetala, koristi se i za noćno promatranje zvjezdanog neba.

Nakon odmora očekuje nas još sat i pol laganog hoda ugodnom stazom između suhozida do kraja našeg puta - mosta u Osoru.

DALJINAR:

O Osoru

Drevni grad, koji otok Cres s Lošinjem povezuje i dijeli malim kanalom širine 11 m, a dubine 4 m. Kroz kanal "Kavada" sada mogu ploviti manji brodovi, jahte, motorni brodovi i jedrilice tijekom otvaranja pokretnog mosta u 9.00 i 17.00 sati. U srednjem vijeku u Osoru je živjelo do 3000 ljudi, dok danas Osor nastanjuje oko 80 žitelja.
Od 1976. godine održavaju se u ljetnim mjesecima poznate Osorske glazbene večeri. Kipovi i skulpture povezani s glazbom postavljeni su na ulicama (Aleja hrvatskih skladatelja) i trgovima Osora. O Osoru, mjestu s dugom poviješću možete više pročitati ovdje.

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, gdje ćemo popuniti potreban broj vozila.

Krećemo od crkve svete Jelene na morskoj obali u Cesarici. Put nas vodi velebitskim Podgorjem kroz desetak raznovrsnih uvala. Izmjenjuju se prizori pitomih uvalica i surovog velebitskog krša, uz cjelodnevnu fitoaromaterapiju smilja, kadulje itd.

Dionica Cesarica - Trolokve dio je kamenjakove planinarske obilaznice "Podgorske staze na Srednjem Velebitu". Ovom prilikom vidjet ćemo dvije kontrolne točke - selo Cesaricu i uvalu Badnjinu.

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, spremni za vožnju. 

Krećemo prema Krivom putu. Vozila ostavljamo kod stare škole koja je sada planinarsko sklonište. Krivi put je KT4 Senjske obilaznice, a od kuda kreće i naš uspon prema Alinom bilu.

Alino bilo je vrh na 1106 m te je ujedno KT 3 Senjske obilaznice. S vrha se pruža pogled na zaseoke koji pripadaju Podbilu, šumovite predjele Gorskog Kotara i Like, te impresivne vizure otoka Krka, Prvića i Golog.

Nakon uspona na vrh krećemo dalje planinarskom stazom koja djelomično prolazi kroz bjelogoričnu šumu koja nas štiti od sunca te izbijamo na šumski put koji nas vodi natrag prema našoj polazišnoj točci.

Izlet se trebao održati za uskršnje blagdane ali je pomaknut za razdoblje nakon epidemije. Polupansionski smještaj je u hotelu Borik u Lumbardi na Korčuli. 

U utorak ujutro razgledavamo Split i ukrcavamo se zajedno s našim busom na trajekt za Velu Luku. Slijedi posjet Veloj Spili i uspon na vrh Hum iznad Vele Luke (376 m). Na putu prema Lumbardi razgledat ćemo i Blato, najveće otočko mjesto. Svake večeri kupanje na lumbarajskim plažama,  individualna skitnja po Lumbardi, gradu Korčuli, Vrniku, Badiji...

Srijeda je rezervirana za uspon na Sv. Iliju, najviši vrh Pelješca (961 m), crkvu Gospe od Karmena, samostan Gospe od Anđela, kapetanske vile u Orebiću...

Četvrtak provodimo na Mljetu - šetnja nacionalnim parkom ili uspon na Velji Grad, najviši vrh Mljeta (514 m).

U petak smo na Komu, najatraktivnijem vrhu otoka Korčule (508 m). Posjetit ćemo i Kočje, posebni rezervat šumske vegetacije. 

U subotu odlazimo s Korčule, razgledavamo Ston, u dolini Neretve posjećujemo Naronu.

Planirana je i degustacija grka, vina od istoimene sorte loze sa vinograda Lumbarde. Zainteresirani mogu kupiti domaće maslinovo ulje u Smokvici i uporabne predmete/suvenire od kamena u Lumbardi iz tradicije korčulanskih klesara. Lokalni turistički vodič upoznat će nas sa znamenitostima unutar zidina grada Korčule...

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, spremni za vožnju.

Za opuštene ljetne dane jedan lagani izlet - Tuhobić, 1106 m. Za žigomane jedna od kontrolnih točaka HPO-a kao i Goranskog planinarskog puta. Na stazu krećemo nedaleko od Gornjeg Jelenja.

Zanimljivost Tuhobića je da predstavlja prirodnu granicu između goranske i primorske vegetacije. S njega se pruža odličan pogled na Riječki zaljev, Učku, Snježnik, Risnjak, jezera Lepenicu i Bajer.

Sa svoje goranske strane Tuhobić se spušta u dolinu Lepenice kamo ćemo se i mi spustiti na okrepu (kava ili neki drugi napitak ljubaznih domaćina).

Obilazimo najsjeverniji dio Velebita. Iz Rijeke preko Senja vozimo se na Vratnik. Iskrcavamo se iz autobusa i razdvajamo u dvije grupe:

1. TEŠKA GRUPA

Teška grupa će proći napornu turu od Vratnika do Oltara starom trasom Velebitske obilaznice koja dijelom prolazi kroz nemarkirano i mjestimice zaraslo područje. Preko Biondića i stare Krajačeve kuće uspet će se na vrh iznad Jadića plani (KT HPO). Nastavit ćemo put Margetuše i Rakite do Oltara. Za ovu grupu potrebna je dobra fizička kondicija!

Vodič: Zdravko Scheibl

2. LAKŠA GRUPA

Lakša grupa će od Vratnika poći cestom put Žuklja preko Krajačeve kuće. Nastavit će, bez uspona Jadića plan, kroz živopisne velebitske krajolike prema Tuževcu i Rakiti do Oltara.

Vodič: Boris Kurilić

Subota 25.7: polazak iz Rijeke u 00.15 i dolazak u Beograd oko 8 ujutro. Nakon turističkog razgleda grada idemo se smjestiti na Rajac u planinarski dom Čika Duško Jovanović.

Nedjelja: dan za planinarenje u okolici Rajca. Noćenje u istom domu.

Ponedjeljak: rano ujutro odlazak za planinarski dom Babin zub na Staroj planini gdje noćimo. Ako stignemo, popet ćemo se na vrh Babin zub.

Utorak: uspon na Miđor, najviši vrh Srbije. Noćenje u istom domu.

Srijeda: rano ujutro odlazak za Kopaonik, uz usputno razgledavanje nekih mjesta i znamenitosti. Noćenje u planinarskom domu PD Kopaonik.

Četvrtak: uspon na Pančićev vrh, dalje stazom prema slapu Jelovarnik pa kružno natrag do doma. Noćenje u istom domu.

Petak: rano ujutro odlazak do Zlatibora, uspon na vrh Tornik i silazak do Ljubinog doma gdje noćimo.

Subota, 1.8: razgledavanje turističkog centra Zlatibor te povratak za Rijeku.

Okupljanje je na parkiralištu Delta sa kojeg ćemo se automobilima uputiti prema Podkilavcu.Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, gdje će se popuniti potreban broj vozila.

Uspon kroz Mudnu dol je, kako tehnički tako i kondicijski, zahtjevan.

Cilj nam je osvojiti vrh Fratar 1353 m.

Ručak i odmor će biti u pl. domu Hahlići.

Hrana i voda iz ruksaka, opcija ručak u domu.

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, spremni za vožnju. Tamo će se popuniti potreban broj automobila.

Okupljanje i polazak je sa Poklona oko 2 ujutro. Laganim noćnim hodom odlazimo na Vojak, najviši vrh Učke (1396 m). Ušuškani u toplu odjeću čekamo izlazak Sunca. Povratak do Poklona drugom stazom.

Pohod "Zora na Učki" organiziramo u spomen na Avelina Ćepulića koji je s prijateljima izveo prvi noćni uspon na Učku 4.7.1852. te ga opisao u časopisu "Neven" 13.7.1852. godine.  

Molimo sve članove koji imaju auto da na Deltu dođu autom i spremni za vožnju. Poželjno je da se članovi unaprijed međusobno dogovore i da na Deltu dođu u popunjenim autima. Vodiči će na Delti nastojati smjestiti neraspoređene članove u aute.

Okupljamo se na parkiralištu Delta i krećemo autima prema Crnom Lugu. Ovdje započinjemo naš uspon prema vrhu Horvatovom stazom. Uspon do vrha traje 3 sata.

Nakon odmora i posjeta vrhu spuštamo se stazom preko Medvjeđih vrata i Markovog brloga  do poučne staze Leska.

Molimo sve članove koji imaju auto da na Deltu dođu autom i spremni za vožnju.Poželjno je da se članovi unaprijed međusobno dogovore i da na Deltu dođu u popunjenim autima.Vodič će na Delti nastojati smjestiti neraspoređene članove u aute.

Idemo autoputom do izlaza Vrata i dalje prema selu Slavica. Nakon sela, kod vodospreme parkiramo aute. Priključujemo se ostalim sudionicima pohoda "Tradicionalna akcija PD Pljusak". Krećemo prema vrhu Velika Slavica. Nakon odmora na vrhu idemo dalje prema fajerima ( ‘fajere’ - od njem. Pfeiler=stup, kameni ostaci strmog vijadukta iz 1732. godine, kameni blokovi u obliku krnjih piramida poslaganih jedan iza drugoga, prvotna trasa Karolinske ceste ) i kružno natrag prema autima.

Velika Slavica je vrh koji pripada južnom dijelu Gorskog kotara, planina koja se smjestila iznad naselja Slavica. Naselje Slavica nalazi se na 839 metara n/v.

S vrha pogled se pruža na veliki dio Gorskog kotara, naselja Slavica, Sunger, Risnjak a za lijepog vremena mogu se vidjeti i slovenske planine.

Izlet je pripremljen za četiri auta članova koji nisu mogli otići na sličan izlet za uskršnje blagdane, plus prijatelji iz PD Konjuh.

Smještaj je na bazi polupansiona u hotelu Lumbarda u Lumbardi na otoku Korčuli. 

Subota: Krećemo u 6 ujutro i vozimo se do Stona. Tu ćemo pričekati naše prijatelje iz PD Konjuh (Tuzla) i razgledati stonske zidine. Nastavljamo put prema Lumbardi na otoku Korčuli. Smještaj u hotelu Lumbarda i večera.

Nedjelja: Poslije doručka odlazimo za Velu Luku. Slijedi posjet Veloj Spili i odlazak na vrh Hum iznad Vele Luke (376 m). Na putu prema Lumbardi razgledat ćemo i Blato, najveće otočko mjesto. Večera u hotelu. Svake večeri kupanje na lumbarajskim plažama ili individualna šetnja po Lumbardi ili gradu Korčuli.

Ponedjeljak: Rezerviran dan za uspon na Sv. Iliju, najviši vrh Pelješca (961 m). Prolazimo pokraj samostana Gospe od Anđela, pored lovačke kuće, dalje kroz borovu šumu do planinarskog doma i na vrh Sveti Ilija (drugo ime mu je po staroslavenskom bogu Perunu). Sa vrha pruža se pogled na cijeli Pelješac, Hvar, Biokovo, Korčulu, Mljet, Lastovo... Narodni naziv za ovaj vrh je "Zmijsko brdo", zbog velikog broja zmija u ljetnom periodu.

Utorak: Provodimo na otoku Mljetu - šetnja nacionalnim parkom ili uspon na Velji Grad, najviši vrh Mljeta (514 m).

Srijeda: je dan kada idemo na Kom, najatraktivniji vrh otoka Korčule (508 m). Posjetit ćemo i Kočje, posebni rezervat šumske vegetacije. 

Četvrtak: Odlazak na Pelješac i obilazak Orebića. Odlazimo do farme OPG Antunović, u kojoj uzgajaju ovce, koze, krave i magarce (proizvode i magareće mlijeko). Pogledat ćemo kako sazrijevaju pelješki pršuti i drugi mesni delikatesi ovog gospodarstva.

Nakon toga posjetit ćemo vinarije "Matuško" i "Miličić", vodeće proizvođače vina i autohtone sorte vinove loze Plavac Mali od kojih se proizvodi vrhunsko vino Dingač, Plavac, Potomija i dr. Proći ćemo i kroz vinski tunel. 

Petak: Dan odmora, obilaska mjesta Korčule i kupanje na lijepim lumbarajskim plažama.

Subota:  Odlazimo s Korčule, u dolini Neretve posjećujemo arheološki muzej Naronu.

Molimo sve članove koji imaju auto da na Deltu dođu autom i spremni za vožnju.Poželjno je da se članovi unaprijed međusobno dogovore i da na Deltu dođu u popunjenim autima.Vodič će na Delti nastojati smjestiti neraspoređene članove u aute.

Nakon vožnje do Karlobaga uspinjemo se cestom prema Gospiću do Baških Oštarija.Tu ćemo pričekati da vozači prebace aute do Dabarske kose, gdje završava današnje planinarenje.

Posjetit ćemo manje poznati dio Premužićeve staze i usput se popeti na Butinovaču (1127 m). Slijedi spust u Ravni Dabar i odmor u domu. Teža grupa može se tada popeti i na obližnji kuk Čelinu.

Skoro sve današnje staze obnovili su prošle godine markacisti PD Kamenjak u sklopu projekta HGSS Gospić "Sigurne šume Srednjega Velebita".

Pred kraj izleta bit će prilike i za morsko osvježenje na plaži Tatinja u blizini Karlobaga.

Molimo sve članove koji imaju auto da na Deltu dođu autom i spremni za vožnju.Poželjno je da se članovi unaprijed međusobno dogovore i da na Deltu dođu u popunjenim autima.Vodič će na Delti nastojati smjestiti neraspoređene članove u aute.

Idemo na rjeđe posjećivane Kolovratske stijene u jugozapadnom dijelu Velike Kapele (KT HPO).

Nakon kave u Novom Vinodolskom nastavljamo do lovačkog doma Zvonko u Krmpotama. Nekoliko automobila prebacujemo u Klenovicu gdje će završiti ovaj izlet.

Od doma do vrha ima oko dva sata planinarenja. Prolazimo lijepo Kolovratsko polje i dolazimo na vrh stijena.

Kolovratske stijene pružaju se južno od skupine Samarskih i Bijelih stijena, kao osamljen greben na samome rubu Velike Kapele, tamo gdje se njezini pristranci počinju spuštati prema moru. Stjenoviti vršni dio grebena Kolovratskih stijena dugačak je oko 1 km - zapadni vrh visok je 1099 m a istočni 1090 m. Markiran je istočni vrh - stijena visoka 15 m s koje se pružaju lijepi vidici na Dulibu, kuću Stalak i Veliku Javornicu.

Vraćamo se istim putem do Lovačkog doma na zaslužen odmor. Zatim nastavljamo tri sata markacijom do Klenovice, uz planinarsku kuću na Viništu.Na kraju slijedi morsko osvježenje.

Ajme kako će nam biti lipo!

Deseto "Proljeće u Šumi Striborovoj" trebalo se održati u uobičajenom terminu, zadnje subote u travnju, 25.4. Ali je zbog epidemije malo pomaknuto - još uvijek na vrijeme da bude u proljeću...

Vesela šarolika družina, od beba u naručjima do nona i nonića, zajedno s kućnim ljubimcima, okupit će se od 10.30 do 11 sati i krenuti u šetnju kamenjakovom Poučnom planinarskom stazom. U hladu jedne livadice ekipa Gradske knjižnice Rijeka sa suradnicima izvest će zabavni književni program. Slijedi uspon na vidikovac i spuštanje kružnom stazom na Bivio.

Molimo sve članove koji imaju auto da na Deltu dođu autom i spremni za vožnju. Poželjno je da se članovi unaprijed međusobno dogovore i da na Deltu dođu u popunjenim autima. Vodiči će na Delti nastojati smjestiti neraspoređene članove u aute.

Okupljamo se na parkiralištu pored restorana "Planinski raj" u Begovom Razdolju (1078 m), najvišem naseljenom mjesta u Hrvatskoj. Nastavljamo autima još 6 km do Vrbovske poljane (1240 m), gdje započinjemo uspon na Bjelolasicu. Uspon do vrha traje oko sat i pol mekanom zemljanom stazom kroz zelenu bukovu šumu, koja će planinarima pružiti zaštitu od sunca. Staza je vrlo ugodna za hodanje, ali zadnjih 30 minuta naći ćemo se na strmom usponu. Sa Kule (1534 m), najvišeg vrha Gorskog kotara i naše županije, pruža se nezaboravan pogled. Nastavljamo hrptom planine i za 20 minuta stižemo do skloništa "Jakob Mihelčić" (1460 m). Od skloništa ćemo "Braninim putom" hodati još sat vremena kroz šumu natrag do naših vozila. 

Plaška Glava planina je na južnom dijelu Plaščanske doline, smještenoj u općini Plaški, jednoj od općina Karlovačke županije, na kojoj se nalaze ostaci gradine iz doba Frankopana te istoimeni vrh. Tu se nalazi i više izvora koji svojom vodom pune jezero Begovac na južnim obroncima i rijeku Dretulju na sjevernim obroncima.

Izlet organiziramo povodom Svjetskog dana voda (22. ožujka), kojom prilikom ćemo posjetit pravi biser prirode - izvor rijeke Dretulje koja je proglašena najčišćom rijekom na svijetu i pod zaštitom je UNESCO-a te izvor Siljevac u Blatima.

Plan izleta:
Nakon usputne kave na putu preko Ogulina odlazimo do sela Vera, polazne točke izleta. Obići ćemo Frankopansku gradinu, Plašku Glavu te sići na izvor Siljevac u Blatima (oko 3 sata hoda). 

Za lakšu grupu predviđena je šetnja po ravnom terenu do izvora Dretulje u neposrednoj blizini Plaškog.

„Vidikovci“ Brod Moravice: Špičasti vrh, Kavranca (Stinica), Medveja stena

Lokalnom cestom Delnice – Brod na Kupi dolazimo u selu Podstene gdje započinje planinarska tura. Slijedimo šumski put do izlaska na hrbat. Skrećemo na planinarsku stazu po hrptu blagim usponom do vrha.

Na Špičastom vrhu odmor i okrepa. Spuštamo se na početnu točku u selo Podstene i prebacujemo se autima cestom  Moravačka sela - Šimatova do zaselka Podgora. Šumskom stazom dolazimo do vidikovca Kavranca (Stinica). Nakon razgledavanja nastavljamo šumskom stazom do vidikovca Medveja stena.

Špičasti vrh, 702 m

Špičasti vrh je vrlo atraktivan vidikovac nad dolinom rijeke Kupe koji je ime dobio po svojim strmim stranama. Vrh je mala vršna livada na grebenu. Na vrhu je klupa za odmor i mirno uživanje u nezaboravnim vidicima.

Sa vrha pruža se prekrasan vidik na susjednu Sloveniju, veliki dio Gorskoga kotara i dolinu Kupe uz koju se smjestilo niz naselja sa hrvatske i slovenske strane rijeke.

U podnožju se nalazi selo Čedanj a pogled je otvoren prema Drgomlju (jugozapadno). Iznad Drgomlja pri dobroj vidljivosti proviruje kamena gromada Risnjaka a desno od njega Snježnik, Guslica i Jelenc. Na sjeverozapadnoj strani je slovenski Snežnik a na južnoj Skradski vrh. Na Špičastom vrhu nalaze se kontrolne točke Goranskog planinarskog puta i Hrvatske planinarske obilaznice.                                                   

Kavranca (Stinica), 520 m

Vidikovac u brodmoravičkom kraju iznad kanjona rijeke Kupe, s pogledom nizvodno prema starom gradu Kostelu (SLO) te selim Doluš i Volfi.

Medveja stena, 550 m

Sa vidikovca se pruža prekrasan pogled na dolinu rijeke Kupe, od Broda na Kupi pa nizvodno prema selu Doluš. U podnožju je selo Binički. Na susjednoj slovenskoj strani vide se sela Fara, Delač, Vrh, Sapnik... Desno se otvara prekrasan pogled prema starom gradu Kostelu (SLO). Ima vidikovca znači „stena med vejah“ (stijena između grana). 

Posebnim autobusom odlazimo u Klanu.Nakon pića dobrodošlice krećemo markiranom stazom do vrha Veliko Židovje (661 m) koji uskoro postaje KT obnovljene Riječke planinarske obilaznice. Poslije utiskivanja žigova vraćamo se do livada i nastavljamo do Studene. Staza vodi uz kapelicu pa preko livada i šumskim putem do vrha Kičelj (606 m) - stjenovit i lako pristupačan. Na vrhu ćemo se odmoriti na klupama i udariti žig. Nastavljamo do livada Sijevice te se spuštamo makadamom do Podkilavca.

Ovjeru dnevnika, podjelu zahvalnica i ručak organiziramo u bistrou "Rječina" u Dražicama.

Kod prijave i uplate autobusa kažite i što biste za ručak:

- pečenje s kupusom i krumpirom je 40 kn

- maneštra s domaćom kobasicom je 35 kn

Povratak u Rijeku redovnim prigradskim autobusom.

Usred zime odlazimo na uvijek atraktivan i sa svojih 1796 metara prilično visok vrh. U gornjem dijelu staze polaznici planinarske škole odradit će zimski program vježbi. Na padini pod vrhom visokogorci će vježbati hodanje s derezama i cepinom i zaustavljanje prilikom pada. Slijedi odmor u domu na vrhu pa silazak do doma na Sviščakima.

Izlet je pripremljen za planinarske prijatelje iz Tuzle i Novoga Mesta. Polazak autima sa Jelačićevog trga (Delta je zatvorena zbog maškara) do prijevoja Treskavac na cesti Krk-Baška (315 m), sa usputnom pauzom za kavu.

Krećemo sa Treskavca u 9 sati i hodamo sat i pol po stjenovitoj prilično zahtjevnoj stazi do Obzove, najvišeg vrha otoka Krka (568 m). Tu po potrebi formiramo lakšu grupu koja bi krenula na Plakari i spustila se za oko 2 sata u Dragu Bašćansku, gdje ih može čekati prijevoz do Baške. Ta grupa bi hodala ukupno oko 3 i pol sata.

Teža grupa nastavlja put po hrptu otoka Krka do Vratudiha oko 2 sata. Tu se može također odvojiti dio planinara i spustiti u Batomalj pa do Baške za sat i pol, ukupno 5 sati hoda.

Tko želi proći cijeli greben, ovisno o vremenu, može nastaviti hrptom do Ljubimera i odavde se spustiti u Bašku. Toj grupi od Vratudiha do Baške je potrebno još 3 sata, što je ukupno za njih oko 6 i pol sati hoda.

Po dolasku u Bašku za svih slijedi šetnja predivnom šljunčanom plažom i zasluženi odmor.

U Crikvenici krećemo sa parkirališta ispod vijadukta, uz potok Dubračinu prema starom crikveničkom naselju Kotor. Kotor se spominje još u 14. stoljeću kada je bio u sastavu srednjovjekovnog gradića Grižane. Stanovnici Kotora bili su vrlo pobožni, na što upućuje velik broj zabilježenih crkava i bratovština. Do danas su sačuvane crkve Sv. Šimuna i Jude Tadeja, Sv. Jurja, Sv. Stjepana i Sv. Trojice. Miran život naselja, čiji su stanovnici bili vrsni zidari i kamenoklesari, poremetio je požar 1776. godine. Stanovništvo se seli prema moru, a središte župe postaje bivša pavlinska crkva na ušću Dubračine. Bio je to početak oblikovanja nekoliko sela smještenih bliže moru, iz kojih se tijekom 18. i 19. stoljeća razvila Crikvenica.

Nakon obilaska Kotora i kraće pauze uspinjemo se prema naselju Zoričići i kroz borovu šumu do završnog uspona na vrh Drenin (380 m). To je najviši vrh primorskog bila s kojeg se pruža pogled na Vinodol, Velebitski kanal, Kvarnerski zaljev i Učku.

Nakon okupljanja na Delti krećemo automobilima obalnom panoramskom cestom u pravcu Plomina i Labina. Tijekom izleta upoznat ćemo se sa čarima i ljepotama staroga grada Labina, smještenog na brežuljku na 320 m nadmorske visine te Rapcom, turističkim mjestašcem kojeg još nazivaju 'Biserom Kvarnera'.

Iz starog grada, kojim dominira 35m visok zvonik spuštamo se stazom sv. Justa prema Rapcu, uživajući u čaroliji zelenila i opojnom mirisu mediteranskog bilja koje se spaja s kristalno čistim morem. Pauzu za kavu i okrepu priuštit ćemo si u predivnom zaljevu Maslinica i obližnjim kafićima u centru mjesta.

Stazom labinske božice Sentone, zaštitnice putnika, krećemo se uspinjati od morske obale prema srednjovjekovnom Labinu. Sentona će vam otkriti najljepši zaštićeni prirodni krajobraz Labinštine u kojem su vilinski gajevi ispresijecani potočićima, brzacima i slapovima preko kojih vode mostići. Putem ćemo vidjeti i stari mlin te ostatke romaničke crkvice sv. Hadrijana (12/13.st.).

Vraćamo se u stari grad Labin kojim dominiraju sačuvane građevine iz doba Venecije: gradska vrata San Fior, gradska loža, palače Franković, Manzini, Scampicchio, Negri i palača Battiala-Lazzarini u kojoj je smješten Narodni muzej Labin, koji će vas oduševiti modelom rudnika jedinstvenim u ovom dijelu Europe. Ulaznica u muzej 12 kn po osobi + stručno vođenje 100 kn koje dijelimo prema broju sudionika (opcionalno). Nakon zajedničkog posjeta jednom od najatraktivnijih hrvatskih muzeja (prema turističkom vodiču Lonely planet) i upoznavanja bogate rudarske povijesti Labina, završavamo izlet i vraćamo se prema Rijeci u poslijepodnevnim satima.

Skupljamo se u 07.15 na željezničkom kolodvoru i individualno kupujemo povratne karte za vlak do Vrata koji kreće u 7.35.

Krećemo prema Bitoraju. Zadržavamo se kratko u obnovljenom planinarskom skloništu Bitorajka i nastavljamo prema vrhu (1386 m).Produžujemo put do stijena "Imperator i savjetnik" i vraćamo se kružnom stazom natrag u Vrata.

Nakon kave u Sviščakima vraćamo se do Okrogline (1156 m) odakle ćemo krenuti na planinarenje. Put nas vodi dijelom iznad Mrzle doline te dolazi na otvoreni dio Kuteževskog dola te se ispod Gradišča (874 m), gdje je bilo prapovijesno naselje, uspinjemo desetak minuta do planinarske kuće na Kozleku (997 m).

Nakon predaha krećemo prema Trpčanama te ćemo u gostioni "Kovčanija" objedovati.

Nakon ručka oko 17 sati krenut ćemo za Rijeku.

Tradicionalni kamenjakov zimski uspon na Zavižan ovaj put kreće iz Gornje Klade. Prolazimo kroz raznovrsne vegetacijske pojase velebitskog Podgorja u bjelinu zavižanskih vrhova. U nedjelju povratak istim putem.

Nakon ugodne vožnje autobusom od Jelačićevog trga do Vagabundine kolibe (868 m) prijavit ćemo se organizatorima pohoda PD "Strilež" i pridružiti se ostalim planinarima u tradicionalnom zimskom usponu na Viševicu (1.428 m). Staza je srednje teška, ali tradicionalno na ovom pohodu prekrivena snježnim pokrivačem zbog kojeg nemojte zaboraviti gamaše. Dolaskom na greben do vrha ćemo stići u pratnji vjetra i niske temperature. S vrha se pruža lijep pogled na okolne planine i doline.

Poslije jutarnje kave u Matuljima nabavljamo i planinarski dnevnik Lisinske obilaznice za 10 kn. Odlazimo do Zvoneće gdje počinje naše planinarenje. Staza nas vodi do Lisine - Lisinskog vrha - Šije - Vodičke griže i natrag do Lisine i Zvoneće. Put je prilično dugačak i fizički zahtjevan. Obzirom da smo nabavili dnevnik Lisinske obilaznice iduće godine planirat ćemo ostatak puta kako bi dobili lijepu značku kao nagradu za obilazak Lisinske obilaznice.

Na prvom izletu u 2020. godini pridružit ćemo se planinarima iz Ogulina u njihovom tradicionalnom zimskom pohodu na Klek.

Odmah po dolasku u Ogulinu razgledavamo Zavičajni muzej s alpinističkom zbirkom i spomen-sobom Ivane Brlić-Mažuranić. Slijedi kava i vožnja u selo Bjelsko od kuda kreće današnji izlet.

Nakon sat vremena dolazimo pred dom, što je cilj lakše grupe. Teža grupa odmah nastavlja uspon do vrha još tridesetak minuta. Na dijelu od doma do vrha Kleka trebaju malo raditi i ruke. Kad je puno snijega ili leda dobro dođu i dereze.

Izlet završavamo posjetom Mini sirani Mišćević u Josipdolu.