Visočica i Bjelašnica su planine u Bosni i Hercegovini u blizini Sarajeva, okružene visokim vrhovima planina Treskavice i Prenja, međusobno razdvojene kanjonom rijeke Rakitnice. Najviši vrh Bjelašnice je Opservatorija 2067 m aVisočice  Džamija, 1967 m. Pripadaju planinskom masivu Dinarida.

ČETVRTAK
14.8.2025.

Polazak autobusom iz Rijeke u 15 sati s Jelačićevog trga.

Po dolasku u mjesto Tušila, smještamo se u planinarski dom Vrela u podnožju Visočice, na nadmorskoj visini od 1210 m, između sela Pervizi i Sinanovići. Dom je poznat po odličnoj bosanskoj kuhinji, srdačnom osoblju, a ima i dobar Wi - Fi.

PETAK
15.8.2025.

Nakon doručka krećemo atraktivnom kružnom stazom po grebenu Visočice: VRELA (1210 mnv) - bivak ZORAN ŠIMIĆ - vrh PARIĆ -vrh ĐETELAŠ - vrh VITO (1960 mnv) - dolina MAHALE - ŠPIONIK - bivak ZORAN ŠIMIĆ - VRELA (16 km, 6 sati hoda)

Po povratku u dom: slobodno vrijeme, druženje, večera...

SUBOTA
16.8.2025.

Poslije doručka krećemo autobusom na kraću vožnju (7 km) do sela Umoljani koje je početak naše nove atraktivne kružne staze na Bjelašnici: UMOLJANI (1353 mnv) - OBALJ - LUKOMIR (1495 mnv) - STUDENI POTOK - UMOLJANI (16 km, 6 sati hoda)

Lukomir je najviše i najzabačenije selo u BiH (zbog svoje tradiconalne arhitekture, bogate povijesti i duge kontinuirane naseljenosti proglašen je od strane The Historical Architecture Society Velike Britanije jednim od najdugoročnije naseljenih sela u cijeloj Europi)

Po povratku u dom: slobodno vrijeme, druženje, večera...

NEDJELJA
17.8.2025.

Nakon doručka autobusom krećemo za Sarajevo, gdje na Ilidži, ispod obronaka planine Igman, posjećujemo Vrelo Bosne (izvor rijeke Bosne), jednu od najpoznatijih prirodnih atrakcija Bosne i Hercegovine. Nakon šetnje (7 km) krećemo u centar Sarajeva na Baščaršiju, povijesno i kulturno središte grada gdje imamo slobodno vrijeme (2 - 3 sata) za razgledavanje, okrijepu (ćevape, burek, baklave...) i sl.

Iz Sarajeva u popodnevnim satima krećemo za Rijeku.

Nudimo vam pregršt avanturističkih aktivnosti i najatraktivnije vrhove u Crnoj Gori, u nacionalnom parku Durmitor! NP Durmitor proglašen je još 1952. godine, nalazi se na sjeverozapadu Crne Gore, a osim samog planinskog masiva Durmitora obuhvaća kanjone rijeka Tare, Drage i Sušice te dio doline Komarnice. Mi ćemo obići one najljepše dragulje!

Plan po danima:

1.8. petak - Polazak s Jelačićevog trga u 18.00 sati, očekivani dolazak u kamp u subotu ujutro

2.8. subota – po dolasku smještaj u kampu, doručak, rafting kanjonom Tare s ručkom (nakon noćne vožnje - lagano, za odmor uz kupanje u Tari), večera, slobodno vrijeme u kampu

3.8. nedjelja – pohod na Bobotov kuk (doručak u kampu ili lunch paket), večera, slobodno vrijeme u kampu

4.8. ponedjeljak – pohod na Crvenu gredu (doručak u kampu ili lunch paket), večera, slobodno vrijeme u kampu

5.8. utorak – kanjoning u kanjonu Nevidio (doručak u kampu, ručak nakon kanjoninga), slobodno vrijeme u Žabljaku, večera u restoranu u Žabljaku (fakultativno, nadoplata na licu mjesta), povratak u kamp

6.8. srijeda – doručak u kampu, obilazak Crnog jezera (slobodno vrijeme za obilazak jezera, Titove pećine, kupanje, ručak uz nadoplatu na licu mjesta), večera, slobodno vrijeme u kampu

7.8. četvrtak – pohod na Prutaš i Škrčka jezera uz kupanje u jezeru (doručak u kampu ili lunch paket), večera, slobodno vrijeme u kampu

8.8. petak – pohon do Ledene pećine (doručak u kampu ili lunch paket), večera, slobodno vrijeme u kampu

9.8. subota – doručak, slobodno vrijeme u kampu do ručka, polazak u posjet Đurđevića mostu na Tari i zip-line po želji (nadoplata na licu mjesta); polazak za Rijeku u 17 h, očekivani dolazak u ranim jutarnjim satima u nedjelju.

Uključeno u cijenu: autobusni prijevoz do CG i povratak u RI; lokalni transferi za sve aktivnosti; 7 noćenja na bazi polupansiona (doručak i večera); rafting + ručak; kanjoning + ručak; ulaznica u NP Durmitor za sve dane.

NIJE uključeno u cijenu: večera u restoranu u Žabljaku; osobni troškovi boravka na Crnom jezeru; troškovi hrane tijekom planinarenja; troškovi pića za sve dane; zip-line; svi ostali osobni troškovi.

Preporuka je uplatiti policu putnog osiguranja ukoliko se već ne posjeduje neka odgovarajuća!

NEDJELJA, 15.6. 
Polazak iz Rijeke u 6 sati, ukrcaj na trajekt u Zadru u 12 sati. Dolazak do mjesta Luka na Dugom otoku gdje se smještamo u Hotel Luka. U popodnevnim satima  upoznavanje mjesta, večera.

PONEDJELJAK, 16.6.

Obilazak mjesta Luka i korištenje vremena za odmor i kupanje. Odlazak do vrha Orljak 301 m, potrebno vrijeme uspona je 1 sat .

UTORAK, 17.6.
Vožnja brodom na otok Ugljan, uspon na vrh Sv. Mihovil (265 m). Staza do vrha kreće iz mjesta Preko u dužini od 3,5 km i potrebno nam je 1 sat.

SRIJEDA, 18.6.
Odlazak autobusom do slanog jezera Telašćica. Ulaznica s popustom 5 €. Na povratku obilazak mjesta Sali.

ČETVRTAK, 19.6. 
Vožnja brodom u Nacionalni park Kornati. Obilazak otoka Velika sestrica, svjetionik, otok Lavrnaka, uspon na Veli vrh (117 m) tu je i uvala Lojena. Mana - ostaci sa snimanja filma "Pobješnjelo more" iz 1959. god, otok Kornat - uspon na vrh Metlina (237 m), dalje do "Magazinove škrile" 30 min. do vrha. Tu treba obići bizantsku utvrdu iz 6 st. Toreta i spustiti se do crkvice Gospe od Tarce.

PETAK, 20.6.
Odlazak autobusom do Velog Rata, Sakaruna, Božave i Savara Sv. Pelegrina

SUBOTA, 21.6.
Vožnja brodom na otoke Iž i Ravu. Od Malog Iža do Velikog Iža  3-4 km oko 1 sat. Vrh je Korinjak (168 m).

NEDJELJA, 22.6.
Poslije doručka odlazak prema Rijeci.

Cijena izleta 510 € plativo u 5 rata, najkasnije do kraja svibnja.

U cijenu uključeno: prijevoz, 7 polupansiona u hotelu Luka i ručak na Kornatima, vožnja brodom tri dana sa obilaskom otoka Rava, Iž, Veliki Kornat i Ugljan.

Doplata za jednokrevetnu sobu je 175 €.

Prijave do popunjenja uz uplatu prve rate minimalno 100 €. Cjelokupan iznos treba uplatiti do 30.05.2025.

U slučaju odustajanja iz bilo kojeg razloga, uplata se vraća samo kad se mjesto popuni s liste čekanja.

Na listu čekanja ulazi se s uplatom minimalno 100 €.

U cijenu nije uključeno: trajekt 6,10 €, ulaz u NP Telašćica 5 € i eventualno nekoliko eura za prijevoz autobusom po Dugom otoku. 

Moguće su izmjene programa izleta u slučaju nepredviđenih okolnosti na terenu. Odazivom na izlet svaki pojedinac potvrđuje da ispunjava zdravstvene i psihofizičke uvjete za sigurno sudjelovanje na izletu. Sudionik pristupa na vlastitu odgovornost i dužan je tijekom izleta slušati upute vodiča.                                                                                                                                              

Nakon svojih sat vremena vožnje dolazimo do sela Dolenji Radenci gdje za početak pijemo kavu u prelijepom lokalnom kafiću i uživamo u ambijentu u blizini kampa i rijeke Kupe.
Potom krećemo stazom najjužnije slovenske pješačke puti, jedinstvene na području Krajobraznog parka Kupa. Vijuga uz samu rijeku Kupu, pokraj izvora Trpotec, koji se smatra vodom vječne mladosti, do sela Breg u kojem se nalazi najstariji vodeni mlin na kamen na rijeci Kupi. U nastavku dolazimo do najduže kraške jame u Beloj Krajini, jame Kobiljača (346 m). U jamu se može ući sa čeonom lampom 40-tak metara od ulaza dokle je moguć hod. Nastavljamo do tzv. Francuskog kamena i dalje do mjesta Kot pri Damlju gdje je označena najjužnija točka Slovenije.

Hodanje završava u slikovitom selu Damelj gdje nas čeka okrijepa i tradicionalna enolončnica u lokalnoj turističkoj kmetiji Žagar a moguća će biti i kupnja proizvoda lokalnih domaćinstava.

Tko želi može se prije povratka i okupati u Kupi na plaži u Damlju.

Izlet započinjemo kod planinarskog doma Prpa. Za početak posjećujemo vrhove Vršak, 1147 m i Badanj, 1164 m, te silazimo prema Stupačinovom. Ovdje skrećemo na Premužićevu stazu sa koje se odvajamo prema grebenu Dabarskih kukova te nakon pola sata hodanja po grebenskim ljepotama dolazimo do Širokog kuka, 1081 m, gdje uživamo u pogledu na ostale obližnje kukove i vrhove srednjeg Velebita. Nastavljamo do Butinovače, 1127 m, otkud se spuštamo prema Premužićevoj stazi pa penjemo na zadnji vrh ovoga dana, Basaču, 1331 m. Preostaje spust prema Kubusu gdje će nas čekati autobus te nas povesti do Hostela Baške Oštarije u posjet lokalnoj sirani i na zasluženu okrijepu u restoranu.

Ruta je dugačka oko 11 km sa ukupnom visinskom razlikom od 653 m.

Polazak s Jelačićevog trga u 7,00 ujutro. U domu u Radoboju možemo popiti kavu prije polaska na stazu.

Staza je kružna i sastoji se od tri dionice, planinarsko-poučna staza na Strahinjčici, staza do Dedeka i babice i staza orhideja Mala gora –Plat – Poljane.

Strahinjčica je jedan veliki orhidejski vrt, na tom su području zabilježene čak 32 vrste i podvrste orhideja.

Na Strahinjščici je dosad zabilježeno preko 1000 biljnih vrsta i podvrsta pa je njeno uže područje odabrano kao jedno od 94 botanički važnih područja u Hrvatskoj.

U domu na Strahinjčici je moguće dogovoriti ručak.

Dužina staze cca 13 km, visinska razlika cca 600 m.

I u 2025. godini, svibanj je rezerviran za višednevnu avanturu po planinama Dalmacije, a naša destinacija ovaj je put Vrgorsko gorje i južno Biokovo. U četiri dana obići ćemo 4 najatraktivnija vrha ovoga kraja, ujedno i kontrolne točke HPO-a - Sutvid i Sokolić na Riliću donose nam miris mora, stražareći gordo nad pitomim makarskim primorjem, dok se u njihovu zaleđu jednako strmo uzdižu oštre i surove stijene Matokita i Svetog Mihovila. Upravo je ovdje svoj put ka najvišim svjetskim vrhuncima i alpinističkoj besmrtnosti započeo i legendarni Stipe Božić. 

1. dan: Vozimo se prema Vrgorcu – gradu poezije, jagoda i dalmatinskog pršuta. Iz samog centra grada uspinjemo se, u početku postepeno, a zatim sve stmije ka grebenu Matokita. Atraktivan hrbat na dijelovima je veoma uzak, a s obje njegove strane obrušava se duboka provalija. Tijekom cijelog uspona pruža se spektakularan pogled na Vrgorac u podnožju te Ljubuški s druge strane polja, dok se sa samoga vrha – Sv. Roka (1.062 m) odlično vide Pelješac i Hvar na jugu, Čvrsnica, Vran, Prenj i Velež na sjeveru i sjeveroistoku te Biokovo, Sv. Mihovil i Šibenik na zapadu. Nakon odmora na vrhu, spuštamo se drugom stranom, starim pastirskim putem do sela Ravča, odakle nastavljamo autima do planinarskog doma Velobrdski ledari pod Biokovom. 

Dužina: 8 km; visinska razlika uspona i spusta: 850/750 m; vrijeme hoda: 6 h

 2. dan: Nakon dana planinarenja po dalmatinskoj Zagori, spuštamo se na more, do priobalnog naselja Živogošće. Odatle se autima uspinjemo do zaselka Gornje Kuće i dalje cipelcugom do napuštenog naselja Kolovrat pa strmim i suncu izloženim putem do prijevoja Prosika. Od prijevoja se slabije markiranim bespućem, skakućući s kamena na kamen, uspinjemo na najviši vrh Sutvida – Veliku Kapelu (1.155 m). Impresivan pogled s najvišeg vrha jugoistočnog dijela Biokova (Rilića) otvoren je u svim smjerovima. Povratak s vrha započinjemo spustom na drugu stranu, prvo s kamena na kamen, a zatim serpentinama po starom pastirskom putu, natrag do zaselka Gornje Kuće.

Dužina: 12 km; visinska razlika uspona i spusta: 1.100/1.100 m; vrijeme hoda: 7 h

3. dan: Planinarenje s mirisom soli i mediteranskog bilja nastavljamo kraćim, ali ništa manje zahtjevnim usponom na Drveničke stine. Po dolasku u zaseok Selo nad Drvenikom penjemo se dobro građenim starim „duhanskim“ putom do prijevoja između vrhova Sokolić i Krive Toke. Od ovoga mjesta počinje drugi, zahtjevniji dio ture gdje napredujemo hodajući rubom ponora po oštrom, surovom kamenjaru, mjestimice provlačeći se kroz gustu nisku makiju. S vrha Sokolića (788 m), kao i s grebena, lijep je pogled na Drvenik u podnožju te, za lijepa vremena, na Pelješac, Korčulu, Lastovo i Hvar. Povratak je istim putem, a tko želi, može se nakon naporna planinarenja osvježiti kupanjem na nekoj od brojnih plaža Makarske rivijere.

Dužina: 7 km; visinska razlika uspona i spusta: 800/800 m; vrijeme hoda: 5 h

4. dan: Posljedi dan ovogodišnje dalmatinske ture rezerviran je za Mijoviju, tj. Sveti Mihovil – 1.245 m visok vrh kojeg zbog njegova markantnog izgleda i 600 m visokih stijena nazivaju i dalmatinskim Matterhornom. Nije stoga neobično da se baš ovdje, u njegovo podnožju, u malom zagorskom selu Zavojane rodio najpoznatiji hrvatski alpinist, legendarni Stipe Božić. Iz zavojanskog zaseoka Podastine, lijepo građenim putem penjemo se do prijevoja pa, kao i prethodnih dana, po zahtjevnom terenu s kamena na kamen, u pomalo alpinističkom, Stipinom duhu, do vrha. S vrha se istim putem vraćamo do prijevoja pa zatim na drugu stranu do nedovršene planinarske kuće Studenka. Odavde je moguć uspon i na Veliki Šibenik, 1.314 m visok najviši vrh Vrgorskog gorja. Spustom do zaseoka Bokšići završava naša četverodnevna tura.

Dužina: 7 km; visinska razlika uspona i spusta: 800/600 m; vrijeme hoda: 4 h (s usponom na V. Šibenik: 12,5 km; 1.250/1.050 m, 7 h)

Vožnja autocestom Rijeka - Delnice.

Okupljanje svih sudionika planinarskog izleta na parkiralištu trgovačkog centra Super Konzum, ulica Podštore 1, Delnice.

Veliki Drgomalj (1153 m) je travnati greben, vrh je označen hrpom kamenja s betonskim stupićem, ima metalnu kutiju s upisnom knjigom i žigom.

Vidici s vrha  uglavnom su orijentirani prema sjeveru na dolinu Kupe iznad koje se na slovenskoj strani uzdiže Kuželjska stijena, a na hrvatskoj strani Špičasti vrh.

Ovisno o vremenskim uvjetima, vidljivost dopire sve do slovenskih Alpa.

Planinarska ruta je kružna:Veliki Drgomalj - Mali Drgomalj - ishodišna točka.

NA DAN 19.7.2024. IZLET JE POPUNJEN.

ZA TRENUTNU SITUACIJU NAZOVITE 091 786 4535.

Kamenjakova dalmatinska karavana u proljeće 2025. godine putuje na Korčulu!

Po provjerenoj formuli - svojim očima, svojim nogama i u dobrom društvu - upoznat ćemo sve kulturne i povijesne znamenitosti, planinarske i druge prirodne ljepote otoka Korčule, uključujući čarobnu Lumbardu, neodoljiv grad Korčulu, opjevanu Velu Luku, najpoznatiji vrh Kom pored Blata, vrh Hum iznad Vele Luke,..

Na Pelješcu posjećujemo "kapetanski" Orebić, najviši vrh Sv. Iliju i Ston sa slavnim zidinama i solanom.

U planu je i Mljet - razgledavanje nacionalnog parka s jezerima, uspon na najviši vrh Velji grad, kupanje u Odisejevoj pećini...pojedinosti o tome naknadno.    

Pet polupansiona (noćenje, doručak i večera) u hotelu Borik u Lumbardi: dvokrevetna soba 240 €, jednokrevetna 320 €, dijete do 12 godina u trokrevetnoj gratis, drugo dijete 120 €.

Bus koji je cijelo vrijeme s nama 140 €, za djecu i za planinare koji dolaze autom 70 €.

Prijave do popunjenja uz uplatu prve rate minimalno 100 €. Cjelokupan iznos treba uplatiti do 20.12.2024.

U slučaju odustajanja iz bilo kojeg razloga, uplata se vraća samo kad se mjesto popuni s liste čekanja.

Na listu čekanja ulazi se s uplatom minimalno 100 €.

Krećemo iz Rijeke (Jelačićev trg) u 6.00 uz jutarnju kava na trajektnom pristaništu ili na trajektu.

Grupa A/B uspon 3 km (1,5 sat)

Nakon prelaska trajektom na otok Rab grupa A i B započinje uspon iz mjesta Mundanije. Krenut ćemo stazom koja se postupno uspinje kroz šumu i kameniti teren, pružajući nam priliku da uživamo u netaknutoj prirodi i svježem zraku. Zaustavit ćemo se na prvoj foto točki Vidilica dr. Tomaševića (330m), uživamo u pogledu i kratkom odmoru. Nastavljamo do najviše točke otoka Raba vrh Kamenjak (408m). S vrha se pruža spektakularan panoramski pogled na cijeli otok Rab, susjedne otoke , Velebit, Gorski kotar i Liku a i dalje. Na vrhu ćemo imati duži odmor, gdje ćemo moći napraviti fotografije, uživati u predivnim pogledima i osvježiti se.

Nakon odmora i pause dijelimo se na grupu A i B. 

GRUPA A silazak 10 km (3,5 sata)

Nastavlja hodanje grebenskom stazom u smjeru mjesta Lopara. Stasa je kamenita s relativno blagim usponom a tura prolazi prekrasnim krajolicima većim dijelom uz more. Nakon silaska po grebenu nastavljamo Premužićevom stazom do mjesta Lopar gdje ćemo završiti naš planinarski dio izleta. Lopar je poznat po svojim prekrasnim pješčanim plažama i bogatoj prirodnoj ljepoti, što ga čini idealnim za završni odmor nakon naše avanturu a možda i kupanje.

GRUPA B 7 km (3 sata)

Silazi istim putem do mjesta Mundanije, autobusom se prebacuju do mjesta Supetarska Draga gdje nastavljaju drugi dio puta po prekrasnoj Premužičevoj stazi do krajnje točke mjesto Lopar. Staza je pogodna za sve kategorije planinara. Ante Premužić, osim poznate staze na Velebitu, projektirao je i niz staza na otoku Rabu.

Vrh Kamenjak (408 m)

Kamenjak ili Straža je neprimjetno uzvišenje na sjeveroistočnom rubu vršne rapske visoravni, na mjestu gdje se greben počinje naglo obrušavati prema moru.  Posebno lijep vidik je prema gradu Rabu i Kvarneru, Velebitskom kanalu i masivu Velebita, kao i na cijeli vršni greben. Vrh je točka Hrvatske planinarske obilaznice.

Šumska tinejđerica na Biviju navršava punih petnaest godina! Poučna planinarska staza "Šuma Striborova", zajednički projekt Kamenjaka i Gradske knjižnice Rijeka, slavi okruglu obljetnicu atraktivnim programom u prekrasnom šumskom ambijentu.

Pozvani su svi - mali i veliki, u nosiljkama, čupavi četvoronošci, početnici i iskusni,...Ne treba planinarska iskaznica, ne treba prijava, treba samo kremen i iskra. 

Okupljamo se na okretištu jedinice kod kafića Matea i u 11 sati s planinarskim vodičima polazimo na šumske stazice. Putem tražimo markacije da ne zalutamo. Na lokaciji Livade udobno se smjestimo i pratimo zabavan eko-kulturni program u organizaciji GKR. Slijedi završna šumska šetnja, na izbor kraća ili mrvicu duža. 

Belečki pl. put je kružna planinarska obilaznica s 10 kontrolnih točaka. Obilaznicu je ustanovio HPD <Belecgrad> iz Belca, otvorena 17. listopada 2004. godine. 

Vozimo se u Hrvatsko zagorje, uz stajanje na kavi u Draganiću. Dolazimo u mjesto Belec, u kojem se nalazi župna crkva sv. Marije Snježne, jedna od najljepših primjera barokne umjetnosti u sjevernoj Hrvatskoj (17. st). Dalje nastavljamo vožnju 2,5 km do planinarske kuće Belecgrad , koja se nalazi u podnožju srednjovjekovne utvrde Belecgrad.

Na planinarsku stazu krećemo od pl. kuće obilazeći prve tri KT. Slijedi uspon na vrh Ivanščice koja je također KT i najviša točka Hrvatskog zagorja. Planinarski dom Josip Pasarić, (1054mnv), opskrbljen je pićem i hranom. Nakon pauze nastavljamo prema sljedećim vrhovima i KT točkama.

Pohod, ujedno i posljednju KT10, završavamo u pl. kući Belecgrad, gdje se ovjeravadnevnik pl. obilaznice, te se dobiva spomen - značka Belečkog planinarskog puta. 

Ovisno o vremenu i interesu (dogovor grupe na licu mjesta), na povratku prema Rijeci, zaustavljamo se u Oroslavju. Pizzerija u Zagorju podno Medvednice, naziva Oro - Goro, nudi gotovo sve vrste hrane.

Od Rastočina kod Podkilavca krećemo atraktivnim koritom rijeke Zale, prvi dijelom nove planinarske obilaznice "Obručeva dva kanjona". Zaobilazimo lakšim putem prvi i dio drugog vodopada (na trećemo 'skoku' ćemo se morati malo popentrati po sajli) te nastavljamo kanjonom do Sijevice. Put dalje vodi preko Požarina i Jaše gdje skrećemo na Podplaninu do doma na Hahliću. Ovdje imamo pauzu za ručak nakon koje se spuštamo dijelom puta preko kolci a onda preko također atraktivnog nemarkiranog grebena do Rastočina.

Ruta je dugačka oko 15 kilometara sa ukupnom visinskom razlikom od 820 m.

Današnji izlet započinjemo u pitoresknom podvelebitskom selu Velike Brisnice, odakle se starim pastirskim putem strmo uspinjemo do najveće i najljepše lokve u ovom dijelu Velebita - Vodičke lokve na Borovoj vodici. Od Borove se vodice nakon odmora uspinjemo dalje, prema starim pastirskim stanovima na Borju, okruženim veličanstvenim stoljetnim borovima, sve do spoja s Primorskim uzdužnim putem. Ubrzo stižemo i na sam, najljepšim velebitskim borovima okrunjen vrh Budim (1.203 m). S vrha pucaju nezaboravni vidici na morsko plavetnilo i bijele otoke pod nama, kao i na lanac najviših sjevernovelebitskih gorostasa od Balinovca i Zavižana te dalje na jug. Nakon dužeg odmora, vraćamo se natrag u Velike Brisnice, kompletirajući kružnu turu putem preko uvale Plančice.

Nakon nekoliko sniježnih izleta odlazimo u susret proljeću na otok Cres, gdje markacisti PD Kamenjak brinu o svim stazama iz Registra HPS-a.

Među brojnim atrakcijama, uz aromaterapiju raznog mediteranskog bilja, upoznat ćemo možda najljepše šume hrvatskih otoka, pravo bogatstvo hrasta medunca, crnike, planike, bora...U prvome dijelu izleta očekujemo budnu pratnju i video-nadzor bjeloglavih supova. Navodno, zanimljiva su im sva stvorenja koja se ne miču - tako da je bolje stalno se kretati...

Lakša grupa kreće od ulaska u Predošćicu, grebenskom stazom koja prelazi preko vrhunskog vidikovca Velo Gračišće te se pomalo spušta do prekrasne uvale sv. Blaž. Nakon dužeg odmora (hrabriji mogu i zaplivati) nastavljamo šumom iznad mora do sv. Salvadura te pred kraj kroz maslinike do grada Cresa na razgledavanje i zasluženi odmor.  

Teža grupa će također proći gore opisanu rutu ali će se prethodno popeti od prijevoja/raskršća Križić na najviši markirani vrh otoka, Sis (639 m). Nakon silaska nastavljamo grebenom do ulaza u Predošćicu te dalje pratimo trag lakše grupe do ulaska u grad Cres.

44. pohod "Žene u planinu" organiziramo na domaćem terenu, na kamenjakovoj stazi "Zeleno-plava Rijeka". Riječ je o najnovijem projektu u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Rijeke.

Okupljanje i otvorenje pohoda je na plaži vila Nora, smještenoj nekoliko koraka istočno od kompleksa bazena na Kantridi. Zatim šetamo nekoliko minuta prema zapadu uz more do iduće lijepe plaže Ploče.

Stepenicama izlazimo do ceste te ulazimo u Park lovora, novi veliki gradski šumski park koji su uredili i o kojem stalno brinu članovi PD Kamenjak i brojni drugi volonteri.

Kroz dvorište Doma za starije prelazimo na Poučnu planinarsku stazu "Šuma Striborova" gdje ćemo na lokaciji Livade imati prvi duži odmor. Zatim nastavljamo zelenu šetnju i preko pješačkog željezničkog mosta izlazimo do odmorišta Vrata Jadrana. Nakon kraćeg odmora spuštamo se najljepšim riječkim šumama do mora u blizini Preluka, uz još jedan duži odmor s pogledom na Kvarner. 

Pred kraj današnjeg izleta šetamo plavim dijelom ove atraktivne staze, obalnim putem sve do plaže Bivio, gdje uz ovjeru dnevnika završava naša šetnja. U blizini je okretište jedinice kod kafića Matea.

Prilikom prijave istaknite da li dolazite autom i da li ćete pred kraj ture na degustaciju.

Okupljanje do 7:30 i polazak s Parkirališta ispred Prima namještaj Škurinje, zbog Karnevala u centru grada.

Vožnja automobilima iz Rijeke preko GP Rupa – Ilirska Bistrica – Divača – Sežana – Dutovlje. Vožnja oko 1.40h.

Polazak na pješačku turu u 9:30 s parkirališta kod šterne u Dutovlju.

Kraško selo Dutovlje poznato je po izvrsnom crnom vinu teranu. Vodimo vas na ugodnu  poučnu stazu kraškim krajolikom koja poziva na putovanje kroz povijest i upoznaje vas s karakterističnom arhitekturom i vitikulturom Krasa. Hoda se nezahtjevnim šumskim i seoskim stazama, pored brojnih vinograda koji u svako godišnje doba daju drugačiju sliku. Uz stazu su postavljene brojne informativne ploče koje izletnicima prezentiraju povijesne zapise i svjedočanstva iz prošlosti. Izletnika će dojmiti i prekrasan pogled na jedinstveni krajolik vinograda, suhozida i idiličnih kamenih sela.

Tijekom ture planiramo i posjet vinariji te kušanje terana (nije obavezno) koji laganu šetnju pretvara u poseban doživljaj. Cijena degustacije koja uključuje kušanje 3 vina i autohtone suhomesnate proizvode iznosi 15 €.
Molimo da prilikom prijave iskažete zainteresiranost za degustaciju (radi rezervacije u vinariji)!

Veseli i opijeni mirisom terana vraćamo se u Rijeku u poslijepodnevnim satima gdje nas čeka najluđa zabava na Međunarodnoj karnevalskoj povorci.

Na ovom izletu dočekujemo naše goste iz Tuzle (PD Konjuh) koji nam dolaze u petak, 28.2. Tko želi, može se pridružiti i večernjem druženju u hostelu Češka beseda!

Za subotu, 1.3. planiran je zajednički pohod s našim gostima. Okupljanje je kod hostela Češka beseda na Hostima (Ćićarijska 20) te u 8 h zajedničkim autobusom idemo do Mošćenica odakle i kreće pohod. Dan ćemo provesti u predivnom planinarenju do skloništa Kremenjak (izvaljano jaje u gnijezdu), 847 mnv.
Staza tehnički nije zahtjevna, ali je potrebna dobra kondicija jer savladavamo visinsku razliku od oko 800 m.
Po dolasku na vrh uživat ćemo u neobičnom skloništu, predivnom pogledu, dobro se odmoriti, nešto pojesti i krenuti nazad u Mošćenice.

Usred zime rado odlazimo na uvijek atraktivan i sa svojih 1796 metara prilično visoki vrh u susjednoj Sloveniji.

U gornjem dijelu staze polaznici Opće planinarske škole odradit će završni zimski program vježbi. Na padini pod vrhom visokogorci s derezama i cepinom imaju priliku vježbati zaustavljanje prilikom pada. Slijedi odmor u domu na vrhu pa silazak do doma na Sviščakima.

Najviši vrh Gorskoga kotara i Primorsko-goranske županije zimi je posebno atraktivan.

Uobičajeno, na stazu krećemo iz Begovog Razdolja, najvišeg naselja u Hrvatskoj (1062 m). Nakon šetnje do Vrbovske poljane slijedi oštar uspon na vrh. Putem ćemo proći uz planinarsko sklonište Jakoba Mihelčić. Uspon traje oko 3 sata, bude li puno snijega i malo duži. Na visini 1535 m uživamo u pogledu i pijemo topli čaj iz termosice. 

Lakša grupa može u skloništu pričekati ostale planinare da se vrate s vrha pa se svi zajedno vraćamo u dolinu.

Zimski uspon na Risnjak, u srcu Nacionalnog parka Risnjak, prava je planinarska poslastica.

Najvjerovatniji smjer prilaska bit će od planinarskog doma Sušak na Platku. Zatim krećemo preko Cajtiga prema Velikom Risnjaku (1528 m). Ako uvjeti dopuste (bura i led), popet ćemo se i na sam vrh. Nakon odmora kod doma, vraćamo se preko Fratrovih dolaca na Platak.

Molimo sve planinare koji imaju auto da to napišu u prijavi za ovaj izlet i da autom dođu na Deltu.

Lagano jutarnje razgibavanje odradit ćemo kretanjem obalnom šetnicom između Crikvenice i Selca. Na najviši vrh primorskog grebena iznad Crikvenice, Drenin (381 m), stiže se strmijom planinarskom stazom iz centra Selca. Uske kamene ulice, potom gusta borova šuma i kamenjar dovest će vas na krševitu golet na kojoj se nalaze ostaci ilirske gradine. Odavde se vidici pružaju na Vinodol  i Velebitski kanal, otok Krk i Učku dok će vam kao na dlanu ležati grad Crikvenica. Vrh je dobio ime po drvu 'dren', kojeg je nekada bilo puno u ovom kraju, a konzumacija drena značila je zdravlje. Spust s Drenina, vodi kroz slikovite zaseoke u staro naselje Kotor, u kojem su stari Crikveničani živjeli do kraja 18. stoljeća.

Povratak u Crikvenicu i zaslužena kava ili Frankopanska torta na glavnom trgu u centru.

Staza je kružna, duga 11 km s cca 500 m uspona.

Povratak u Rijeku u ranim poslijepodnevnim satima.

Viševica je posebno atraktivna zimi, ogrnuta u sniježno ruho, pa ju redovito posjećujemo.

Kako je uobičajeno, krećemo od Vagabundine kolibe. Uspon na vrh (1428 m) je srednje težine, ali zbog snijega pri vrhu treba opreza.

Zato ponesite štapove i gamaše. Tko ima dereze neka i nih ponese i prošeta ih malo po vrhu Viševice.

S vrha Viševice pruža se lijepi pogled na sve strane.

Grupa A: Pohod od željezničkog kolodvora u Ogulinu do planinarskog doma "Klek" i samog vrha Kleka
Grupa B: Uspon od Bjelskog do planinarskog doma "Klek" (1000 m) i po želji, do vrha Kleka

Za dobro jutro zainteresirani posjećuju Zavičajni muzej u Ogulinu gdje se, između ostalog, nalazi i alpinistička zbirka. Unutar zbirke se nalazi žig za Hrvatsku planinarsku obilaznicu.

Grupa A:

Ova grupa ide težom stazom koja započinje kod Zavičajnog muzeja. Od muzeja, kroz selo Vučići, preko Kneje, dolazimo do vidikovca Golubinac. S vidikovca se pruža predivan pogled na Klek koji je odlična pozadina za fotografiranje. Od vidikovca nastavljamo Ferdinom stazom lijepim obroncima te slijedi strmi uspon prema planinarskom domu "Klek". Ovisno o vremenskim uvjetima, nakon kraće pauze slijedi uspon na sami vrh Kleka koji od doma traje otprilike 30 min. U slučaju snijega, ruta će se prilagoditi vremenskim prilikama.

Grupa B:

Ova grupa nastavlja autobusom do Bjelskog odakle započinje tradicionalni pohod prema planinarskom domu "Klek". Ovaj uspon razmjerno je strm, ali je najkraći. Nakon otprilike 50 min uspona kroz šumu stiže se do planinarskog doma "Klek" pod vršnom stijenom. U domu se odmara dok ne dođe grupa A pa se, oni koji žele, mogu priključiti grupi A pri usponu na sam vrh. Uspon od doma na sam vrh traje 30 min, a na usponu se treba mjestimično koristiti i rukama (postavljene su sajle za osiguranje).

Obje grupe:

Spuštamo se svi zajedno u Bjelsko te nastavljamo put za Josipdol do mini sirane Mišćević na degustaciju sireva i piće dobrodošlice. Sirevi se mogu i kupiti (plaćanje u gotovini).

Ponavljamo odgođeni izlet (zbog nepovoljnih vremenskih prilika) zakoračivši u novu planinarsku godinu!

Slikovita Ćićarija i planinarska šetnja do Korita i obližnjih vrhova idealan je razlog kako iskoristiti kasnojesensku nedjelju. Izvor Korita predivan je u svako doba godine. Nekoć davno Brgučani su nerijetko dolazili ovamo napojiti “blago” koje je brojalo i do 3000 grla, a važnost izvora prepoznala je i Austro-Ugarska vlast, koja je u svrhu lakšeg zahvaćanja vode dala urediti izvor kroz 13 korita.

Nakon okupljanja na Delti krećemo prema istarskom poluotoku te na izlasku iz tunela, izlaz Lupoglav vozimo do slikovitog sela Brgudac, gdje nam je polazišna točka izleta. Najviše istarsko selo također je spomen na događaje iz 2. svjetskog rata kada biva gotovo uništeno. Kružna ruta, dužine oko 8 km vodi nas do izvora Korita te obližnje vrhove Brajkov vrh i Županj vrh.

Korita su smještena na livadi podno Brajkove stijene (1091 m), u čijem podnožju se nalazi i lokva, malo jezerce bogato biljnim i životinjskim svijetom. S vidikovca Brajkova stijena pruža se prekrasan pogled na Korita i lokvu, dok je Županj vrh (1138 m) manja stjenovita glavica s čijeg se vrha pruža lijepi vidik na Planik i vrh Vojak.

Izlet je lagan, osim kratkog uspona na Brajkovu stijenu koji je tehnički zahtjevniji. Nakon okrjepe na hladnom izvoru, vraćamo se do Brgudca 'konjskom' stazom.

Povratak u Rijeku u ranim poslijepodnevnim satima.