Svaku planinarsku godinu, pa tako i ovu 2024, završavamo zanimljivim, laganim, zabavnim i opuštenim izletom u Nepoznato.

Za ovaj izlet poznato je samo da se u 9 sati okupljamo na kavi u kafiću na okretištu šestice na Donjoj Vežici.

Nepoznato je kada krećemo, tko vodi, kamo idemo, kojim putem idemo, kada se vraćamo itd.

Prijave nisu potrebne, pa je nepoznato i tko dolazi na ovaj izlet...

Bitoraj je planina koja se nalazi na području Velike Kapele u okolici su mjesta Fužine, Vrata, Brestova Draga, Sunger, Mrkopalj. Sam vrh je visok 1385 m (kontrolna točka HPO) i čini ga skupina golih, vapnenačkih stijena koje strše desetak metara iznad šumskog pojasa i tako dočaravaju posjetitelju gotovo alpski doživljaj, a osim toga omogućuju širok vidik na bitorajske šume, gotovo sve vrhove Gorskog kotara, preko riječkog zaljeva i na Učku.

Na izlet krećemo s riječke Delte u 7:00 sati, u koloni automobila vozimo autocestom do izlaza Vrata, odakle cestom vozimo daljnjih 10ak kilometara do mjesta Brestova Draga gdje ćemo parkirati automobile i kružnom stazom krenuti prema vrhu Bitoraj. Očekuje nas cca 14 km hodanja, savladat ćemo ukupni visinsku razliku od cca 700 metara, prosječan nagib je cca 12%; za što će nam trebati cca 4 sata i 30 minuta.

Kružna staza: Brestova Draga (904 m) - Bitorajske bijele stijene (1290 m) - vrh Bitoraj (1385 m)- Peršova kosa (1359 m) - Jožina plana (1225 m) - Titov dolac (996 m) - Brestova Draga (904 m).

Po završetku izleta druženje možemo nastaviti u bifeu Kućica u Mrkoplju.

Uspon organiziramo u tri težinske grupe, molimo članove da u prijavi navedu grupu s kojom će se uspeti na vrh Kamenjaka.

Molimo sve planinare koji imaju auto da to jave u prijavi za ovaj izlet i da u autu dođu na Deltu, gdje će se popuniti potreban broj vozila. Polazak sa Delte je u 8 sati.

Srednja grupa za tradicionalni uspon na naše matično brdo povodom obljetnice osnutka (14.12.1961.) kreće ovaj put od restorana Putnik. Idemo kružnom stazom do vrha i nazad do Putnika.

Teža grupa ide pješice od vrata Kamenjaka na Korzu 40. Polazak je u 6 sati.

Lakša grupa, prikladna za starije članove i obitelji s malom djecom, kreće sa parkirališta pod Kamenjakom.

Slikovita Ćićarija i planinarska šetnja do Korita i obližnjih vrhova idealan je razlog kako iskoristiti kasnojesensku nedjelju. Izvor Korita predivan je u svako doba godine. Nekoć davno Brgučani su nerijetko dolazili ovamo napojiti “blago” koje je brojalo i do 3000 grla, a važnost izvora prepoznala je i Austro-Ugarska vlast, koja je u svrhu lakšeg zahvaćanja vode dala urediti izvor kroz 13 korita.

Nakon okupljanja na Delti krećemo prema istarskom poluotoku te na izlasku iz tunela, izlaz Lupoglav vozimo do slikovitog sela Brgudac, gdje nam je polazišna točka izleta. Najviše istarsko selo također je spomen na događaje iz 2. svjetskog rata kada biva gotovo uništeno. Kružna ruta, dužine oko 8 km vodi nas do izvora Korita te obližnje vrhove Brajkov vrh i Županj vrh.

Korita su smještena na livadi podno Brajkove stijene (1091 m), u čijem podnožju se nalazi i lokva, malo jezerce bogato biljnim i životinjskim svijetom. S vidikovca Brajkova stijena pruža se prekrasan pogled na Korita i lokvu, dok je Županj vrh (1138 m) manja stjenovita glavica s čijeg se vrha pruža lijepi vidik na Planik i vrh Vojak.

Izlet je lagan, osim kratkog uspona na Brajkovu stijenu koji je tehnički zahtjevniji. Nakon okrjepe na hladnom izvoru, vraćamo se do Brgudca 'konjskom' stazom.

Povratak u Rijeku u ranim poslijepodnevnim satima.

Okupljamo se na Delti, gdje se raspoređujemo u osobne automobile i krećemo prema Poklonu. Ako planinarski dom bude otvoren možemo popiti kavu. Izlet započinjemo od Poklona i posjetit ćemo tri vrha - Ošalj, Mali i Veliki Planik te se kružnom stazom vraćamo natrag. Duljina staze je oko 15 km, visinska razlika oko 500 metara.

Lagani jesenski izlet u susjednu Sloveniju osobnim autima. Nakon okupljanja na Delti (učešće u pokriću troškova plaća se vozaču) krećemo u pravcu Postojne, odakle ubrzo skrećemo prema Rakovom Škocjanu.

Rakov Škocjan je slovenski regionalni park, koji se sastoji od kraške doline u podnožju Javornika kroz koju prolazi potok Rak. Leži između Cerknice i Planinskog polja u području između Postojne i Uneca. Dolina je dobila ime po sv. Kancijanu čije se relikvije nalaze u velikom prirodnom mostu. Šetnja uređenom poučnom stazom u okruženju stoljetnih hrastova i pogled na prekrasne lukove Velikog i Malog prirodnog mosta, nezaboravan je doživljaj.

Ovu malu krašku dolinu oblikovali su geološki procesi kroz milijune godina. Dolina je nastala kada je strop kraške špilje počeo tonuti i urušavati se. To dokazuju Mali prirodni most od 42 metra, Veliki prirodni most od 37 metara i dva klanca iza njih. Potok Rak se napaja podzemnim vodama koje izviru iz Cerkničkog polja i ispod brda Javornika. Obići ćemo sve prirodne atrakcije u parku.

Povratak u Rijeku u poslijepodnevnim satima.

Kažu da je Baška najljepša upravo u jesen. Za vas smo pripremili ovaj bonbončić od izleta pa da se uvjerimo u tu tvrdnju.

Okupit ćemo se na Delti te se rasporediti po autima. U 6.30 krećemo put Baške. 
Prvi dio izleta nas vodi kroz kanjon Vrženice pa kružno nazad u Bašku.

Nakon kratke pauze za marendu prebacujemo se na idući segment, predivnu kružnu stazu koja nas vodi do Mjesečevog platoa.

Usput nam se nudi prilika posjetiti vrhove Stražica (372 m), Hlam (461 m) i Zakam (194 m). Koje ćemo vrhove koje posjetiti ovisi o kondiciji cijele grupe.

Izlet ćemo završiti u popodnevnim satima.

STATISTIČKI PODACI:

Dužina puta Rijeka - Baška: 73 km
Prva dionica: 7 km, 450 m uspona, oko 4 h
Druga dionica: 9 km, 650 m uspona, oko 5 h

Jesen nastavljamo posjetom na ne baš čestu destinaciju društvenih izleta i stoga ne toliko posjećen vrh Osoje (1338 m).
Osoje je vrh u okolici Hahlića koji je i kontrolna točka broj 11 Kamenjakove obilaznice "Planinarski putevi Hahlića kroz Pakleno do Nebesa".

Polazimo s Delte u 7:00 sati, vozimo do Platka, autima nastavljamo cestom prema Gumancu te parkiramo na pogodnom mjestu uz planinarski put 1001 Platak – Planinarski dom Hahlić.

Tim putem nastavljamo do našeg odredišta, vrha Osoje, prema kojemu se odvajamo nešto prije skretanja na susjedni vrh Vidalj.

Penjemo se na vrh Osoje, uživamo u pogledu prema susjednim vrhovima Sljeme, Grleš, Medvejci ... kružnim putem silazimo na put br 1001 te se vraćamo prema Platku.

U domu Platak po dogovoru odlazimo na piće i ručak.

Do 8.30 okupljamo se na željezničkoj postaji u Borutu gdje ostavljamo aute i krećemo stazom sv. Kocijana.  Prolazeći ispod brze ceste  oštrom uzbrdicom penjemo se na vrh brda sv. Kocijana. Tu se nalaze ruševine crkvice sv Kocijana iz 13 st. i vidikovac sa pogledom na središnju Istru i zvonike istarskih naselja. Nastavljamo makadamskim putem preko zaselaka Bonašina u Tenčiće uživajući u krajolicima na stazi od zanimljivih oblika fliških dina. Pogledi na Ćićariju i njena naselja, miris mažurana...

Po dogovoru pješačimo do Paza, dijelom staze vraćamo se do skretanja gdje se nastavlja kružna staza preko Makarunske Vasi. Dalje u selo Sandalji gdje imamo priliku za osvježenje u agroturizmu Stara štala. Prolazeći pokraj crkvice Svetog Duha iz 16 st. vraćamo se u Borut.

Molimo sve vozače da autom dođu na Deltu, spremni za vožnju, i da to naglase prilikom prijave na ovaj izlet.

Staza počinje ispod Buzeta, na mostu na Mirni kod Istarskog vodovoda. Prolazimo sedam predivnih slapova. Prvi je Zagon, slijedi Bačva, treći i najviši je Vela peć, visok 26,5 i širok više od pet metara.

Nakon trećeg slapa dolazi se do jedinog malo težeg uspona na stazi. Uspon na stijenu Greben osiguran je sajlama i treba biti pažljiv te obavezno imati prikladnu planinarsku obuću.

Prije najveće atrakcije staze, sela Kotli u kojem se nalazi peti slap, prelazi se preko predivnog kamenog mosta iz 19. stoljeća. Riječ je o Napoleonovu mostu. Nakon Kotli i petog slapa, ravan i nezahtjevan put se nastavlja uz rijeku Mirnu i vodi do zadnja dva slapa, Zelenšćak i Grjok.

Nakon njih, a na povratku prema polaznoj točki, treba na tri mjesta pregaziti rijeku skačući po kamenju.

Staza je dugačka oko 13 km, prelazimo tek nešto više od 300 metara nadmorske visine, 3-4 sata hoda + pauze u kojima ćemo uživati u slapovima.

Pohodimo Kolovratske stijene (KT HPO) koje se pružaju južno od skupine Samarskih i Bijelih stijena, kao osamljen greben na samome rubu Velike Kapele, tamo gdje se njezini pristranci počinju spuštati prema moru. Stjenoviti vršni dio grebena Kolovratskih stijena dugačak je oko 1 km. Vršni dio sastoji se od dva kamenita vrha koji izviruju iz šume. Zapadni je visok 1099 m, a istočni 1090 m. Istočni vrh, na koji vodi planinarska markacija, izrazita je stijena visoka 15 m s koje se pružaju lijepi vidici na Dulibu i kuću Stalak, a preko nje na Veliku Javornicu.

U 7 sati se nakon okupljanja na Delti, razmjestimo po autima i krećemo u koloni do Klenovice gdje skrećemo lijevo i vozimo narednih 10 km do Luke Krmpotske koja je naša početna točka uspona.
Očekuje nas lagana staza (5,5 km) do podnožja samog vrha kojeg čini izrazita stijena, visoka 15-20 m gdje će nam trebati mala pomoć rukama. Ukupno uspona je 520 m.
Povratak istim putem.

Za početak jeseni kratki izlet u bližoj okolici. Mala visinska razlika, dugačak kružni put, usponi na Pliš, 933 m i obližnji nemarkirani vrh Grmada.

Obzirom na raspoloženje polaznika možemo ubaciti odlazak do Kraljice šume.

Molimo sve planinare koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu i da to jave u prijavi za ovaj izlet.

Već četrnaesto okupljanje početkom jeseni u šumama Kantride I Bivija. U suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka spojit ćemo šumu, knjigu, priču, igru, smijeh,...

Okupljanje je na središnjoj stazi s klupicama u Parku lovora.Proći ćemo Učionicu, Pričaonicu, Rock scenu, livadice i šumarke. Nastavljamo kružnu šetnju poučnom planinarskom stazom Šumom Striborovom i lagano se vraćamo do Kantride.

Polazak iz Rijeke u petak, u 8.00 u pravcu Kijeva, a zatim do našeg dvodnevnog smještaja u planinarskoj kući Sveti Jakov iznad Bitelića (jugoistočni dio Dinare), uz obaveznu stanku za kavu. 

4.10. petak

U Kijevu ostavljamo aute i uspinjemo se na vrh Kijevski Bat 1206m (KT HPO 17.5) . Nakon planinarenja nastavljamo put prema našoj krajnjoj destinaciji, autom stižemo do kuće Sveti Jakov. Smjestit ćemo se u kući, okrijepiti i odmoriti za izazove u subotu.

5.10. subota

Ustajanje u ranu zoru i doručak. Polazak u 6.00 od Svetog Jakova na najviši  vrh Dinare Troglav 1913m. Nakon uspona spuštamo se do planinarskog skloništa Pume i obilazimo vrh Velika Duvjakuša 1708m (KT HPO 17.7). Nakon dužeg odmora kod skloništa povratak do kuće. Očekivano vrijeme hoda je cca 10-12 sati, više od  1200 m visinske razlike i oko 30 km. Večera i druženje.

6.10. nedelja 

Nakon doručka obilazimo vrh Mali Maglaj 1455m (KT HPO 17.8) koji je u blizini kuće cc. 2 sata hoda i 500m visinske razlike. Nakon planinarenja, spremanje i povratak za Rijeku. Na povratku se zaustavljamo u Kninu i obilazimo poznatu Kninsku tvrđavu.

Povratak u Rijeku u kasnim večernjim satima.

Posjećujemo značajni krajobraz Labin - Rabac - uvala Prklog (proglašen 1973.) i to obalnu zonu koju odlikuju slikovite uvale Rabac i Prklog.

Nakon okupljanja na parkiralištu Delta vozimo obalnom cestom prema Rapcu te se parkiramo kod Hotela Narcis Maslinica. Uzdižemo se prema crkvici sv. Hadrijana (12./13. st.) te do sela Gondolići, a nakon toga se spuštamo prema uvali Prklog. Dalje hodamo tik uz more sve do rta Prklog i rta Sv. Juraj obilazeći uvalice te  stižemo do Rapca. Ukupno prolazimo 16 km zaštićenog krajobraza.

Hrabri će se moći i okupati.

Po završetku ture slijedi povratak u Rijeku u poslijepodnevnim satima.

Pohodimo Kaminško-Savinjske Aple! Kamniško – Savinjske Alpe su planinski lanac na sjeveru Slovenije, dijelom u Austriji, a  ime je dobio po gradu Kamniku i rijeci Savinji. 

Početak jeseni idealan je za posjet Hrvatskom zagorju, Ivanščici i Kalniku.

Polazak iz Rijeke u 6.30 u pravcu Zagreba a zatim do polazne točke naselja Krušljevec (istočni dio Ivanjščice), uz obaveznu stanku za kavu. 

Subota (oko 5-6 sati hoda)

U prvom danu u planu je proči istočni dio Ivanščice, odnosno Varaždinski planinarski put - pet kontrolnih točaka sa najvišim vrhom Čevo (865 m), koji je ujedno i kontrolna točka HPO. 

Nakon planinarenja premještamo se u planinarski dom Lujčekova hiža. Smjestit ćemo se u domu, okrijepiti i odmoriti za nastavak u nedjelju.

 Nedjelja (tri grupe na izbor)

Ustajanje u 6.30 i polazak nakon doručka za Kalnik. Na području Kalnika organizira se "Pohod povodom 100. obljetnice Kalnika u Križevcima" koji je u sklopu proslave 150 godina HPS. Organizirane su tri grupe u pohodu:

• Poučna staza (3 sata, nezahtjevno),
• Kalnička greda (3-4 sata, srednje zahtjevno)
• Staza 7 zubi - Vrh Vranilac (zahtjevno)

Organiziran je grah za sve sudionike pohoda, dom na Kalniku ima hranu, piće i pitku vodu. U popodnevnim satima u planu je obilazak starog grada/utvrde Veliki Kalnik. 

Povratak u Rijeku u kasnim večernjim satima.

Rječina je atraktivna u svako doba godine, pogotovo u gornjem toku. Polazak je u 11 sati sa okretišta autobusa u selu Kukuljani, nakon dolaska redovnog autobusa koji kreće iz Rijeke u 10.20 (ipak provjerite subotnji red vožnje dan ranije). Laganim tempom šetamo od Kukuljana do izvora Rječine, prateći uzvodno bistru rijeku do izvora pod brdom Kičelj. Nakon odmora vraćamo se stazom niz Rječinu do Kukuljana.

Izlet uz rijeku koja je dala ime gradu na moru prikladan je i za potpune početnike i obitelji s djecom, dobro došli su i kućni ljubimci. Nije potrebna prethodna prijava niti planinarska iskaznica. Ovo je još jedna suradnja s udrugom Urbani separe u zajedničkom projektu riječkog urbanog planinarenja.

Izlet započinjemo u naselju Metajna, kod igrališta. Spuštamo se prema moru i prolazimo kroz centar mjesta. Pješčano-šljunčana plaža Ručica je prvo odredište na kojem je moguće kupanje u moru te okrjepa u kafiću. Samo malo dalje nalazi se plaža Beritnica, te popularna penjačka stijena Stogaj. Sljedeća je lokacija plaža Slana, gdje se nalazi kratka ferata koju ćemo zaobići. Prolazimo pored ruševina koncentracijskog logora iz 2. svjetskog rata. Iduća destinacija je plaža Malin, na kojj se nalazi izvor vode. Nakon kupanja slijedi povratak. 

PUT

Nalazimo se na Škurinjama na parkiralištu ispred Prime (ispod Decathlona). Vozimo se u smjeru Postojne, Ljubljane te silazimo s autoputa na izlazu Vodice prema Kamniku. Prođemo Kamnik i nastavljamo cestom prema dolini Kamniške Bistrice. Od pl. doma u Kamniškoj Bistrici nastavljamo vožnju šumskom cestom koja nas vodi do raskrižja, gdje nastavljamo ravno (desno Jermanca, polazna točka za Kamniško sedlo). Cesta nas zatim vodi pored Žagane peći do parkirališta na donjoj stanici teretne žičare i tamo parkiramo.

STAZA

S parkirališta kod teretne žičare v Koncu (900m) krećemo u smjeru Korskog sedla (Cojzove koče (1793m) gdje radimo pauzu 20tak minuta. S Korskog sedla (Cojzove koče) nastavljamo desno u smjeru Grintovca (2558m).

Staza je fizički dosta zahtjevna zbog vrlo strmog uspona (1658m uspona) i ljetnih uvjeta tako da molimo planinare da savjesno procijene svoju trenutnu kondiciju. Staza je ljeti tehnički nezahtjevna i stoga je ljeti Grintovec među najposjećenijim vrhovima visokog gorja u Alpama. Za razliku od zime kada su uvjeti sasvim drugačiji jer je staza izložena lavinama, a postoji i velika opasnost od klizanja.

Za lijepog vremena s vrha se pruža prekrasan pogled na okolne alpske vrhove: Jezersku Kočnu, Storžić, Skutu, Planjavu, Branu, Ojstricu, veliku Planinu, Krvavec

Povratak istim putem.

Parkiralište v Koncu (900m) – Korsko sedlo (Cojzova koča 1793m) 2h15min; Korsko sedlo (1793m) – Grintovec (2558m) 2h15min

 

Molimo vozače da se jave kod upisa za ovaj izlet.

U 7,00 se nakon okupljanja na Delti, razmjestimo po autima i krećemo put  Platka.

Na Jelenc se najjednostavnije može doći s Platka. Prilaz ćemo skratiti vozilom tako da se s Platka nastavi ravno cestom, sve dok ne postane previše loša za vožnju.

Jelenc je zadnji u nizu planinarima zanimljivih vrhova koji se od Snježnika pružaju prema sjeverozapadu. Sam vrh je kamenit. Nakon Jelenca zaputit ćemo se na Brankov vrh. Nadmorska visina mu je 1445 m. Vrh je kamenita glavica obrasla gotovo u cijelosti klekovinom.

S vrha se pruža lijepi vidik prema Guslici, Snježniku, Risnjaku.

Najbolje vrijeme za posjet Južnom Velebitu je naravno kolovoz. Ovaj put smo pripremili dvodnevnu poslasticu u Nacionalnom parku Paklenica. Cilj nam je proći oba kanjona Paklenice uz još pokoji vrh usput.

SUBOTA

Okupljanje na Delti u 04.45 h, raspodjela po autima i polazak prema Selinama (180 km). Nakon otprilike tri sata stižemo u Seline te raspoređujemo vozila da nas dočekaju na cilju.
Najkasnije u 09.30 krećemo sa usponom kroz kanjon Male Paklenice. Penjemo se do Lekinih Njiva pa preko Jurlina i Malih močila idemo do Crnog vrha (1110 m) nakon čega se spuštamo do pl. doma Paklenica gdje večeramo i noćimo.


NEDJELJA

Nakon ranog doručka krećemo u izviđanje okoline i rješavanje obližnjih kukova. Napuštamo kanjon Velike paklenice i uspinjemo se do Vidakovog kuka (890 m) te ubrzo dolazimo i na Zoljin kuk (839 m). nakon kukova krećemo sa spustom natrag u kanjon Velike Paklenice ali prvo ćemo posjetiti špilju Manita peć te se zasluženo ohladiti. Na kraju nas čeka još malo spusta i napokon auti koji nas čekaju na parkingu u kanjonu.

Prije polaska za Rijeku stat ćemo kod Dinka na marendu i kratko kupanje po želji.

STATISTIČKI PODACI:

Dužina puta Rijeka - Paklenica: 180 km
Dužina staze prvi dan:   16 km, 1300 m uspona, oko 7 h
Dužina staze drugi dan: 11 km, 670 m uspona oko 6 h
 

U reljefu 143 kilometra dugačkog velebitskog masiva, posebno mjesto zauzimaju Dabarski kukovi u blizini Baških Oštarija. To je niz oštrih stjenovitih vrhova koji su se poput golemog zida, izranjajući iz zelenih dabarskih šuma i travnatih dolaca, ispružili smjerom usporednim s jadranskom obalom.

Vozimo se do Baških Oštarija i parkiramo automobile pored hostela odakle kreće naša tura. Krećemo se prema livadi Stupačinovo te se uspinjemo na prvi od kukova – Grabar (1270 m). Od Grabara nastavljamo dalje na Kuk od pećica (1266 m) te za kraj idemo do Kize (KT HPO, 1274 m)

S vrha se pruža pogled u svim smjerovima, a posebno se ističe pogled prema Bačić Kuku i Budakovu brdu.

Nakon uživanja po stjenovitim kukovima spuštamo se do Stupačinova kružnom stazom kroz šumske predjele te dolazimo do hostela gdje slijedi zaslužena okrijepa.

Izlet započinjemo od Šoićeve kuće. Krećemo prema Japetiću. Sa svojih 879 metara najviši je vrh Samoborske gore. Proglašen je rezervatom šumske vegetacije, zbog očuvanih prirodnih ljepota. Na samom vrhu se nalazi piramida za razgledavanje, visoka 12 metara. Nekada je ova piramida bila na vrhu Medvednice. Premještena je poslije izgradnje televizijskog tornja na Sljemenu.

Od vrha Japetića zaputit ćemo se do Planinarskog doma Žitnica, dom je opskrbljen hranom i pićem. Nakon odmora krećemo put Stražnika 708 m. Nakon odmora na vrhu spuštamo se i prolazimo kroz Maričkin mlin i slap Sopot prema kapelici Majke Božje Poljaničke gdje će nas čekati autobus.

U povratku prema Rijeci posjetit ćemo grad Ozalj. Rijeka Kupa nudi i mogućnost osvježenja u rijeci. Moguće je posjetiti Zavičajni muzej, Etno park, Hidroelektranu, Župnu crkvu sv. Vida i brojne druge znamenitosti.

Izlet organiziramo u suradnji s udrugom Urbani separe, kao završni događaj u sklopu festivala Pozdrav s riječke rivijere 1-14.7. Cijelim putem na stazama nema markacija (planinarskih niti turističkih) pa pozivamo izletnike da se ne udaljavaju od grupe.

Okupljanje je na okretištu šestice na Podvežici. U 10 sati spuštamo se stepenicama kroz šumoviti obronak do uvale Martinšćica. Šetnju nastavljamo uzvodno uz Draški potok, pored Rječine najveći stalni vodotok u Rijeci. Na prikladnim mjestima bit će nekoliko odmora uz vodu.

Drugi dio izleta je uspon zaboravljenom mulatijerom (građeni vojni put) s prekrasnim pogledima na korito Draškog potoka, brdo Sv. križ, Rijeku i more. Od vidikovca na vrhu spuštamo se zatim pomalo do uvale Martinšćica, cijelim putem s izuzetnim pogledima iz ptičje perspektive na brodogradilište Viktor Lenac. 

Završni dio izleta je kratka šetnja niz Draški potok do samoga ušća u more, koje ćemo vidjeti iza ograde brodogradilišta. Zatim se lagano uspinjemo do Plumbuma, najprije malo uz cestu a većim dijelom stazicom položenom niže od ceste. Izlet završava kod kamene lanterne iz Kawasakija u parku Nike Katunara. Tamo je okretište linije 1, ali bolji izbor biti će kupanje kod Pajola.        

Pohod započinjemo u zaseoku Brušane.

Na početku staze prelazimo potočić i  započinjemo strmi uspon u hladovini bukove šume koja je specifična za kopnenu stranu Velebita. Zatim slijedi izloženiji i većim dijelom travnati dio staze prema Piskovitoj kosici, s nekoliko detalja prolaska po stijenama  pa ponovno ulazimo u šumski dio staze i uspon do planinarskog skl. Ždrilo ( 1040 mnv ). Zanimljivog je  oblika i pozicioniran na stijeni, djelo arhitekta : Ivana Juretić.

Ako vremenske prilike dozvole uspinjemo se i na Ždrilski kuk.

Nakon odmora, kružnom stazom se vraćamo prema Baškim Oštarijama, podno Sladovačkog brda, i završavamo u poznatom hostelu, na piću.

Ukrcavamo se u bus i u  večernjim satima dolazimo u Rijeku.

Nakon Delte krećemo prema Poklonu (parkiralište ispred hotela) gdje stižemo oko 2.30 h, odakle krećemo na vrh Učke (Vojak 1396 m). Dolazak na vrh oko 4.30 h. Čekamo izlazak Sunca oko 5.15 sati i uživamo u zori na Učki.

Preporuka je uzeti topliju odjeću prilagođenu noćnim temperaturama na vrhu.

Pohod "Zora na Učki" tradicionalno organiziramo u spomen na Avelina Ćepulića koji je sa prijateljima izveo prvi noćni uspon na Učku 04.07.1852. te ga opisao u časopisu Neven 13.07.1852 godine.

Nakon zimskog otvorenja ove staze 16.12.2023. uređene u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Rijeke, slijedi i ljetno izdanje Zeleno-plave Rijeke. Izlet organiziramo u suradnji s udrugom Urbani separe, u sklopu festivala Pozdrav s riječke rivijere 1-14.7. Cijelim putem pratimo plavo-bijele turističke markacije.

Okupljanje je u 9 sati na stanici kod bivše Dječje bolnice na Kantridi. Prošetat ćemo Parkom lovora, usput ponešto počistit, plijevit i što više zalit (ponesite vodu, u parku je i špina).

Nastavljamo šetnjom kroz donji dio Poučne planinarske staze Šuma Striborova te lokalnim cesticama ulazimo do najveće riječke šume. U pravom planinarskom ugođaju pomalo se spuštamo do obalnog puta kod Akademije, gdje organizirani izlet završava i slijedi individualno morsko opuštanje.

Više o Parku lovora i Zeleno-plavoj Rijeci na  https://pd-kamenjak.hr/o-nama/

Nakon okupljanja kod Decathlona krećemo automobilima prema "Koči na planini Kuhinja" u podnožju Krna.

Oko 8.00 h krećemo s usponom po travnatim prostranstvima na južnim padinama Krnskog masiva, uspinjući se prema koči Gomiščkovo zavetišče na Krnu (2182 m), te na sam vrh. Krn (2244 m) je najjužniji dvijetisućnjak Julijskih Alpi s kojeg se pružaju vidici na Jadransko more, dolinu rijeke Soče, Kanin, najviše vrhove Julijskih Alpi, a za dobra i vedra dana pogledi sežu i do talijanskih Dolomita i austrijskih Visokih Tura.
Spuštamo se kružno preko Batognice, Praga, jezera v Lužnici, Lepenice, nazad do planine Kuhinja.

Savladavamo visinsku razliku od 1366 m na duljini od 15 km. Staza je strma i kondicijski vrlo zahtjevna, te neprestano izložena jakom lipanjskom suncu.

Ljetni solsticij s dugim toplim danima idealno je vrijeme za alpske ture. Ovaj puta odlučili smo se za jedan lijepi izlet u Julijske Alpe s usponom na Malu Mojstrovku (2333 m).

Iz Rijeke se vozimo do Kranjske gore i prijevoja Vršić (1611 m) gdje parkiramo automobile, ostaje nam vremena za kratak odmor od vožnje uz kavu u Tičarjevu domu s otvorenim pogledom na prvi dio trase našeg uspona kao i na sam vrh Male Mojstrovke. Uspon započinje s parkirališta, kraćim dijelom šumskom stazom, a nastavlja utabanom stazom u kombinaciji stijene i sipara. Jedan dio staze osiguran je sajlom pa od planinara zahtjeva spretnost i iskustvo, a cijeli uspon i kondicijski je zahtjevan.

Nakon odmora na vrhu možemo se odlučiti i za kratak, ali intezivan uspon na vrh Velike Mojstrovke (2366 m). Silazak s Mojstrovke dobrim dijelom se kreće siparom pa vodite računa da ponesete odgovarajuću obuću i obvezne planinarske štapove i kacige.

Visinska razlika: 778 m

Sljeme je vrh Medvednice, planine iznad Zagreba. Nalazi se na 1033 metara nadmorske visine. Do Sljemena vodi asfaltirana cesta i mnogobrojne pješačke staze. Jedno je od najdražih izletišta Zagrepčana. Na Sljemenu se nalazi i skijaška staza koja je jedna od lokacija za utrke svjetskog skijaškog kupa (Snježna kraljica). Na samom vrhu nalazi se RTV toranj, visok 169 metara koji je izgrađen 1973. gpdine.

Naš start je u Planini Donjoj. Prva okrepa je u Planinarskom domu "Lipa Rog" (KT HPO 4.2), nalazi se na vrhu Rog (709 m), neposredno ispod razgledne piramide.

Put nas vodi dalje planinarskim putem broj 1 uz Gorščicu do Hunjke (877 m), važan prijevoj na hrptu Medvednice preko kojeg prelazi cesta iz Zagreba za Stubičke Toplice. Uz nju je nova planinarska kuća "Mala Hunjka", izgrađena na temeljima stare Rauchove lugarnice i veliki Dom obrtnika (Zvonimirov Dom, nekadašnji hotel "Janica"). Hunjka je poznata i kao prekrasna livada s lijepim vidicima na Zagorje i slovenske planine.
Naziv Hunjka potječe od riječi humka, što označava razmeđu između nekadašnjih Kaptolskih, Rauchovih i Kulmerovih šumskih vlastelinstava.
U "Maloj Hunjki" i okolici se zadržavamo na piću i ručku a potom nastavljamo dalje do našeg cilja.

Prije samog vrha obilazimo kapelicu Majke Božje Sljemenske a potom smo za 15-ak minuta i na vrhu Sljeme, 1033 m (KT HPO 4.4) gdje se nalazi gornja stanica nove Sljemenske žičare, restoran Vidikovac i televizijski toranj.  Izlet završavamo kod Tomislavovog doma gdje nas čeka autobus.

Statistika: Ukupna visinska razlika oko 1000 m te oko 15 km staze

Vožnja autocestom Rijeka – Delnice, nastavak vožnje prema “Planinskom centru Petehovac”. Okupljanje svih sudionika planinarskog izleta na parkiralištu “Planinskog centra Petehovac”. Tu započinje planinarska tura. Priprema za planinarenje i polazak na stazu .

Planinarska ruta je zamišljena:

Ishodišna točka - Jagodina stijena - Štimčev vrh - Mali Petehovac - Pavlokove šute – Veliki Petehovac - Črmažov vrh – Ančikin vrh – Ivanov breg - Lovačka kuća Polane - "Planinski centar Petehovac".

Jagodina stijena (970 m n/v)

Lokalitet Jagodina stijena nalazi se u blizini (500 m od planinskog centra Petehovac). O Jagodinoj stijeni postoji pisana legenda iz 1934 g. djelo Milivoja Magdića - poznatog hrvatskog novinara i publicista koji je politički, društveno i spisateljski djelovao u prvoj polovini 20. stoljeća. Djelo govori o nesretnoj ljubavi mlade djevojke koja si oduzima život, skakanjem sa strme litice koja po njoj dobiva ime.

Štimčev vrh (1024 m n/v)

Nedaleko ispod vrha nalazi se vidikovac s kojeg se pruža veličanstven pogled na Delnice, Risnjak, Drgomalj, slovenski Snežnik, a u daljini i na slovenske Alpe.

Mali Petehovac (1105 m n/v)

Vrh je obilježen kamenom hrpom, metalnim tuljcem s upisnom knjigom i žigom. Vrh je šumovit i nema nikakvog vidika. Na vrhu se nalazi drveni stol sa dvije klupe.

Pavlokove šute (984 m n/v )

Mjesto, ruševine nekadašnjih građevina, obilježeno metalnim tuljcem s upisnom knjigom i žigom.

Veliki Petehovac (1105 m n/v)

Vrh je obilježen metalnim tuljcem s upisnom knjigom i žigom. Vrh je šumovit i nema nikakvog vidika.

Črmažov vrh (1104 m n/v)

Vrh je obilježen je manjom hrpom kamenja, blizu koje se nalazi metalni stol sa klupom i metalnom kutijom u kojoj se nalazi upisna knjiga i žigom. Črmažov vrh dobio je ime po divljem luku (srijemuš ili črmaž) koji ima veći broj staništa na ovom vrhu. S Črmažovog vrha pruža se lijep pogled prema mrkopaljskom i delničkom kraju.

Ančikin vrh (1072m n/v)

Vrh je obilježen metalnim tuljcem s upisnom knjigom i žigom. Vrh je šumovit i nema nikakvog vidika.

Ivanov breg (1052m n/v)

Vrh je obilježen metalnim tuljcem s upisnom knjigom i žigom.

Molimo sve članove koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, gdje će se popuniti potreban broj vozila.

U 7.30 krećemo sa Delte preko Lupoglava slikovitom dolinom ispunjenom raznolikošću bilja do sela Rašpor gdje parkiramo aute. Lagana ljetna tura većinom u šumskom hladu vodi na vrh Gomilu od kuda pogled “puca” na sve strane. S jedne strane Žbevnica i Istra, s druge strane Slovenija i Snežnik. S treće strane Planik.

Nastavljamo šumskim putem do vrha Orljak, gdje nakon strme uzbrdice još u hladu šume imamo predah i vrijeme za okrepu. Na samom vrhu Orljaka postavljen je veliki metalni križ, a pogled se pruža od Učke, Planika, Županj vrha na istoku, a za lijepih i vedrih dana desno od Žbevnice i Gomile vide se Alpe, Slovenski Snežnik, Gorski kotar…Spuštamo se dijelom Veprinačkim putem do sela Račja Vas gdje imamo priliku okrijepiti se svježom izvorskom vodom, te lokalnom cestom nastavljamo do polazišta.

Selo Rašpor je u povijesti poznato kao sjedište Rašporskog kapetanata. Na brdu iznad današnjeg sela nalazila se utvrda u kojoj su stolovali kapetani, vojni upravitelji koji su mletačkom Istrom upravljali od 1394. do 1511. god., kada se njihovo sjedište seli u Buzet.

Prema dogovoru možemo se odlučiti za jelo u buffet-pizzeriji "Alba" u Lupoglavu, pa se treba najaviti ujutro.

Ovo je završni izlet u proljetnom nizu "urbanog planinarenja" u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Rijeke u sklopu projekta RijekaOutdoor.

Okupljanje je u Art kvartu Benčić kod kafića Gala i upravo uređenog povijesnog perila na potoku Brajda. U neposrednoj blizini potoka Brajda pod zemljom teče i Škurinjski potok, po kojem su susjedna ulica i cijeli kvart dobili ime Potok. Put nas u prvom dijelu izleta vodi uličicama i stazicama kroz sliv Škurinjskog potoka, točnije - brdom iznad njegove desne obale (skrivene pod zemljom). Na sjevernom vidiku su zanimljivi pogledi na Škurinje i Drenovu a na južnoj strani otvara se Kvarner s otocima i Učkom.

Vršni dio tog grebena Mala straža, koji spaja Podmurvice/Pehlin i Škurinje, nalik je oštrom velebitskom kamenjaru. Pažljivo, korak po korak, hodamo nemarkiranim bespućem kroz grmove aromatičnog primorskog bilja. Usput ćemo razgledati atraktivnu izložbu crteža na stijenama koje potpisuje Felix. Zatim slijedi lagano spuštanje udobnom stazom do prirodnog otvorenog korita Škurinjskog potoka. Sljedećih pola sata polako se uspinjemo njegovim suhim dnom do samog izvora ispod Tibljaške ceste. Malo se vraćamo i dolazimo do lokve Mistraž, koja je lijepo uređeno izletište iznad desne obale Škurinjskog potoka. Izlet završava laganim usponom do autobusne stanice na okretištu sedmice.

Tko stanuje na Škurinju ili Drenovi, stazicom preko kamenog mostića prelazi na lijevu obalu i za nekoliko minuta je na Škurinjskoj cesti kod Ski servisa Vujčić.

Posjetit ćemo  vrhove Krčmar (773 m), Ozeblin (1657 m), Poštak (1425 m), Zir (850 m) i Mrsinjgrad (1097 m). Naravno, i turističke atrakcije: Memorijalni centar Nikole Tesle, Cerovačke pećine te izvor Gacke – Majerovo vrilo.

Smještaj je u učeničkom domu Srednje škole "Plitvička jezera" u centru Korenice (posteljina, ručnik, upotreba kuhinje).

Četvrtak, 30.5.

Odlazimo u Smiljan kod Gospića gdje možemo posjetiti Memorijalni centar Nikole Tesle. Iz dvorišta centra krećemo na vrh Krčmar. Staza je kratka te smo nakon sat i pol nazad do auta. Slijedi ručak u restoranu Maki u Gospiću te odlazak na smještaj u Korenicu. Moguć je uspon na Stari grad Mrsinj (Mrsinjgrad) iznad Korenice, oko dva sata hoda.

Petak, 31.5.

Nakon vožnje oko sat vremena penjemo se s prijevoja Kuk na Ozeblin, oko 6-7 sati hoda (20 km). Popodne je slobodno za razgledavanje Korenice.

Subota, 1.6.

Nakon vožnje oko sat vremena penjemo se iz Otrića na Poštak, vrh poznat po kamenim skulpturama, oko 4-5 sati hoda (11 km). U povratku ćemo posjetiti Cerovačke pećine.

Nedjelja, 2.6.

Nakon kraće vožnje penjemo se iz Trkulja na Zir, oko 2 sata hoda, s pogledom na Liku u svim smjerovima. Odlazimo razgledati prekrasno Majerovo vrilo rijeke Gacke, posjetiti mlin i ručati u pizzeriji Ruspante prije povratka u Rijeku.

Poslije okupljanja na Delti krećemo za Povile. Tu ostavljamo vozila i krećemo na planinarsku stazu do " Oči Vinodola " vidikovca Gradina. U blizini se nalazi staro groblje karakterističnog kružnog oblika. Poviše vidikovca se nalaze ostaci starog grada Ledenice koje se spominje još 1248 godine. Smješteno je na visini od 381 mi opasano je zidinama i kulama te su vjerni spomenik knezovima krčkim i frankopanskim. Slijedi spust planinarskom stazom i makadamskim putem do atraktivne uvale Mala Draga te obalnom šetnicom do Povila.

Za vas smo organizirali lijepu i zanimljivu dvodnevnu turu na južni Velebit gdje ćemo proći poučnom stazom Malog princa i posjetiti legendarne Tulove grede.

1. DAN, SUBOTA
Poučna staza Malog princa kružna je staza uređena 2003. godine, osigurana je klinovima, sajlama i ljestvama te od planinara traži spretnost i iskustvo, ali svojom ljepotom pruža i nezaboravan doživljaj. Noćenje je u šatorima. 

2. DAN, NEDJELJA
Autima se vozimo "majstorskom cestom" do parkirališta na prijevoju Prag (burobran) gdje kreće kratak, ali intezivan uspon na vrh Tulove grede (1120 m). Konačna etapa uspona na sam vrh tehnički je zahtjevna pa ostaje kao opcija ali i procjena vodiča u slučaju nepovoljnih uvjeta, vjetra i slično.

Nakon silaska s vrha možemo dogovoriti posjet zaseoku Muškovci na Zrmanji gdje možemo ručati, hrabriji se mogu okupati u Zrmanji (ponesite stvari za kupanje).

Planirani polazak za Rijeku oko 18.00 te dolazak do 22.00 h.

Ovaj izlet spada u kategoriju "urbanog planinarenja"  koje organiziramo u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Rijeke u sklopu projekta RijekaOutdoor.

Okupljanje je na mostu kod Konta, točnije - pored spomenika Janku Poliću Kamovu, najpoznatijem Sušačaninu. Prvi dio izleta je zanimljiva šetnja manje-više nepoznatim stazicama Sušaka koje povezuju nekoliko crkvi, jedan rektorat, jednu gimnaziju, jedan vodovod Franje Josipa, jedan jog i kulu iznad Rječine... 

Nakon odmora u hladu boćarije slijedi spuštanje Bošketom i Harterskim stubama do Rječine. Dalje kreće avantura u pravom planinarskom stilu, probijanje kroz nemarkirano bespuće povijesnih Giardina do Kozale. Za kraj još jedna meditacija niz povijesnu Kalvariju do zatvora (slobodan ulaz) i katedrale sv. Vida.

Izlet organiziramo u suradnji sa županijskim Festivalom sportske rekreacije. Izlet je namijenjen svim zainteresiranim građanima, nije potrebna planinarska iskaznica niti prethodna prijava.

Polazak sa Kampusa, ispred Akademije primijenjenih umjetnosti i Putem Mlikarice se dižemo do Hrastenica. Stazom rebrima idemo do Sv. Kuzma i onda se penjemo do pretpovijesne utvrde Sopalj. Od Soplja put nas dalje vodi Kostrenskim stazama do druge pretpovijesne rimske utvrde Solin. Od Solina se spuštamo do trgovine Plodine gdje završava naše današnje druženje. Ukupna dužina staze je 16 km i potrebno vrijeme 5 do 6 sati hoda.

Evo nas ponovo na izletu na Snežnik, ali ovoga puta ne polazimo sa Sviščaka nego iz Mašuna. 

Polazimo u 7,00 s Delte prema Ilirskoj Bistrici. Nastavljamo prema Mašunu malo lošijom asfaltnom cestom. Po dolasku u Mašun razgledat ćemo ostatke lovačkog dvorca. U blizini se nalazi i Gozdna hiša slovenskog zavoda za šume sa zanimljivom zbirkom velikih zvijeri koju vrijedi pogledati, nažalost više je ne otvaraju nedjeljom. Nakon otprilike pola sata produžit ćemo makadamom prema točki gdje počinje pješački dio izleta. Ondje ćemo ostaviti dio automobila, a dio ćemo prebaciti na Sviščake gdje završava naš izlet. Hodamo preko Malog Snežnika do doma Draga Karolina na Velikom Snežniku (1796m). Tamo ćemo napraviti stanku za obrok. Nakon pauze spuštamo se prema Sviščakima stazom ispod Loma. Po dolasku na Sviščake vraćamo preostale automobile i nastavljamo za Ilirsku Bistricu i Rijeku.

Idemo autima a ne busom pa će se opisana ruta prilagoditi i djelomično promijeniti.

S prijevoja Banska vrata na cesti Novi Vinodolski-Jasenak krećemo blagim usponom kroz šumu prema vrhu Ričičko bilo (1.286 mnv). Kamena vršna glavica izranja poput otoka iz nepreglednog šumskog prostranstva. Širok pogled otvara se prema moru, vinodolskom zaleđu i istaknutim vrhovima Gorskog kotara od Obruča do Risnjaka i Viševice. S vrha nastavljamo dalje šumovitim grebenom Ričičkog bila po slabo markiranom bespuću do raskrižja na Ričicama, odakle se uspinjemo na naš sljedeći cilj - 1.169 m visok Crni vrh. Greben Kolovratskih stijena, Velika Kapela i Velebit otvaraju nam se kao na dlanu. S Crnoga vrha spuštamo se preko Kolovrata prema Luki Krmpotskoj (moguć posjet Staklenoj kapelici) pa zatim dalje, do napuštenog sela Vinište i planinarske kuće "Anka Komadina" gdje nas čeka zasluženi odmor i okrepa. Slijedi završni spust do mora u Klenovic, gdje hrabriji mogu iskoristiti priliku za rano otvaranje sezone kupanja.

Okupljanje  za 14. Proljeće u Šumi Striborovoj  je u 10 sati u Parku lovora na Kantridi, preko puta dječje bolnice (središnja staza s klupama). Prošetat ćemo novim velikim gradskim parkom s brojnim rascvjetalim voćkama i grmovima aromatičnog bilja. Ivana Matovina u Učionici priprema malu edukativnu radionicu za najmlađe planinare.

Kroz dvorište Doma za starije ulazimo na Poučnu planinarsku stazu "Šuma Striborova" gdje ćemo na livadici uživati u programu koji je pripremila Lorena Mrvčić Fućak, dječja knjižničarka iz Gradske knjižnice.

Za sve posjetitelje koji žele još,

pripremili smo i nastavak šetnje novom stazom "Zeleno-plava Rijeka" do obalnog puta u blizini Preluka.

https://rijekaoutdoor.com/trails/zeleno-plava-rijeka/

Projektu se pridružila i Turistička zajednica Grada Rijeke kroz rijekaoutdoor.com (@visitRijeka. 

Opis:  Krećemo  točno u 6:30 s Delte (potrebno je doći 10-tak minuta ranije dok se potrpamo i organiziramo po autima) te vozimo prema Karlobagu. Usput stajemo na kavu u Svetom Jurju.

U Karlobagu smo negdje oko 9 sati odakle se još autima 20-tak minuta penjemo do prijevoja Dabarska kosa gdje parkiramo.

S Dabarske kose krećemo planinarskom stazom preko Visibabe (1161m), neupadljivog vrha nad Ravnim dabrom koji pruža jedinstven vidik na more i otoke te na Dabarske kukove i Dabre. Dalje preko Bačić kose (gdje se nalaze ruševine nekadašnjeg đačkog planinskog doma Škole narodnog zdravlja) i Prikinutog brda (1267 m) idemo pojasom livada hrptom prema Budakovom brdu (1317 m) s kojeg se pruža predivan pogled na spomenute kukove  kao i na posebno lijep i atraktivan Bačić kuk.
Nakon kraćeg odmora, uzimanja pečata i uživanja u vidicima nastavljamo prema planinarskom skloništu Skorpovac gdje radimo dužu pauzu za ručak.
Vraćamo se Premužićevom  stazom kojom dolazimo do početne točke – Dabarska kosa.

Statistički podaci:  

Dužina puta Rijeka (Delta) – Dabarska kosa: 142 km

Dužina kružne planinarske staze: 15 km, 620 m uspona

Izlet organiziramo u suradnji sa županijskim Festivalom sportske rekreacije. Izlet je namijenjen svim zainteresiranim građanima, ne treba planinarska iskaznica niti prethodna prijava.

Okupljanje i polazak na novu kružnu stazu je u 9 sati pred dvorcem Nova Kraljevica.

Točke u "Stazama našim nona":

Dvorac Nova Kraljevica – Carovo – šetnica uz more do Bakarca (tunere) – Bakarac – Sv. Trojica (staro groblje) – Križišće – Mrtvačev put – Mižolovo (Šmrika) – Šmrički most – Banj – Vrtić – Stari grad Zrinskih – Dvorac Nova Kraljevica

Danas je poseban dan za sve hrvatske planinare - obilježavamo 150 godina organiziranog planinarstva na tlu Hrvatske!

Na Klek krećemo od Bjelskog i za manje od sat vremena smo pred planinarskim domom pod vršnim stijenama Kleka. Slijedi prigodan program koji uključuje atraktivnu pokaznu vježbu HGSS-a u obližnjoj stijeni Podkleka. Svi zainteresirani planinari dobit će razglednicu Kleka i prigodni pečat. Zatim se po želji penjemo na vrh Kleka.

Spuštamo se u Bjelsko na druženje svih planinara i besplatni ručak. Pred kraj izleta posjetit ćemo Zavičajni muzej u Ogulinu s atraktivnom alpinističkom zbirkom, danas je za planinare besplatan ulaz. Ako stignemo, pogledat ćemo i obližnje jezero Sabljake.

Nebesa 1131 m, Crni vrh 1335 m, Primorski klek 1214 m

Tri vrha sa nebrojenim mogućnostima pristupa, često zanemareni u korist poznatijih destinacija u okolici, a mi ćemo odraditi kružni obilazak.

Nebesa, stjenovita glavica sa koje se pruža prekrasan pogled na Grobničko polje, uspon na Crni vrh stjenovitim grebenom uzbudljiv je planinarsko penjački doživljaj, Primorski Klek, daleko manje poznat, ali upotpunjava doživljaj ove ture, a s oba vrha pružaju se prelijepi vidici: prema sjeveru na Risnjak, Snježnik, Guslicu i Slovenski Snežnik, prema jugoistoku na i Kamenjak, te dalje prema vrhovima Gorskog Kotara i sjevernog Velebita, a prema zapadu lijepo se vide Kvarnerski zaljev, Učka i Ćićarija.

Sa Delte se kreće u 8.00 sati, ide se u smjeru Platka, sve do odvojka za Kripanj, Velu Pešu (prvi lijevi odvojak, na početku kojeg je kapelica), veliki dio kojeg ćemo proći autima, cesta je cijelim putem makadamska, do iza predjela Kuk, a dalje idemo pješke.

Na start našeg sljedećeg proljetnog izleta dolazimo svojim autom ili gradskom linijom broj 5 (silazak na autobusnoj stanici kod OŠ Fran Franković). Polazak na kružnu stazu je u 10 sati sa Cvetkovog trga na Drenovi kod crkve.

Idemo uz staro drenovsko groblje te kroz borovu šumu do kapelice na Velom vrhu (439 m). S vrha pogled seže na jezero Valići na Rječini, grad Grobnik te cijeli Kvarner.  Slijedi povratak do Drenove.

Pozivamo sve zainteresirane građane, male i velike Riječane, dobrodošli su i kućni ljubimci... Ponesite čvrstu obuću, vodu, kapu za sunce,...

Prijave nisu potrebne.

Na dan 31.10.2023. Izlet je popunjen. Za trenutnu situaciju nazovite...

Kamenjakova proljetna dalmatinska karavana ovaj put vodi nas na otok Vis.

Svojim očima, svojim nogama i u dobrom društvu upoznat ćemo sve planinarske i druge prirodne ljepote, uključujući sv. Andriju, Velington i najviši vrh Hum (sv. Duh).

Posjetit ćemo sve kulturne i povijesne znamenitosti - uz raskošni grad Vis i romantičnu Komižu tu su Oključna, Ženka, Marine Zemlje, Žena Glava, špilja kraljice Teute, Titova špilja..., Osvježit ćemo se i okupat u brojnim uvalama - Barjoška, Rogačić, Dobra luka, Stončica, nezaobilazna Stiniva...Bit će prilike i za degustaciju lokalnih delicija.

U planu je i posjeta Biševu - o tome i o još nekim bonusima naknadno. 

Pet polupansiona (doručak i večera) u hotelu Issa u gradu Visu: dvokrevetna soba 230 €, jednokrevetna 340 €, dijete do 12 godina u trokrevetnoj gratis, drugo dijete 115 €.

Bus koji je cijelo vrijeme s nama 115 €, za djecu i za planinare koji dolaze autom 50 €.

Prijave do popunjenja uz uplatu prve rate minimalno 100 €. Cjelokupan iznos treba uplatiti do 20.12.2023.

U slučaju odustajanja iz bilo kojeg razloga uplata se vraća samo kad se mjesto popuni s liste čekanja.

Na listu čekanja ulazi se s uplatom minimalno 100 €.

S Fortice uz Crekvinu izlazimo na šumsku cestu, pokraj oznake ekostaze, i nastavljamo ravno do spoja sa stazom iz Jelovičana.

Skrećemo desno i nastavljamo ravno sve do sela Jelovičani uz seoski bunar (šternu) i dalje duž ceste prema Brezi. Pratimo stazu do stare stražarnice (karaule) i graničnoga kamena iz 1920. god. Tada smo već blizu sela Breza, potpuno spaljenoga u Drugom svjetskom ratu, i cestom nastavljamo uz crkvicu i groblje do odmorišta „Mačkov vrh“. Lijevo se uspinje staza do najvišega kastavskog vrha, brijega Mačkov vrh (504 m), s kojega se pruža prekrasan pogled na zaleđe Kastva, Učku i Gorski kotar, a s južne strane i na Kvarner.

Spuštamo se natrag na stazu do Šparožne jame. Pratimo stazu do odmorišta „Stanić“ (moguć je i uspon na Stanić vrh 465 m), odakle se staza spušta do sela Brajani, posjećujemo napušteno selo Cari te se vraćamo dalje prema Kastvu do Fortice.

Markacisti Kamenjaka brinu o svim planinarskim stazama otoka Paga iz Registra HPS-a.

Današnjim izletom otvaramo novu stazu od sv. Vida, najvišeg paškog vrha (349 m) do grada Paga. Prije puno godina tom rutom stazu je projektirao prof. Bruno Puharić a nova staza koju potpisuje Branimir Tauzer djelomično je slijedi.

Na vrh ćemo se uspeti laganom stazom od Kolana. Nakon odmora na vrhu i uživanja u pogledima na sve strane svijeta pomalo se spuštamo prema gradu Pagu. Cijelim putem pogled privlači golemi impozantni masiv Velebita, te prizori paške solane i grada Paga. Na kraju izleta slijedi individualno turističko istraživanje grada Paga. 

Na start prvog proljetnog izleta dolazimo svojim autom ili gradskom linijom broj 5 (silazak na autobusnoj stanici kod OŠ Fran Franković). Polazak na kružnu stazu je u 9 sati sa Cvetkovog trga na Drenovi kod crkve.

Idemo ispod Velog vrha, dolazimo do Lokve ili raskršća Drenovskog i Grohovskog puta. Nastavljamo uspon Lubanskim putem do spomenika u čast oslobođenja grada Rijeke. Uz lovačku kuću put nas dalje vodi na Pleš, sa 499 m visine najviši vrh grada Rijeke. Nastavljamo do Lončeve griže, gdje ćemo razgledati izložbu slika na otvorenom i alat koji se koristio za iskapanje kamena. Nakon toga spuštamo se u Saršone i kroz šumu natrag do Drenove.

Ovo je prvi u nizu laganih proljetnih izleta subotom u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Rijeke. Pozivamo sve zainteresirane građane, male i velike Riječane, dobrodošli su i kućni ljubimci...Ponesite čvrstu obuću, vodu, kapu za sunce,...

Prijave nisu potrebne.

Pozivamo vas na atraktivnu dvodnevnu zimsku turu na Sv. Brdo, južni Velebit. Tura je namijenjena za sve planinare koji posjeduju znanja, vještine i opremu za kretanje u zimskim uvjetima, izvrsnu kondiciju i malo avanturističkog duha.

SUBOTA:

Okupljanje na parkingu ispred Prime (Škurinje) te polazak najkasnije u 05.00h. Planirani polazak na turu je najkasnije u 09.00h sa parkinga NP Paklenica.
Kanjonom Velike Paklenice se uspinjemo prema našem odredištu, skloništu Vlaški grad gdje noćimo.
Napominjem da noćenje u planinarskom skloništu može biti izazovno. Ne postoji mogućnost rezervacije smještaja te ćemo iz tog razloga  nositi i šatore kako bismo si osigurali smještaj u slučaju popunjenosti skloništa.

NEDJELJA:

Najkasnije u 07.00 nastavljamo sa našom turom i krećemo se prema cilju ture, vrhu Sveto Brdo nakon čega se spuštamo nazad do našeg polazišta, parking Velike Paklenice. Na povratku ćemo se zaustaviti u planinarskom domu Paklenica gdje postoji mogućnost dobivanja toplog obroka. Planirani povratak do auta je do 18 h.

Povratak u Rijeku je planiran u večernjim satima.

STATISTIČKI PODACI:

Dužina puta Rijeka - Paklenica: 180 km
Dužina staze Paklenica - Sveto Brdo: oko 14 km, cca. 1700 vm uspona
 

Ove godine, po 43. put,  vodimo vas na pohod Žene u planinu u okolici Rijeke.

Okupljanje je u 9 sati kod Filozofskog fakulteta, na Kampusu (Trsat).  Od Kampusa se spuštamo do Orehovice i usponom preko gornje Orehovice stižemo do Grada Grobnika gdje se u Kaštelu Grobnik nalazi i žig Planinarskog puta Frankopana (KT 7).
Nakon posjeta Kaštelu spuštamo se u selo Lukeži i idemo do Martinova Sela.

Slijedi ukrcaj u autobuse ili odlazak pješice do Dražica gdje je organiziran ručak i ovjera dnevnika.

Ručak je organiziran samo za unaprijed plaćen obrok (gulaš ili maneštra). Uplate se vrše u prostorijama ili na račun PD Kamenjak, a uplaćeni bonovi dijeliti će se na pohodu.

Povratak je redovnom autobusnom linijom iz Dražica za sudionike koji na Kampus dođu vlastitim prijevozom.

Nakon okupljanja na parkiralištu Delta krećemo prema otoku Krku i Baški. Staza započinje kod restorana 'Mošuna' prije Drage Bašćanske. Plodnom Bašćanskom dolinom teče potok Vela Rika, jedini stalni vodotok na hrvatskim otocima. Staza koja vodi do izvora Vele Rike otkrit će vam svu snagu i ljepotu ovog potoka, a legenda kaže da kada prvi puta dođeš u Bašku, moraš 'mokru babu poljubiti'. Radi se običaju pijenja hladne vode na izvoru. Prolazimo uz lokalitet Portafortuna gdje se nalaze poznata penjališta, a najviša točka nalazi se na grebenu iznad penjališta. Izvorište potoka Vela Rika, smješteno ispod vrha Mali Hlam, puni se oborinskim vodama duž čitave doline. U jesensko i proljetno doba potok često nabuja.

Molimo članove koji imaju auto da to napišu u prijavi.

Kratko i slatko, a kako je prošlogodišnji pokušaj uspona odgođen zbog vremenskih neprilika, imamo novi pokušaj odlaska na Tuhobić (1106 m), za žigomane jedna od kontrolnih točaka HPO-a kao i Goranskog planinarskog puta. Na stazu krećemo nedaleko od Gornjeg Jelenja.

Zanimljivost Tuhobića je da predstavlja prirodnu granicu između goranske i primorske vegetacije. S njega se pruža odličan pogled na Riječki zaljev, Učku, Snježnik, Risnjak, jezera Lepenicu i Bajer.

Sa svoje goranske strane Tuhobić se spušta u dolinu Lepenice kamo se i mi možemo spustiti nadajući da će izviđački dom biti otvoren i pružiti inače poslovično dobru okrepu (kava, pivo).

Krećemo na stazu iz Begovog Razdolja, najvišeg naselja u Hrvatskoj (1062 m). Nakon šetnje do Vrbovske poljane slijedi oštar uspon na vrh. Putem ćemo proći uz planinarsko sklonište Jakoba Mihelčića. Uspon traje oko 3 sata, bude li puno snijega i malo duži. Na najvišem vrhu Gorskog kotara i Primorsko-goranske županije (1535 m) uživamo u pogledu i pijemo topli čaj iz termosice. 

Lakša grupa može u skloništu pričekati ostale planinare da se vrate s vrha pa se svi zajedno vraćamo u dolinu.

Od planinarskog doma Sušak na Platku krećemo preko Cajtiga prema Velikom Risnjaku (1528 m). Ako uvjeti dopuste (bura i led), popet ćemo se i na sam vrh. Nakon odmora kod doma, vraćamo se preko Fratrovih dolaca na Platak.

Nakon okupljanja na Jelačićevom trgu krećemo autobusom u pravcu Istre. Naša destinacija su utvrde u okolici Štinjana.

Pula je nekoć bila glavna luka austro-ugarske ratne mornarice. Pedesetak impozantnih utvrda s oko 300 topničkih položaja čuvalo je Pulu u kojoj je znalo biti i do 100 usidrenih brodova. Iako su utvrde građene prije gotovo 200 godina, veliki broj njih i danas odolijeva zubu vremena te podsjeća na burnu prošlost Pule.

Tijekom izleta obići ćemo 4 moćne utvrde, a po završetku pješačkog dijela izleta otići do centra Pule te posjetiti Zerostrasse "skriveni grad ispod grada", fascinantnu mrežu tunela pretvorenu u pješačke koridore i otvorenu za posjetitelje (opcionalni posjet, ulaznica 5 € po osobi prikupit će se u autobusu).

Malo prije 8 sati krećemo sa Delte prema Platku. Nakon kavice u malom domu na Platku (dom Sušak) krećemo prema našem odredištu, vrh Jasenovica. Hodat ćemo dužom verzijom turističke šetnice Jasenovica (plavo-bijele oznake). Krećemo u smjeru skijališta pa nastavljamo putem za Jelenc gdje se nakon 2.5 km odvajamo i skrećemo prema Jasenovici. Hodamo, nadamo se snijegom pokrivenom, makadamskom stazom sljedećih 2 km a onda se penjemo uzbrdo kroz bukovu šumu do vrha Jasenovica (1338 m). Sa vrha se pruža lijep pogled na sjevernu stranu i obližnje vrhove Nacionalnog parka Risnjak – Risnjak, Snježnik i Guslicu.
Nakon kratkog odmora na vrhu, razgledavanja i uzimanja pečata vraćamo se drugom, kraćom stazom do doma Sušak gdje slijedi odmor i okrepa.

Tzv. plava staza je dio Šetnica na Platku (uz žutu i zelenu stazu), kamenjakovog projekta realiziranog u suradnji sa Primorsko-goranskom županijom i Goranskim sportskim centrom.