- 28.04. u 0.15 h vozimo se autoputom do Dugopolja i na granični prijelaz Kamensko. Put nastavljamo do Bilog polja i do Podgradine odakle započinje uspon na Kamešnicu i njezin vrh Konj 1856 m. Na povratku odlazimo na Bilo polje i tu spavamo.

- 29.04. u ranim jutarnjim satima krećemo na uspon Troglava 1918 m. Uspon i povratak traju oko 8 sati. Po povratku autobusom odlazimo na Vlašić gdje se smještamo u pl. dom na spavanje.

- 30.04. u jutarnjim satima spremamo se i odlazimo na uspon najvišeg vrha Vlašića - Opaljenik 1474 m

- 01.05. vraćamo se za Rijeku usput posjećujemo Jajce. Preko Starog Petrovog Sela i Otočca idemo za Rijeku.

Spavanje je u planinarskim domovima - višekrevetnim sobama.

Domovi su lijepo uređeni i nije potrebno nositi Vreće za spavanje.

Hranu ćemo organizirati tamo gdje se nalazimo. Nije na odmet za prvi dan prehraniti se iz ruksaka.

Nemojmo zaboraviti da smo planinari i da ne spavamo u hotelima sa tri zvjezdice

Krećemo na zadnju dionicu krčkog Camina. Čeka nas staza od Baške do Kornića. Za tu dionicu neki kažu da je najteža. Mi planinari u to ne vjerujemo. Ta dionica je prava planinarska jer iz Baške idemo do Jurandvora (Bašćanske ploča). Penjemo se do crkve Majke Božje Goričke i dalje na Lipice i Obzovu najviši vrh Krka sa 569 m. Nakon toga spuštamo se u Punat gdje imamo 3 pečata Camina Krk (Stari Toš, Tri Križa i Hotel Kanajt). Put nas dalje vod crkve Sv. Dunata i Kornića kao završne točke krčkog Camina. U toj zadnjoj etapi Camina očekuje nas 8 pečata. Vrijeme obilaska je oko 6-7 sati hoda. Obzirom da smo grupa i da ćemo se zadržati na pojedinim interesantnim lokacijama trebati će nam sigurno više vremena.

Okupljanje svih sudionika planinarskog izleta na parkiralištu trgovačkog centra, Super Konzum, ulica Podštore 1, Delnice, gdje započinje planinarska tura.

Petehovac je brdo koje se uzdiže jugoistočno od grada Delnica s nekoliko vrhova preko 1000 m.

Na tom području je nekada obitavao veliki broj Peteha, delničko ime za tetrijeba. S vremenom su tetrijebi nestali, ali je ime vrha ostalo.

Planinarska ruta je zamišljena:

Ishodišna točka - Lokanova voda - jama Grijalica - izvor Jezerka - Mali Petehovac - Pavlokove šute - Črmažov vrh - Lovačka kuća Polane - Štimčev vrh - Jagodina stijena - "Planinski centar", smještajno-ugostiteljski objekt - povratak do ishodišta.

Ukupna dužina staze oko 20 km.

Jama grijalica (892 m n/v )

Jama Grijalica se nalazi uz samu stazu. Na bukvi uz ograđenu jamu postavljena je ploča s oznakom imena, nadmorske visine (892 m n/v ) i dubine jame (28 m). Zimi iz jame izlazi vodena para – topli zrak, po čemu je i dobila ime Grijalica. Zimi oko jame snijeg je otopljen.

Mali Petehovac (1105 m n/v)

Vrh je obilježen kamenom hrpom, metalnim tuljcem s upisnom knjigom i žigom. Vrh je šumovit i nema nikakvog vidika. Na vrhu se nalazi drveni stol sa dvije klupe.

Črmažov vrh (1104 m n/v)

Vrh je obilježen je manjom hrpom kamenja, pored koje se nalazi metalni stol sa klupom, sa metalnom kutijom u kojoj se nalazi upisna knjiga i žigom. Črmažov vrh dobio je ime po divljem luku (srijemuš ili črmaž) koji ima veći broj staništa na ovom vrhu. S Črmažovog vrha pruža se lijep pogled prema mrkopaljskom i delničkom kraju.

Jagodina stijena (970 m n/v)

Lokalitet Jagodina stijena nalazi se u blizini (500 m od planinskog centra Petehovca). O Jagodinoj stijeni postoji pisana legenda iz 1934 g. djelo Milivoja Magdića - poznatog hrvatskog novinara i publicista koji je politički, društveno i spisateljski djelovao u prvoj polovini 20. stoljeća. Djelo govori o nesretnoj ljubavi mlade djevojke koja si oduzima život 1919, skakanjem sa strme litice koja po njoj dobiva ime.

Štimčev vrh (1024 m n/v)

Nedaleko ispod vrha nalazi se vidikovac s kojeg se pruža veličanstven pogled na Delnice, Risnjak, Drgomalj, slovenski Snežnik, a u daljini i na slovenske Alpe.

Spustom od „Planinskog centra“, po skijalištu podno žičare/vučnica, prolazimo kroz šumski prosjek – nekadašnje skijaške staze koja vodi do podnožja padine, do vidljivih ostataka donje postaje nekadašnje žičare.

Kako je već godinama uobičajeno na kamenjakovim proljetnim dalmatinskim turnejama, prokrstarit ćemo otokom Hvarom uzduž i poprijeko, okolo i naokolo, od A do Ž...

Iz prve ruke upoznat ćemo sve planinarske i druge prirodne ljepote, uključujući dijelove puta u nastajanju "VIA PUNTE HVARA" i, naravno, najviši vrh otoka - Sv. Nikolu (628 m). Zainteresirani i propisno pripremljeni planinari penjat će se feratama na južnim stijenama najvišeg vrha.

Tijekom višednevnog aktivnog odmora posjetit ćemo mnoge kulturne i povijesne znamenitosti Hvara, od raskošnih obalnih gradova (Stari Grad i Hvar) do skrivenih tihih sela u unutrašnjosti otoka - Brusje, Velo Grablje, Malo Grablje, Vrbanj, Svirče, Vrisnik, Pitve... Nezaobilazna su i polja lavande te degustacije lokalnih delicija. Bit će prilike i za kupanje na nekoj od južnih uvala.

Pet polupansiona (doručak i večera) s uključenim pićem uz večeru (sok, vino, pivo) u hotelu "Hvar" u Jelsi: dvokrevetna 200 eura, doplata za jednokrevetnu 53 eura, dijete do 12 godina u trokrevetnoj gratis...

Bus koji je cijelo vrijeme s nama 93 eura, za djecu 46 eura, za planinare koji dolaze autom 33 eura.

Prijave do popunjenja uz uplatu prve rate minimalno 70 eura.

U slučaju odustajanja iz bilo kojeg razloga uplata se vraća samo kad se mjesto popuni sa liste čekanja.

Na listu čekanja ulazi se s uplatom najmanje 70 eura.   

Za uskršnji ponedjeljak odlučili smo se provjetriti na obližnjem vrhu Bitoraj, kojeg zbog jedne njegove osobitosti često nazivaju Burni Bitoraj. Nadamo se da ovaj put neće potvrditi svoj naziv.

Bitoraj je 1385 m visok planinski vrh masiva Velika Kapela s kojeg se pruža otvoren pogled na većinu okolnih vrhova od kojih su najpoznatiji Bjelolasica, Risnjak, Snežnik (SLO) i Vojak. Zbog svoje pozicije na granici kontinenta i mora izložen je stalnim zračnim strujama. Područje Bitoraja također je i poznato obitavalište medvjeda i drugih šumskih životinja.

Uspon prema vrhu moguće je započeti s različitih početnih točaka. Za ovu priliku izabrali smo pravac Vrata - Bitoraj. Vozila ćemo parkirati u blizini pilane i adrenalinskog parka u mjestu Vrata. Uspon koji traje oko 2 i pol sata započinjemo na visini od oko 770 mnv, a završavamo na vrhu od 1385 mnv, što znači da ćemo savladati visinsku razliku od 615 m. Na putu do vrha vidjeti ćemo Bitorajku, poznato planinarsko sklonište koje su prije par godina obnovila riječka planinarska društva okupljena u Riječki planinarski savez.

Vraćamo se istim putem.

Krećemo iz Rijeke (Jelačićev trg) u 6.00 uz jutarnju kava na trajektnom pristaništu ili na trajektu.

• Grupa A  16 km (7 sati)

Nakon prelaska trajektom na otok Rab grupa A započinje planinarsku turu iz trajektnog pristaništa Mišnjak.

Stasa je kamenita s relativno blagim usponom a tura prolazi prekrasnim krajolicima većim dijelom uz more. Uz put obilazimo nekoliko uvala i zanimljivih krajobraza. Nakon prijeđenih 6,5 km od početne točke staza se uzdiše prema prvoj točki našeg uspona vrh Srednjak. Na ovoj dionici od uvale Valdiškala na dužini od 3,4 km do vrha Srednjak potrebno je savladati nadmorsku visinu od 300 m po vrlo grubom, teškom i oštrom kamenjaru. Dalje nastavljamo nešto lakšom dionicom puta u smjeru vrha Kamenjak.

Silazak je direktna ruta po Premužićevoj stazi prema Rapskom polju, naselju Mundanije i gradu Rabu. Ante Premužić osim poznate staze na Velebitu projektirao je i niz staza na otoku Rabu. Na silasku dolazimo do Vidilice dr. Tomaševića, od kuda je prekrasan vidik na grad Rab i na greben Osorščice na Lošinju.

• Grupa B  10 km (3-4 sata)

Nakon prelaska trajektom na otok Rab grupa B nastavlja autobusom do grada Raba. Nakon kratke pauze kreću na uspon prema vrhu Kamenjak. Silazak je ista ruta do grada Raba kao i grupa A.

Vrh Kamenjak (408 m)

Kamenjak ili Straža je neprimjetno uzvišenje na sjeveroistočnom rubu vršne rapske visoravni, na mjestu gdje se greben počinje naglo obrušavati prema moru.  Posebno lijep vidik je prema gradu Rabu i Kvarneru, Velebitskom kanalu i masivu Velebita, kao i na cijeli vršni greben. Vrh je točka Hrvatske planinarske obilaznice.

Kod prijave napišite da li na izlet dolazite svojim autom.

U moru vrhova koji okružuju Baške Oštarije biramo onaj sa vjerojatno najljepšim pogledom na najljepše more na svijetu, Velika Konjevača (1381m). Putem do Konjevače proći ćemo i Veliki Sadikovac (1286m).

Polazišna točka su nam Baške oštarije (926m), mjesto koje se sve više turistički razvija, vrijedno višednevnih posjeta. Prema popisu stanovnika broji 27 žitelja a ima privatni kamp Velebit, hostel u sklopu kojeg djeluje i sirana, Prpinu kolibu, privatni smještaj...

Na kraju izleta možemo vidjeti Hobitske kućice u kampu Velebit, sjesti na pivo u hostelu, ljubitelji mliječnih proizvoda mogu kupiti razne artikle u sirani Rekreativnog centra Baške Oštarije, i za kraj šetnja do Kubusa.

Dolaskom na Platak krećemo preko Jagorovog kalića te dolazimo na raskrižje putova  i penjemo se na Crni vrh (1335 m) - kontrolne točke HPO, RPO te obilaznice "Crni vrhovi". Vraćamo se do raskrižja te se uspinjemo na Primorski Klek (1210 m) - kontrolna točka RPO. S njega se vidi Kvarner i Grobničko polje. Spuštamo se prema cesti Kripanj - Platak te dalje do predjela Nebesa ispod istoimenog vrha. Nadalje idemo Živenjskim putem s pogledom na Grobničko polje te se spuštamo do ulaska u Mudnu dol i putem do doma u Dražicama.

Nakon okupljanja na parkiralištu Delta vozimo obalnom cestom prema Rapcu te se parkiramo kod Hotela Narcis Maslinica. Prema starom gradu Labinu uspinjemo se i krećemo najljepšim zaštićenim prirodnim krajobrazom Labinštine. Prolazimo pored izvora Vrućak i Blažićevo, a putem nas prate potočići. Oni hrabriji i spretniji će kod slapa moći proći tehnički zahtjevan detalj jer se koriste ruke te klinovi i uže koji su tamo postavljeni, a koji je dio labinskog planinarskog puta. Ostali uživaju u laganoj stazi. Nastavljamo dalje preko vijugavih sedrenih barijera preko kojih se prelijevaju slapovi potoka Pećina, a u tajanstvenoj Negrijevoj spilji krije se izvor. Na samo par minuta od staze nalaze se ostaci romaničke crkvice sv. Hadrijana (12./13. st.) koju ćemo također posjetiti.

U Labinu radimo pauzu od 1 sat za slobodno vrijeme. Stari grad Labin odiše duhom starine i mističnosti te vas poziva na otkrivanje njegovih čari i ljepote. Prošetajte starom jezgrom i uživajte u čarobnu pogledu s Fortice na Rabac, otok Cres i Učku ili jednostavno popijte kavu i zasladite se kolačem u nekom od ugostiteljskih objekata.

Povratak u Rabac započinjemo Alejom velikana kroz borovu šumu (Pinetu) te se dalje spuštamo Sentoninom stazom. Labinska božica Sentona zaštitnica je putnika. Spuštanjem po stazi dolazimo do spajanja sa Stazom božanskih izvora te nastavljamo put prema autima uz čarobne potoke.

Po završetku ture slijedi povratak u Rijeku u poslijepodnevnim satima.

Vožnja autocestom Rijeka - Ravna Gora te lokalnom cestom Ravna Gora – Skrad.

Planinarska tura započinje u Skradu, Skradska draga. Preko vidikovca Kavranova stijena usponom krećemo prema Skradskom vrhu (1043 m).

Sa vidikovca Kavranova stijena pruža se krasan vidik na dio mjesta Skrada sa okolicom.

Skradski vrh uzdiže se iznad Skrada kao osamljen, sa svih strana šumovit i vrlo strm brijeg. Na vrhu je lijepa travnata zaravan, a na njoj kapela Marijina Uznesenja na nebo, klupe i planinarsko sklonište. Sa vrha nema nikakvih vidika. Vrh označen betonskim stupićem i metalnim tuljcem s upisnom knjigom (pečatiranje).

Preko Skradskog vrha dolazimo do vidikovca sa kojega se pruža pogled prema Javorovoj kosi, Turminu, Višnjevici i Bjelolasici.

Zanimljivom stazom spuštamo se prema naselju Hribac i nastavljamo prema naselju Hlevci.

Cestom, šumskom vlakom, stazom dolazimo na Kicljev vrh (920 m). Vrh označen natpisom i metalnom kutijom s upisnom knjigom (KT – 3, RPP). Sa vrha pružaju se vidici na selo Bukov vrh, slovenske planine iznad Kupske doline.

Nastavljamo planinarskom stazom prema Kicljevim jamama (označeno natpisom i metalnom kutijom s upisnom knjigom, KT – 4, RPP), najveći jamski sustav u Hrvatskoj. Kicljeve jame dobro su poznate svim planinarima i ljubiteljima Gorskog kotara, a naročito speleolozima.

Prvi put ih spominje J. Poljak 1923. u Hrvatskim planinaru, i to Malu (Crnu) Kicljevu jamu, dok su prva istraživanja izvršena 1963. godine. Od tada pa do danas provode se istraživačke akcije sa manjim ili većim prekidima u kontinuitetu rada.

Važno je napomenuti da se radi o jednom jamskom objektu sa dva ulaza koji su međusobno udaljeni 150 m, dakle o sustavu. Jedan ulaz ima ime Velika (Bijela) Kicljeva jama, a drugi Mala (Crna) Kicljeva jama, no pošto zajedno čine jednu cjelinu, pravilniji naziv Sustav Kicljeve jame.

Šumskom cestom dolazimo do vidikovca Perić sa kojega se pruža pogled na dio mjesta Skrad, Kupjački vrh, Kuželjsku stijenu...

Spuštamo se do Skradske Drage gdje završava naš planinarski izlet.

Četrdeset i drugi pohod ŽENE U PLANINU organiziramo u tršćanskom kraju Gorskog kotara.

Okupljamo se u našoj planinarskoj kući "Frbežari" u Tršću.

Zatim krećemo ugodnom planinarskom rutom Gorski Lazi (zaselak Vrhi) - grebenom do Petrinskih stijena - meteorološka postaja Parg - Tropetarska stijena - Križeva draga - izvor Čabranke - centar Čabra.

Nakon planinarenja i razgledavanja Čabra, autobusima se prebacujemo do restorana na ulazu u NP Risnjak u Crnom Lugu, gdje uz ručak nastavljamo druženje.

Za ručak možete odabrati vege fažol (4,50 €), fažol s kobasicom (6 €) ili bez kobasice (5 €), savijaču (3,58 €). Plaća se za stolom u restoranu.

Za kratke zimske dane i jedan kratki izlet, Tuhobić (1106 m), za žigomane jedna od kontrolnih točaka HPO-a kao i Goranskog planinarskog puta. Na stazu krećemo nedaleko od Gornjeg Jelenja.

Zanimljivost Tuhobića je da predstavlja prirodnu granicu između goranske i primorske vegetacije. S njega se pruža odličan pogled na Riječki zaljev, Učku, Snježnik, Risnjak, jezera Lepenicu i Bajer.

Sa svoje goranske strane Tuhobić se spušta u dolinu Lepenice kamo ćemo se i mi spustiti na okrepu (kava ili neki drugi napitak ljubaznih domaćina).

Ovaj puta ćemo proći cijelu šetnicu naziva "Srna", koja traje oko 5 - 6 sati, a duga je 16 kilometara. Staza fizički nije zahtjevna i primjerena je za sve uzraste, ovisno o fizičkoj spremnosti pojedinca. Putem ćemo obići i zadržati se kod Zvirića lovačke kuće, talijanske karaule, Breze i stare crkve, Mačkov vrh 503 m, obići ćemo Šparožnu jamu, popeti se na Stanićev vrh 466 m obići napušteno sela Cari, posjetit ćemo Rapalsku granicu i preko Belićevog brega vratiti se u Kastav. Izlet će trajati možda i duže ovisno o tome koliko ćemo se zadržati kod spomenutih lokaliteta.

AUTOBUS KREĆE SA ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA !

Krećemo na stazu iz Begovog Razdolja, najvišeg naselja u Hrvatskoj (1062 m). Nakon šetnje do Vrbovske poljane slijedi oštar uspon na vrh. Putem ćemo proći uz planinarsko sklonište Jakoba Mihelčića. Uspon traje oko 3 sata, bude li puno snijega i malo duži. Na najvišem vrhu Gorskog kotara i Primorsko-goranske županije (1535 m) uživamo u pogledu i pijemo topli čaj iz termosice. 

Lakša grupa može u skloništu pričekati ostale planinare da se vrate s vrha pa se svi zajedno vraćamo u dolinu.

Nakon okupljanja na parkingu Delta vozimo obalnom cestom prema Labinštini, dolazimo do mjesta Nedešćina (Općina Sveta Nedjelja), gdje ostavljamo aute kod nogometnog igrališta. Nova enogastronomska staza u Istri, spoj je zelenog i plavog, bogate kulturno-povijesne baštine i brojnih lokvi. Staza povezuje bogatu istarsku vinsku scenu i pitoreskne vinograde, nekoliko lokvi (kalića) važnih za očuvanje slatkovodnih staništa i njegovog biljnog i životinjskog svijeta te tradicijsku istarsku kuhinju. Staza vodi slikovitim pejzažima crvene Istre s plodnim vinogradima. Obilazi rijetke izvore vode koji su ostali kao nezaobilazan dio istarske kulturne baštine. Kalić Dužica, kalić Čiper, lokva Marguda i izvor Rupica samo su neki od rijetkih sačuvanih primjera slatkovodnih staništa.

Po završetku ove kružne ture, opcionalno možemo posjetiti obližnji 'Park Dubrova' u Štrmcu (4 km udaljeno od Nedešćine). Radi se o jedinstvenom parku skulptura u kojem se održava Mediteranski kiparski simpozij. U parku je postavljeno 90-ak kamenih skulptura. Svoje umijeće obrade istarskog kamena ovdje su prikazali brojni međunarodno poznati kipari.

Povratak u Rijeku u poslijepodnevnim satima.

Od planinarskog doma Sušak na Platku krećemo preko Cajtiga prema Velikom Risnjaku (1528 m). Ako uvjeti dopuste (bura i led), popet ćemo se i na sam vrh. Nakon kraćeg zadržavanja kod doma, vratit ćemo se preko Fratrovih dolaca na Platak.

PUNIMO I DRUGI BUS! 

Grupa A: kružna staza oko Lokvarskog jezera, 19 km

Grupa B: dio staze od brane u Lokvama do Mrzle Vodice, 10 km

Ovu kružnu stazu započinjemo u mjestu Lokve (kod brane) te se od mjesta gdje se iskrcamo iz autobusa krećemo uz obalu Lokvarskog jezera sve do mosta u mjestu Mrzla Vodica. Staza je lagana, uz poneki uspon i spuštanje, ali uz predivne prizore jezera biti će zanemarivo. Prolazimo uz poneku klupicu i uz nekoliko plažica koje možete zapamtiti za ljetne mjesece.

Dolaskom do mosta u Mrzloj Vodici radimo odmor te se grupa A odvaja od grupe B.

Grupa A, nakon odmora, nastavlja kružnu stazu. Penjemo se u šumu jer ostatak staze prolazi samo kroz šumske predjele sve do naše polazišne točke u Lokvama.

Grupa B se iz Mrzle Vodice autobusom vraća u Lokve do Kuće prirode Kotač gdje će biti organizirana prezentacija i degustacija finih autohtonih likera od raznog bilja koji se proizvode po obiteljskim receptima. Pića se mogu i kupiti na licu mjesta, a plaćanje je samo u gotovini.

Grupa A po završetku kružne ture nalazi se s Grupom B te obje grupe idu u bivši disco klub Prince na degustaciju autohtonih likera i druženje uz muziku.

Slijedi povratak u Rijeku u večernjim satima.

Nakon okupljanja na parkiralištu Delta vozimo prema Jadranovu. Okupljamo se na plaži Grabrova, poznatoj po ljuljačci u moru. Odavde krećemo na Stazu gromača koja okružuje Jadranovo. Prošetat ćemo tragovima prošlosti i upoznati tradicijsku graditeljsku baštinu gradnje 'gromača' ili suhozida. Istražit ćemo arheološku zonu Lokvišće s ostacima prapovijesne gradine i antičke nekropole. Na povratku u Jadranovo zastat ćemo kod Kućice od ribari i tunere, izgrađenih 1878. za potrebe tunolova.  Staza je kružna, duga oko 8 km, idealna za poludnevni boravak u prirodi tijekom kratkih zimskih dana.

Dvodnevna zimska vježba kamenjakove Opće planinarske škole 2022/2023.

Krećemo iz mjesta Krasno (zaselak Anići) - najprije strmim šumskim usponom, dalje preko valovite visoravni Krasnarskih jezera prema domu pod Vučjakom.

Zimski uspon na Viševicu, kako je uobičajeno, kreće od Vagabundine kolibe. Uspon na vrh (1428 m) je srednje težine ali zbog snijega pri vrhu treba opreza. Ponesite štapove i gamaše. Tko ima dereze neka ih ponese i prošeta ih malo.

Sa vrha Viševice pruža se lijepi pogled na sve strane.