Markacisti su ljudi koji se brinu za stvaranje i održavanje markiranih puteva. To su putevi (staze) koji imaju svoj početak i kraj (vode ili do vrha neke planine ili do nekih lijepih mjesta) ili obilaznice (vezni put, transverzala). Markirani putevi služe planinarima da prateći markacije mogu ići po putu koji je već netko odabrao, markirao i utabao kao najlakši ili najatraktivniji.

Markiranje je u Hrvatskoj započeto još davne 1882. godine kada je tadašnji tajnik HPD-a Levin Schlosser-Klekovski označio četiri staze na Medvednici.

Naše planinarsko društvo održava i markira putove:

• Vrh Kamenjak
• Poučna planinarska staza "Šuma Striborova" na Biviu
• Podgorske staze na srednjem Velebitu
• Šetnice na Platku
• Hahlićka obilaznica
• Rudnik i Sokolske stijene
• Trumuntana na otoku Cresu

Markacisti postavljaju i vode brigu o žigovima i upisnim kutijama na vrhovima planina.

Isto tako na putevima na kojima je potrebno postavljaju i klupice za odmor.

Vrste markacija

Markacije ranije nisu imale standardizirani izgled. Svaka se staza mogla označiti drugom bojom. Ponekad se i danas tako označavaju tzv. "turističke trase" (npr. Šetnice na Platku).

1. Osnovne markacije

a) Okrugla markacija - osnovna je oznaka u markiranju (više od 75%) i ona se postavlja kad god je to moguće. Okrugla markacija sastoji se od bijeloga kruga okruženog crvenim prstenom.

2. Pojasna markacija na tankom drvu ili stupu

a) Pojasna markacija - postavlja se na tanko drvo i metalne cijevi, promjera manjeg od 6 cm, gdje se ne može postaviti okrugla markacija. Sastoji se od tri po­jasa: jednog bijele boje i dva crvene boje.

b) Dvostruka pojasna markacija - kada u blizini nema drveta debljeg od promjera prsta, postavlja se, radi bolje uočljivosti, dvostruka pojasna markacija (dva pojasa bijele i tri pojasa crvene boje).

3. Pomoćne markacije na tlu

a) Okrugla markacija s dodatnim crtama - postavlja se na kamenju, a dvije dodatne crve­ne crte (»repići«) usmjerene su prema najbližim susjednim markacijama.

b) Usporedna markacija - postavlja se na kamenju, u vodoravnom i kosom položaju. Mora biti vidljiva iz oba smjera, a postavlja se u smjeru puta. Ako put skreće, usporedna se markacija lomi pod kutom u smjeru prve iduće markacije.

c) Crvena crta - postavlja se na niskom kamenju na livadi, ili u kamenjaru, između dviju markacija, osobito tamo gdje staza nije dovoljno vidljiva ili je nema.

4. Oznake na livadama ili u kamenjaru

a) Drveni kolci ili metalne cijevi - učvršćuju se u tlu naslaganim kamenjem ili betoniranjem, a pri vrhu motke postavlja se pojasna markacija.

b) Gotovi betonski stupići - tvornički izrađeni (10×15×100 cm ili sl.), mogu se ukopati na livadama na kojima nema prirodnog kamenja.

c) Naslagano kamenje - u obliku stošca, visine pola do jednog metra (bez kolca ili stupa), s markacijom na najvišem kamenu.

d) Kameni čunj - sastoji se od velikog kamena, na kojem je nešto manji, na njemu još manji itd. Postavlja se na kamenitom terenu gdje put nije vidljiv. Na kameni čunj ne stavljamo markacije, jer kamenje nije učvršćeno, pa ga nesavjesni prolaznici mogu premjestiti.

5. Dodatne oznake uz okrugle markacije

a) Oznaka X - ispod okrugle markacije postavlja se 30 do 50 metara prije križanja markiranih putova, i to samo ispod okrugle markacije. Ova je oznaka vrlo važna jer upozorava planinare da slijedi križanje markiranih putova.

b) Strelica - ispod okrugle markacije označava da put naglo mijenja smjer.

c) Slova - ispod okrugle markacije jest kratica koja označava da tim putom vodi trasa planinarske obilaznice. Najčešće je to jedno slovo, katkad dva, a rjeđe 3 do 4 slova (npr. IPP - Istarski planinarski put, GPP - Goranski planinarski put.

d) Brojka - ispod okrugle markacije predstavlja brojčanu oznaku markiranog puta (markirani putovi u okolici Orahovice u Slavoniji i na Medvednici).

Ostale markacije

• Crveno-žute okrugle markacije nalaze se na Europskim pješačkim putevima.
• Plavo-bijelom markacijom se označavaju pristupi špiljama, rijekama ponornicama, izvorima i drugim speleološkim objektima.
• Zeleno-crveno-bijele markacije su one koje se nalaze 200 m oko granica dviju država.

Još se na stablima mogu naći i druge oznake, koje nisu markacije, a to su šumarske oznake (tri vodoravne paralelne crte bijele boje sa brojkama iznad i slovima ispod) i crvene/narančaste točke (koje označavaju stabla za sječu).