Mini-tradicija Kamenjakovih proljetnih avantura Dalmacijom nastavlja se i ove godine – ovoga puta po najistaknutijim vrhovima (ujedno i kontrolnim točkama HPO-a) krajnjeg dalmatinskog juga između Ploča i Konavala.

 1. dan:

Iz zaselka Vrijaci neretvanskog naselja Desne uspinjemo se jugoistočnim obroncima brda Rujnica do raskrižja putova i kapelice Vigura. Ruskim putom, nazvanim tako po austrougarskim vojnicima s istočnog fronta koji su ga gradili 1915. godine, nastavljamo do najvišeg vrha Rujnice – Babinog vrha. Iako je visok tek 736 m, zahvaljujući povoljnom položaju vrh omogućava daleke vidike na sve strane, osobito na plodnu dolinu Neretve, ali i na moćni masiv Biokova i hercegovačke planine. Nakon odmora, slijedi nastavak grebenom Rujnice prema sjeverozapadu te povratak na polazište kružnom rutom. Po završetku ture, vozimo se do naselja Zvekovica kod Cavtata gdje će biti naša baza sljedećih nekoliko dana.

Dužina: 11 km; visinska razlika uspona i spusta: 750/750 m; vrijeme hoda: 6 h

 2. dan:

Najzahtjevniji dan izleta započinjemo ranim ustajanjem i vožnjom do sela Šilješci. Strmom stazom uspinjemo se na vrh neobična imena – Veliki Devet (876 m). S vrha se zatim spuštamo do Kamenih njiva te ugodnim putem, jugozapadnim obroncima Sniježnice, po trasi bivše željezničke pruge, do napuštene planinarske kuće u Kuni Konavoskoj. Nakon kraćeg odmora, slijedi uspon širokim, građenim putom iz doba Austro-Ugarske, do samoga vrha Sniježnice. Ilijin vrh (1.234 m) najviši je vrh Dubrovačko-neretvanske županije i najjužniji hrvatski tisućnjak. Pogled s njega puca u svim smjerovima - preko otoka dubrovačkog arhipelaga, Pelješca i Konavoskog polja, do hercegovačkih planina te crnogorskih Orjena, Lovćena i Durmitora, a za osobito vedrih dana mogu se razaznati čak i Komovi i Prokletije na crnogorsko-albanskoj granici. 'Osmicu' kompletiramo spustom po atraktivnom grebenu Sniježnice do Kamenih njiva i južnim obroncima Velikog Devet natrag do početne točke. Po završetku planinarskog dijela, moguć je posjet obližnjoj tvrđavi Punta Oštro na najjužnijoj kopnenoj točki Hrvatske ili kupanje na spektakularnoj plaži Pasjači.

Dužina: 17 km; visinska razlika uspona i spusta: 1.100/1.100 m; vrijeme hoda: 8-9 h

3. dan:

Nakon doručka, vozimo se oko sat vremena do sela Majkovi, iznad Slanoga. Odavde započinjemo uspon na zanimljiv vrh Neprobić (965 m). Prvi dio puta uspinje se između suhozida i niskog raslinja do livade Gumanac gdje, nakon 1:30 h uspona, radimo kraću pauzu. Otprilike još toliko treba nam do vrha po nešto zahtjevnijem terenu, ali sve poteškoće bivaju bogato nagrađene prekrasnim vidicima na dubrovački arhipelag, Babinu gomilu, Biokovo, Vrgoračko gorje, hercegovačke planine i Sniježnicu. Spuštamo se istim putem natrag do polazišta, gdje obilazimo dvije zanimljive lokve koje je Vlada RH 2022. proglasila prvim hrvatskim posebnim herpetološkim rezervatom jer su upravo u njima svoj dom našle iznimno rijetke i ugrožene riječne kornjače. Dan završavamo posjetom izvoru jedne od najkraćih rijeka svijeta - Omble i, naravno, jedinstvenom biseru Jadrana – veličanstvenom Dubrovniku.

Dužina: 9 km; visinska razlika uspona i spusta: 700/700 m; vrijeme hoda: 5 h

4. dan.

Opraštamo se s divnom Dubrovačko-neretvanskom županijom i vozimo do podbiokovskog naselja Gradac. Lijepo građenim putom uspinjemo se na najjužniji istaknuti vrh Biokova – Sv. Iliju (773 m). Pogled nam privlače divna Baćinska jezera u podnožju, obližnja Babina gomila na čijem smo vrhu stajali 3 dana prije, valovita biokovska prostranstva na sjeverozapadu i nepregledno plavetnilo Jadrana. S vrha se spuštamo do obližnje kapelice sv. Paškala, a zatim do prostrane gradačke plaže gdje ćemo se još jednom osvježiti prije povratka u Rijeku.

Dužina: 8 km; visinska razlika uspona i spusta: 700/700 m; vrijeme hoda: 4 h