Na Premužićevu stazu krećemo od Zavižana. Zaustavljamo se na više kraćih te na jedan duži odmor kod Rossijeve kolibe (1580 m). Usputni usponi na Veliki Zavižan (1676 m), Gromovaču (1676 m), Pasarićev kuk iznad Rossijeve kolibe (samo za spretne planinare i ako vremenske prilike dopuste) dok se drugi odmaraju i Crikvenu (1641 m) - lijep vidik na cjelokupne Rožanske kukove i na more. U domu na Alanu odmor.

Stazu je projektirao i gradio inženjer šumarstva Ante Premužić, strastveni planinar i zaljubljenik u ljepote Velebita. Kasnije su je, graditelju u čast, hrvatski planinari prozvali njegovim imenom.

Gradnja uzdužne planinarske staze započela je 1930. godine. Financirali su je zajednički Direkcija šuma na Sušaku (Rijeka), Hrvatsko planinarsko društvo i Kraljevska banska uprava Savske banovine. Zbog nedostatka financijskih sredstava gradnja staze zastala je čitavu jednu sezonu, a dovršena je u ljeto 1933. godine, kad je završena i najteža dionica u dužini od 1,5 km od Čepuraša do Gromovače.

Premužićevu stazu danas smatramo pravim remek-djelom graditeljstva jer je građena u kamenu - suhozidu, te je položena tako da nas na vrlo jednostavan način vodi u najsurovije i najkrševitije dijelove sjevernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove. Proteže se hrptom planine od Zavižana do Baških Oštarija u srednjem Velebitu i duga je 57 km. Staza nema teških uspona pa je pogodna i za posjetitelje nenavikle na planinarenje. S Premužićeve se staze odvaja nekoliko uspona na neke od najljepših vrhunaca sjevernog i srednjeg Velebita - Gromovaču, Crikvenu, Šatorinu i druge.

Kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit prolazi 16 km staze. Premužićeva staza 2009. godine u cijeloj je svojoj dužini i službeno zaštićena kao kulturno dobro od nacionalnog značaja.

 “Tko bude u budućnosti ovim lijepim i komodnim putem prolazio, jedva će si moći da predstavi trud i napore, koje su morali da podnesu prvi pioniri, koji su se kretali ovim teško prohodnim terenom bez ikakvih staza...”