Vožnja autocestom Rijeka - Ravna Gora te lokalnom cestom Ravna Gora – Skrad.

Planinarska tura započinje u Skradu, Skradska draga. Preko vidikovca Kavranova stijena usponom krećemo prema Skradskom vrhu (1043 m).

Sa vidikovca Kavranova stijena pruža se krasan vidik na dio mjesta Skrada sa okolicom.

Skradski vrh uzdiže se iznad Skrada kao osamljen, sa svih strana šumovit i vrlo strm brijeg. Na vrhu je lijepa travnata zaravan, a na njoj kapela Marijina Uznesenja na nebo, klupe i planinarsko sklonište. Sa vrha nema nikakvih vidika. Vrh označen betonskim stupićem i metalnim tuljcem s upisnom knjigom (pečatiranje).

Preko Skradskog vrha dolazimo do vidikovca sa kojega se pruža pogled prema Javorovoj kosi, Turminu, Višnjevici i Bjelolasici.

Zanimljivom stazom spuštamo se prema naselju Hribac i nastavljamo prema naselju Hlevci.

Cestom, šumskom vlakom, stazom dolazimo na Kicljev vrh (920 m). Vrh označen natpisom i metalnom kutijom s upisnom knjigom (KT – 3, RPP). Sa vrha pružaju se vidici na selo Bukov vrh, slovenske planine iznad Kupske doline.

Nastavljamo planinarskom stazom prema Kicljevim jamama (označeno natpisom i metalnom kutijom s upisnom knjigom, KT – 4, RPP), najveći jamski sustav u Hrvatskoj. Kicljeve jame dobro su poznate svim planinarima i ljubiteljima Gorskog kotara, a naročito speleolozima.

Prvi put ih spominje J. Poljak 1923. u Hrvatskim planinaru, i to Malu (Crnu) Kicljevu jamu, dok su prva istraživanja izvršena 1963. godine. Od tada pa do danas provode se istraživačke akcije sa manjim ili većim prekidima u kontinuitetu rada.

Važno je napomenuti da se radi o jednom jamskom objektu sa dva ulaza koji su međusobno udaljeni 150 m, dakle o sustavu. Jedan ulaz ima ime Velika (Bijela) Kicljeva jama, a drugi Mala (Crna) Kicljeva jama, no pošto zajedno čine jednu cjelinu, pravilniji naziv Sustav Kicljeve jame.

Šumskom cestom dolazimo do vidikovca Perić sa kojega se pruža pogled na dio mjesta Skrad, Kupjački vrh, Kuželjsku stijenu...

Spuštamo se do Skradske Drage gdje završava naš planinarski izlet.