Opis: Predviđeno trajanje ove planinarske ture je 4 dana tijekom kojih planiramo obići sve istaknutije vrhove i planinarski zanimljive lokacije središnjeg i zapadnog dijela Biokova. Ciljani vrhovi Sv. Jure (1762 mnv), Sv. Ilija (1642 mnv), Šćirovac (1619 mnv), Veliki Šibenik (1467 mnv), Vošac (1421 mnv) i Kimet (1536 mnv) ujedno su i kontrolne točke Hrvatske planinarske obilaznice, a značajan dio predviđene ture prolazi trasama Biokovske planinarske staze. Smještaj i noćenje za cijelo vrijeme trajanja ture bit će u planinarskoj kući Slobodan Ravlić na Lokvi koja je odlična polazišna točka za sve navedene vrhove.

1. dan: u karavani vozila vozimo se do Žute Lokve i dalje autoputom do čvora Zagvozd gdje je izlaz za Makarsku i park prirode Biokovo. Nakon kupnje ulaznica za park prirode vozimo se uskom i zavojitom biokovskom cestom do planinarske kuće Pod Sv. Jurom (1594 mnv) gdje parkiramo automobile. Put sa stajanjima od Rijeke do Kuće pod Sv. Jurom traje oko 6 sati. Nakon kraćeg odmora i pripreme penjemo se na Sv. Juru, najviši vrh Biokova i drugi najviši vrh Hrvatske gdje uživamo u vidicima na sve strane. Istim putem vraćamo se do parkinga. Automobilima se zatim vraćamo do Doma pod Vošcem (trenutno u fazi restauracije, oko 1300 mnv) na predjelu Kupušnjak odakle planinarimo do vrha Vošac na kojemu se nalazi planinarska kuća Toni Rosso. Nakon uživanja u nezaboravnim vidicima na more i otoke nastavljamo po mrežastom biokovskom kršu do planinarske kuće Slobodan Ravlić na Lokvi (1467 mnv) koja će nam biti baza idućih nekoliko dana.
Planirano vrijeme hoda (bez odmora): 3 h; visinska razlika uspona: oko 500 m; dužina
puta: 6,5 km

2. dan: Nakon ranog ustajanja, planinarimo preko mnogih ponikava i međuvrhova do vrha Sveti Ilija, trećeg najvišeg na Biokovu i jednog od najljepših vidikovaca u Hrvatskoj. Nakon odmora nastavljamo put priječeći vrlo oštar i uzak, ali i vrlo atraktivan greben do vrha Šćirovac (Miletnjak), jednog od najteže dostupnih vrhova Hrvatske planinarske obilaznice. S vrha se, slično kao i sa Sv. Ilije, pružaju nezaboravni vidici u svim smjerovima. Povratak do p.k. Slobodan Ravlić na Lokvi je putem dolaska.
Planirano vrijeme hoda: 9 h; visinska razlika uspona: oko 850 m; dužina puta: 16 km

3. dan: Nakon zasluženog odmora i doručka krećemo prema visoravni Motika gdje se nalazi i istoimeni vrh (1472 mnv, KT BPS) s kojeg se pruža lijep pogled na greben Sv. Ilije kojim smo prošli dan ranije, kao i na dalmatinsku obalu i otoke u podnožju. S Motike odlazimo prema vrhu Veliki Šibenik s impresivnim vidikom na makarsko primorje. S vrha Velikog Šibenika spuštamo se prema prijevoju između Malog i Velikog Borovca te natrag kružnim putem do planinarske kuće. Nakon odmora i okrjepe moguć je i posjet rjeđe posjećivanom vrhu Štropac (1451 mnv).
Planirano vrijeme hoda: 5-7 h; visinska razlika uspona: 300-600 m; dužina puta: 8-12
km

4. dan: Napuštamo Kuću na Lokvi i vraćamo se do Doma pod Vošcem gdje smo prvi dan ostavili automobile. Autima odlazimo do područja Ravne vlaške i posjećujemo turističku atrakciju vidikovac Nebeska šetnica – "Skywalk" (1228 mnv) od kuda kreće i uspon na posljednji planinarski cilj ove ture - Kimet, najviši biokovski vrh na velikom krševitom području JI od Sv. Jure. Istim putem vraćamo se natrag do Ravne vlaške čime i završava naša četverodnevna (avan)tura. Zainteresirani po povratku mogu posjetiti biokovski botanički vrt Kotišina i interpretacijski centar Veliki kaštel koji se nalaze 10-ak minuta vožnje od glavnog ulaza u park prirode ili se okupati na nekoj od brojnih plaža  Makarskog primorja.
Planirano vrijeme hoda: 5-6 h; visinska razlika uspona: 400 m; dužina puta: 10 km

***********

Težina staze: kondicijski veoma zahtjevan izlet. Iako visinske razlike dnevnih uspona između polazišta i odredišta nisu prevelike, biokovski mrežasti krš odlikuje se brojnim ponikvama i uzvišenjima zbog čega je u konačnici ukupna visinska razlika puta višestruko veća od onoga što pokazuju apsolutne visinske razlike.
Tehnički je nešto zahtjevniji vrlo uzak i ispostavljen greben između Sv. Ilije i Šćirovca koji zbog toga nije preporučljiv za vrtoglave. Određeni dijelovi predviđenog puta slabo su markirani ili nemarkirani. Sve staze prolaze surovim krškim terenom.